"Kako je fizika dobra kad uzmeš telefon, a ovamo 'Zemlja ravna'"
Istorijski podvig Ilona Maska, odnosno njegove kompanije Spejs X, koja je u svemir poslala automobil marke Tesla raketom “falkon hevi”, bila je glavna vest svetskih medija prošle nedelje. Da li će Ilon Mask zainteresovati mlađu generaciju za nauku, ali i kako opravdati zabrinjavajuće veliki broj teoretičara zavera u Srbiji i svetu za B92 govori fizičar doc dr Boža Nikolić sa Fizičkog fakulteta.
Autor: Tara Tomović
foto: Centar za promociju nauke
O značaju misije “Falkon hevi” nema sumnje. A nema ni sumnje da je to pre svega uspešna reklama za kompaniju Ilona Maska, što je, prema mišljenju dr Nikolića, bio i prevashodni cilj celog događaja.
“Ovaj čin je značajn za nauku zbog toga što je praktično pokazano da efikasnije gorivo može da omogući slanje većeg tereta u orbitu oko Zemlje. To bi značilo da se sa manje letova mogu preneti delovi za buduće orbitalne stanice, teleskope i slično, što bi u zbiru pojeftinilo buduće svemirske projekte. Sa druge strane ovaj poduhvat pokazuje i da privatni kapital može biti značajno uložen u nauku i razvoj tehnologije, a da to ne budu samo visokokomercijalni projekti”, kaže dr Nikolić za B92.
Dilema je šta je najznačajnije u čitavoj priči – Tesla automobil u svemiru ili povratak dve od tri rakete na zemlju?
“Tesla (automobil) u svemiru i nije neka vest. Vest je masa automobila koji je stigao u orbitu. Ali činjenica da su se vratile rakete, uspešno, jeste značajna informacija. Ako je sve priprema za buduće letove sa ljudskom posadom onda je i te kako važno da ljude bezbedno vratite. Zbog toga i ne čudi što kompanija insistira na ovako skrojenim vestima. Komercijalni letovi u svemir će se odvijati u vrlo bliskoj budućnosti. To može da bude i dobar izvor prihoda za Nasu, evropsku svemirsku agenciju, rusku, kinesku, indijsku... Spojite lepo i korisno, i ako je spoj dobar, eto i više letova u svemir sa naučnim ciljevima.”
Ipak, zabrinjavajući je bio broj komentatora koji su smatrali da je čitav događaj insceniran u holivudskom studiju, te da je tako nešto potpuno nemoguće. Komentari poput “prodavac magle”, ”manipulator ljudskog mozga” i slično, bili su samo od nekih.
“Meni je jedino zabrinjavajuća pažnja koja je data ovakvim komentarima. Zašto uvek pravimo besplatnu reklamu ovakvim ‘filozofima’? Uvek će biti onih koji sumnjaju, koji misle da su prevareni. Sumnja je sama po sebi neophodna kao početak bilo kakve kreacije, naučne, umetničke... Problem je onaj nastavak. Ako sve ostane na sumnji, i samo se jedan šablon zameni drugim, onda nema neke vajde.”
Zašto su ljudi u Srbiji skloni verovanju u teorije zavere, posebno kada je nauka, koja je pritom dokaziva, u pitanju?
“Nije to srpska endemska bolest. U tome smo vrlo moderni i napredni i pratimo svetske trendove iz najrazvijenih zemalja. Mi, na sreću, još uvek živimo u zemlji u kojoj nije moguće da raznorazne verske sekte ili sumnjiva udruženja građana utiču na programe predmeta u školama. Svuda u svetu su ljudi skloni da prihvate jednostavna objašnjenja za stvari koje dobro ne razumeju. Teže im je da prihvate da nešto ne razumeju, i da bi razumeli moraju da ulože određeni trud, nego da prihvate naizgled logično objašnjenje oko koga ne moraju da se trude da shvate. Linija manjeg otpora. Uostalom, na tome se bazira i čitav marketing i politički uticaj na široke narodne mase, samo što je u tim oblastima olako prihvatanje informacija bez razmišljanja vrlo poželjno i prihvaćeno kao normalno.”
foto: epa/Cristobal Herrera
Drugi važan razlog za popularnost ovakvih teorija zavere je u obrazovanju, onakvom kakvo jeste u skoro celom svetu, dodaje dr Nikolić.
“Osnove prirodnih nauka su odavno van svakog skupa znanja koji nazivamo opštim obrazovanjem. U takvoj civilizaciji lako prolaze bilo kakve ‘alternativne’ ideje. Zato je moguće da vrlo obrazovani ljude brane neznalice time da svako ima pravo na svoj pogled na svet. Ali sloboda govora podrazumeva i odgovornost za izgovoreno. Ako neko govori besmislice onda mora da podnese da to neko i nazove besmislicama. O problemu obrazovanja i mestu prirodnih nauka u njemu je još sedamdesetih godina prošlog veka govorio i pisao znameniti Karl Sagan, ali nije uspeo da proizvede neku značajnu reakciju. Evo ilustracije, zamislite neku lepu žurku. Na žurci dva fizičara raspravljaju o teoriji struna. Prilazi im profesor istorije i kada čuje o čemu razgovaraju, samo se nasmeje i kaže: ‘Izvinite, nikada nisam bio dobar sa brojevima’. Okrene se i ode. Svi će reagovati kao na duhovitu opasku. Zašto bi vrhnski intelektualac znao bilo šta o matematici, fizici, biologiji... Zamislite sada obrnutu situaciju, dva profesora književnosti razgovaraju o novoj knjizi poznatog pisca, prilazi im fizičar, i kada čuje o čemu razgovaraju kaže: ‘Izvinite, nikada nisam bio dobar sa padežima’. Svi će se okrenuti, zabezeknuti i tretirati ti ga kao velikog primitivca. Zar ne?”
Međutim, druga vrsta “nevernika” su svakako “ravnozemljaši”. Kako uopšte ljudima koji u 21. veku smatraju da je Zemlja ravna dokazati da nije?
“Ne bih ih zvao nevernicima. Nije pitanje da li verujete ili ne da je Zemlja ovakva ili onakva. Pitanje je: da li znate kakvog je oblika Zemlja? Dakle, u pitanju su neznalice. Sve je moguće u 21. veku. Vlada ogromno zagađenje i prenaseljenost informacijama. U toj poplavi je teško glavu održati bistrom. Svaka informacija koja deluje logično može dosta da poremeti nesigurnu glavu. To je sve normalno. Ono što nije normalno je insistiranje da se svaka zabluda i neznanje tretiraju kao pogled na svet. Dokazi o obliku Zemlje su mnogobrojni i svako može da izvede čitav niz ogleda i da o rezultatima razmišlja. To je najbolji put, kao i za svako drugo učenje. Koga zanima može da razmisli, na primer, o tome zašto putanje ptica selica izgledaju tako kako izgledaju? Ako tvrdite da je Zemlja ravna, onda ptice apsolutno neracionalno troše svoju energiju da bi stigle na odredište. U životinjskom svetu nema vrste koja se rasipa energijom. Čovek jedini ima tu privilegiju. Pa šta onda rade te ptice? Važno je da se istakne da Zemlja nije okrugla zato što to neko kaže, već zato što je to objektivna, proveriva činjenica. Proučavanjem neke nauke učimo načine kako da određene ideje i teorije proverimo i shvatimo šta je objektivna činjenica a šta je samo model koji tek treba da se proveri”, kaže on.
A ”argumentima” onih koji su ubeđeni da žive na ravnoj Zemlji dr Nikolić se ne bi previše bavio.
“Ima tu svašta, od negiranja kompletne fizike, do vrlo visprenih zapažanja koja nije tako lako opovrgnuti. Zanimljivo je da ako tvrdite da je Zemlja ravna, onda da biste druge pojave mogli da objasnite morate da smislite skoro kompletnu novu fiziku. Recimo, sa gravitacijom nešto debelo nije u redu ako je Zemlja ravna. Uz malo truda morate da oborite skoro kompletnu fiziku da bi se održao vaš model! Zaključak je da možda fizika stvarno nije dobra, ali sve to lepo pokažete i dok se vozite do kuće automobilom i vesti o vašem otkriću javljate drugarima mobilnim telefonom, ni za trenutak se ne zapitate a kako te sprave rade? Kako je fizika dobra kad vam zatreba automobil, telefon i skoro sve što koristite od uređaja a nije dobra kada treba da odbranite model o obliku Zemlje?”
foto: epa/Space X/Handout
Srećom, teoretičari zavera i “ravnozemljašli” su ipak u manjini. Lepa vest je da se nakon lansiranja “falkon hevija” nauka zasigurno vratila “u modu”.
”Ovakvi projekti mogu malo da zainteresuju mlade ljude za nauku, ali ne očekujem neki veliki pomak. Vreme se promenilo. Šestdesetih godina je uticaj koji je svemirski program SAD i SSSR-a imao na odnos ljudi prema nauci bio ogroman, i to ne samo u te dve moćne zemlje. Velika dostignuća u fizici i hemiji sa početka prošlog veka takođe. Ali tada nismo bili prenaseljeni informacijama. Možda bi veliki uticaj imao let na Mars sa ljudskom posadom, uspostavljanje komunikacije sa nekom vanzemaljskom civilizacijom ili bar dokaz da nismo sami, neka potpuno nova tehnologija koja bi značajno promenila uslove u kojima živimo, multinacionalni svemirski projekat zaštite planete od meteorskih udara, bolji i jevtiniji lekovi za najteže bolesti...”, zaključuje dr Nikolić u razgovoru za B92.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Koliko puta vam se desilo da se vrtite po ulicama tražeći parking mesto? Čak i kada niste u žurbi, nije prijatno gubiti vreme na pronalazak parkinga i bespotrebno kruženje.
Rat u Ukrajini – 1.397. dan. Trinaest ukrajinskih vojnika iz 119. odvojene brigade teritorijalne odbrane predalo se ruskim snagama u Sumskoj oblasti Ukrajine, saopštile su danas ruske bezbednosne službe.
Osnovni paket nacrta dokumenata u okviru mirovnog plana za kraj rata u Ukrajini je gotov, izjavio je danas predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, navodeći da je pripremljeno ukupno 20 tačaka mirovnog plana.
Snega će ipak biti u Srbiji oko novogodišnjih praznika, pokazuje najnovija vremenska prognoza, a januar će imati dosta hladnih dana sa temparturama ispod proseka. Već ove nedelje očekuje se da u Negotinskoj krajini napada čak 40 centimetara snega.
Trampova administracija povlači skoro 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih visokih ambasadorskih pozicija, a među njima su i ambasadori u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji.
Veza sa privatnim avionom koji je poletao sa aerodroma Ankara Esenboga prekinuta je večeras, a među putnicima je i načelnik Generalštaba Libije Muhamed Ali Ahmed Al-Haddad, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja.
Vicešampionka 4. sezone MasterChefa, Sanja Berić, otkriva u kakvim odnosima je bila sa Aleksandrom, koja je njena supermoć u kuhinji, ali i koji će trenutak pamtiti.
Veza sa privatnim avionom koji je poletao sa aerodroma Ankara Esenboga prekinuta je večeras, a među putnicima je i načelnik Generalštaba Libije Muhamed Ali Ahmed Al-Haddad, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja.
Rat u Ukrajini – 1.399. dan. Ispituju se razne verzije ubistva generala Fanila Sarvarova, uključujući moguću ulogu ukrajinskih obaveštajnih službi, saopštio je Državni istražni komitet Rusije. Novi napad na Kijev ovog jutra, Ukrajinci tragaju za žrtvama.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev odgovorio je nemačkom ministru odbrane Borisu Pistorijusu i finskom predsedniku Aleksandru Stubu nakon njihovih izjava da Rusija nema interesa da napadne NATO i da rat u Evropi nije neizbežan.
Od januara 2026. godine Nemačka uvodi obaveznu vojnu registraciju koja uključuje popunjavanje upitnika o sposobnosti i volji za služenje vojnog roka, a oni koji ne popune upitnik suočiće se sa kaznama.
Naučnici su identifikovali jedan gen kao uzročnik retkog oblika dijabetesa koji se javlja isključivo kod novorođenčadi, a čije mutacije mogu onesposobiti i na kraju uništiti ćelije koje proizvode insulin, piše "ScienceAlert".
Nakon vesti da je američka Agencija za hranu i lekove (FDA) odobrila za korišćenje tabletu za mršavljenje, saznajemo da li će oralni semaglutid biti dostupan i u Srbiji.
Zbog povećanog broja obolelih od respiratornih infekcija, u Zdravstvenom centru Loznica od juče, 22. decembra 2025. godine, privremeno su zabranjene posete pacijentima.
Novi film Kristofera Nolana "Odiseja", mitski akcioni ep koji je sniman širom sveta, stiže u bioskope 16. jula 2026. godine, a publika sada može da vidi i zvanični trejler.
Godina koja se piše je 1895. Prvog novembra u Berlinu trepere prve pokretne slike na platnu. Samo nekoliko nedelja kasnije, u Parizu nekoliko desetina ljudi zuri u belo projekciono platno.
Engleski glumac Idris Elba ponovo je pokrenuo nagađanja da bi mogao da postane novi Džejms Bond, nakon što je podelio video snimljen u muzeju "Madame Tussauds", na kojem pozira pored voštanih figura glumaca koji su ranije tumačili ovaj kultni lik.
Ukrainian President Volodymyr Zelensky stated that several draft documents for ending the war with Russia have been prepared, including those on security guarantees for Kyiv, following negotiations conducted by Ukrainian officials with their U.S. counterparts.
The President of Serbia, Aleksandar Vučić, is attending the ceremonial reception for the awarding of work contracts to the top graduates of medical faculties and secondary medical schools in Serbia.
The Higher Court in Zaječar extended the detention of suspects D.D. and S.J. for another 30 days in case of the murder of two-year-old Danka Ilić, the court confirmed to Tanjug. The investigation in this case is currently being supplemented as court ordered.
Komentari 160
Pogledaj komentare