Elektrotehnički fakultet u godini Tesle

"Simpozijum koji radimo zajednički sa Hrvatskom će trajati tri dana, dan i po u Hrvatskoj i dan i po u Srbiji. Učestvovaće i 200 studenata iz EU sa svojim radovima. Nakon toga, od 18 - 20 oktobra, imaćemo Šesti internacionalni simpozijum Nikola Tesla, koji ima veliku tradiciju. Prvi je održan 1936. godine, povodom osamdeset godina od Teslinog rođenja."

Prof. dr Branko Kovacević, dekan Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu

Izvor: Saša Stojanoviæ

Petak, 07.07.2006.

11:26

Default images

u gpdNa beogradskom univerzitetu je u toku sprovođenje bolonjske deklaracije. Dokle se stiglo kod Vas na Elektrotehničkom fakultetu?

Elektrotehnički fakultet je to počeo da radi još pre tri godine na reformi i to ne zbog bolonjske deklaracije već zbog jednog procesa koji se dešava u celom svetu pre svega u struci a zatim i u obrazovanju. Još 2001. godine mi smo počeli da razmišljamo o reformi, a prvu generaciju po novim nastavnim planovima i programima smo upisali 2003. godine. To znači da će već naredne godine generacija studenata da završi po programima koji su usklađeni sa onim što se danas radi u Evropi i svetu. Međutim, i tu postoje razlike, nekoliko modela. Mi smo se posle dužeg razmišljanja odlučili za 4+1 sistem jer smo zaključili da svaki nivo obrazovanja treba na neki način da bude završni i da ima jasno definisane ishode, odnosno da student kad završi četvorogodišnje studije on je sposoban da počne da radi a ne samo da je sposoban da se dalje školuje. Takođe je bitno istaći da je ovakav način obrazovanja prihvaćen i u zemljama van EU. U Sjedinjenim Državama, Japanu, Kanadi, Australiji, Kini, su potpisali deklaraciju i odlučili za ovakav način obrazovanja kakav smo i mi uveli.

Do sada je tehničkim fakultetima nedostajalo malo stručne prakse u okviru školovanja. Da li postoji namera da se u program praktičnog obrazovanja inženjera uključe neka preduzeća?

Evropa ide ka tome da se praksa ubaci u neke redovne studije. Preporuka je da se deset do petnaest procenata predavanja odnose na takozvane društvene predmete, jezike, poznavanje osnova menadžmenta, zatim tridesetak procenata bi trebalo da ode na neke bazične predmete i ostalih šezdesetak posto se deli na teorijske, usko stručne i predmete vezane za praksu. Model koji pominjete, da studenti idu negde i rade tokom školovanja, je ostvariv u visoko razvijenim i bogatim zemljama, gde je industrija dovoljno jaka da može da prihvati studente. U Nemačkoj je na primer potrebno da student provede šest meseci do godinu dana na nekoj praksi u toku studiranja i da tamo zaista nešto radi. Naša industrija je još uvek zasad slaba i sem nekih istraživačkih institucija kao što su instituti u Vinči, Pupin, niko nije zainteresovan u privredi da angažuje studente u nekoj praktičnoj aktivnosti. Fakultet, međutim, pokušava da sam u svojim laboratorijama obezbedi uslove za stručno usavršavanje i upoznavanje sa novom tehnologijom.

Čini mi se da se ipak po malo neka sredstva odvajaju za obnovu fakultetskih resursa?

Novac je uvek problem, ali mi se nekako snalazimo. Postoji interes pojedinih svetskih firmi da nam pomognu tako što će nam dati opremu koju oni proizvode da je koristimo u nastavi. Tako smo dobili izuzetno vrednu donaciju od Simensa u vidu wireless opreme, koja je instalirana na fakultetu i koju koristimo u nastavi. Takođe, prošle godine je fakultetu darovana računarska oprema HP-a koja je instalirana u našem računskom centru. Američka firma Cisco je takođe fakultetu poklonila vrednu opremu na kojoj, osim što je koristimo na fakultetu u nastavne svrhe, dajemo kurseve i trećim licima. Sve te donacije su ostvarene zahvaljujući našim bivšim studentima koji sada rade po u tim kompanijama. Ne smemo zaboraviti i donaciju našeg bivšeg studenta, koji je diplomirao još 1952. a 1956. otišao u Ameriku, i od koje je izgrađen ceo jedan laboratorijski blok.

Primetio sam i da je u toku i renoviranje učionica. Jedan amfiteatar na Elektrotehničkom fakultetu nosi ime Nikola Tesla i označen je brojem 56. Da li je to slučajno ili ipak ima neke simbolike, budući da je Tesla rođen 1856?

Sigurno je da nije slučajno. Ima tu puno simbolike. Recimo, na pečatu fakulteta osim simbola ETF koji svi poznaju kao Elektrotehnički fakultet, postoje i skrivena značenja tih slova. E je i električno polje, T je Tesla – oznaka za magnetnu indukciju, F je i fluks, a vidi se i slovo i za jačinu struje. Osim tog jednog amfiteatra koji smo nazvali po Tesli, drugi smo posvetili Mihajlu Pupinu. Njih dvojica su obeležili istoriju elektrotehnike. Pupin je čak i osnovao elektrotehniku na univerzitetu u Njujorku. Iz te njegove laboratorije na Kolumbija Univerzitetu je izašlo dvadesetdevet Nobelovaca.

Pošto je ovo i godina Nikole Tesle i godina u kojoj slavimo 150 godina od njegovog rođenja, kako se fakultet uključio u proslavu ovog jubileja?

Fakultet se uključio u nekoliko manifestacija. Pre svega, premijer Srbije je imenovao jednu komisiju u kojoj sam ja kao dekan Elektrotehničkog fakulteta, zatim predsednik SANU, ministri iz Vlade, direktor Instituta Nikola Tesla, direktor Instituta Mihajlo Pupin, rektor niškog univerziteta, predsednik Matice srpske, i mi smo imali četrnaest odbora koji su se bavili raznim aspektima proslave. Fakultet učestvuje u onim oblastima vezanim za simpozijum koji organizuje SANU u saradnji sa međunarodnim udruženjem elektroinženjera IEEE, Elektrotehničkim fakultetom, Fakultetom tehničkih nauka iz Novog Sada, Elektronskim fakultetom fakultetom iz Niša i učestvovali smo pre svega u onom delu koji je vezan za promociju Teslinog dela. Ove godine je bila jubilarna pedeseta konferencija ETRAN, sedamdeset godina Instituta Nikola Tesla i sve su manifestacije započinjale plenarnom sesijom koja je bila posvećena Tesli. Takođe, profesor sa našeg fakulteta Nikola Rajaković je u SANU organizovao seriju predavanja o Nikoli Tesli. Fakultet pomaže i izložbu Teslinih izuma u muzeju Nikole Tesle tako što pomaže u kompletiranju. Posebno bih istakao to što su naši studenti sami organizovali svoj simpozijum. Pozvali su kolege iz inostranstva, biće oko sto učesnika na njihovoj priredbi. Sve te aktivnosti vezane za proslavu 150 godina od rođenja Nikole Tesle, uključujući promocije po osnovnim i srednjim školama su uvrštene u zvaničan Vladin program.
Teslin minijaturni brod na daljinsko upravljanje
Tesla je možda praktično osnovao automatiku, oblast kojom se Vi više bavite?

Jeste, Tesla je sa svojim čuvenim teledirigovanjem, upravljanjem brodom na daljinu, praktično započeo nešto što je danas mnogo razvijenije, ali on je mnoge stvari inicirao. Njegove struje visoke frekfencije se danas koriste u medicini, njegove pneumatske diode koje je pravio pomalo liče na današnja logička kola koja su osnova digitalne elektronike. On je mnoge stvari intuitivno osetio. Međutim, tehnologija je u poslednjih dvadesetak godina toliko daleko otišla da to niko nije mogao ni da predvidi. Kada je Tesla radio početkom XX veka to je bio srednji vek tehnologije. Mi imamo neke mašine iz tog doba koje još uvek rade i mi ih koristimo.

Da li studentima pričate o Tesli na predavanjima?

Na žalost ne. To se kroz neko vreme izgubilo. Starijim generacijama koje su završile pedesetih, šezdesetih, njima se pričalo o Tesli i davani su čak i diplomski radovi na temu Teslinih patenata. Studenti su trebali da malo razumeju kako ti patenti funkcionišu, da ponove neke eksperimente, nešto malo promene.

Koliko su studenti koji završavaju ovaj fakultet cenjeni u inostranstvu?

Interesantno je da je u proteklih dvadesetak godina, kada smo imali težak period, kada se zemlja raspadala, kada smo imali ekonomske sankcije, kada se raspala i privreda, sve je doživelo štetu. I školski sistem je u tom periodu oštećen i zdravstvo i pravosuđe. Ipak, mi smo uspeli da očuvamo kredibilitet i vrednost diplome ove škole u svetu. Naši studenti ne moraju da nostrifikuju diplomu i mogu da se zaposle bilo gde, na bilo kom kontinentu. Sa time ne treba biti zadovoljan. Krajem osamdesetih godina fakultet je bio rangiran na petnaestom mestu na rang listama svetskih škola. Danas ga skoro nema ni na jednoj. Primetio sam da se na jednoj listi koju su objavili Kinezi beogradski univerzitet nalazi oko dvestotog mesta. Mladi ljudi se teško odlučuju da se bave ovim poslom jer se od njega teško živi, treba dosta da se radi.

Čini se da, uprkos tome, naši studenti ostvaruju značajne rezultate na međunarodnim takmičenjima?

Da, naši studenti na međunarodnim takmičenjima ostvaruju zapažene rezultate. Primer je mini Drive tim. Oni su se javili na javni konkurs koji je raspisala međunarodna asocijacija IEEE na temu „Upravljanje jednim motorom male snage“. Interesantno je takođe da je bila reč o jednom asinhronom motoru koji je nastao na osnovu Teslinih principa. Trebalo je da se upravlja motorom tako da se racionalizuju gubici energije u njemu. Prijavile su se škole iz skoro celog sveta. Na kraju su ostale tri ekipe - dve američke i jedna naša. Naš tim je pobedio u nekoliko kategorija. A i jedino je njihov model i proradio. Naša država je posebno nagradila ovaj tim uspešnih, mladih ljudi.

U vezi ovog simpozijuma koji se održava u septembru, a posvećen je Tesli?

Radi se o simpozijumu koji radimo zajednički sa Hrvatskom. Simpozijum će trajati tri dana, dan i po u Hrvatskoj i dan i po u Srbiji. Učestvovaće i 200 studenata iz EU sa svojim radovima. Nakon toga, bitno je istaći da ćemo u oktobru imati šesti internacionalni simpozijum Nikola Tesla. To je simpozijum koji ima veliku tradiciju. Prvi je bio održan 1936. kada je održana proslava osamdesetog Teslinog rođendana. Ovogodišnji će biti održan u SANU od 18 – 20 oktobra.

I Tesla i Pupin su svetski naučnici koji su svoju karijeru izgradili u Americi gde su u to vreme mogli da nađu više mogućnosti za razvoj svojih ideja. Ipak, mi smo ponosni na obojicu jer su našeg porekla.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: