Kablovski operater SBB uputio je prošle nedelje Agenciji za telekomunikacije zahtev za dozvolu pružanja usluga u fiksnoj telefoniji čije bi izdavanje konačno ukinulo monopol i u ovoj oblasti telekomunikacija. Jedini operater, Telekom Srbija, često se našao na meti kritika da zbog monopolskog položaja građani ne dobijaju kvalitetne usluge, da ne mogu da koriste VOIP, ili da plaćaju skup Internet. Mnogi očekuju da se Telekom svoje pozicije neće lako odreći.
- Možda će vam zvučati čudno, ali moje mišljenje je da će demonopolizacija fiksne telefonije biti višestruko korisna, kako za krajnje korisnike, tako i za Telekom. Konkurencija samo podstiče razvoj i kvalitet usluga i apsolutno nije tačna činjenica da se plašimo uvođenja novog operatera - kaže na početku razgovora za Danas Igor Jecl, direktor Direkcije za usluge u kompaniji Telekom Srbija.
- Mislim da je reč o obrnutoj situaciji. Podsetio bih da je upravo Telekom srušio monopol Mobtela i da smo 2001. krenuli od nule da bismo za samo nekoliko godina preuzeli tržište. Trenutno SBB ima dominantnu poziciju na tržištu kablovske televizije i čini mi se da su shvatili da će realizacijom našeg plana uvođenja IP televizije, koja je tehnološki daleko superiornija od kablovske TV, kao i uvođenja IP telefonije, njihova monolitna pozicija biti poprilično uzdrmana. Ulaskom Telekoma u njihovo tržište prinudićemo SBB da smanji cene pretplate kablovske televizije koje su danas, da budem iskren, preterano visoke. Dakle, utakmica će biti na njihovom terenu i, naravno, da ih je to uznemirilo. Što se tiče ulaska SBB u fiksnu telefoniju interesantno je da nikada nisu pomenuli činjenicu da na osnovu ugovora o zakupu naše infrastrukture po kojoj puštaju TV signal Telekomu moraju da obezbede mogućnost pružanja kablovske telefonije njihovim korisnicima. Moram da priznam da u odnosu na pokojni Mobtel SBB ima strane ulagače koji predstavljaju elitu američkog i evropskog kapitala i ne verujem da će praviti velike greške. Utakmica će biti napeta, ali očekujem fer igru.
Koliko Telekom investira u unapređenje fiksne mreže?
- Investicije u fiksnu mrežu bile su veoma značajne u poslednjih šest godina. Samo u toku prošle godine investirano je 15,5 milijardi dinara u fiksnu, a sedam milijardi dinara u mobilnu mrežu. Velike investicije su u fiksnoj mreži neophodne, jer poslednjih 20 godina nije ulagano u nju, te su sada potrebni ozbiljni zahvati kako bi se ta mreža sanirala, digitalizovala i osposobila za pristup novim tehnologijama što većeg broja korisnika. I ove godine su predviđena značajna sredstva kako bi se maksimalno ubrzala modernizacija mreže.
Kada će biti završena digitalizacija mreže i kada će svi građani dobiti mogućnost da imaju telefon?
- Fiksna telefonija je još uvek u usponu zbog izuzetno niskih cena. Telekom primenjuje nove tehnologije kao što je CDMA, koje će omogućiti rešavanje zahteva i u sredinama u kojima je veoma teško obezbediti kablovsku infrastrukturu. Žao mi je samo što nismo dobili licencu za WIMAX tehnologiju koja bi brzo rešila, ne samo zahteve za novim priključcima i rešavanje dvojnika, već bi se ujedno obezbedio i širokopojasni bežični Internet. Nije mi jasno zbog čega se Telekomu, koji već ima licencu za pružanje usluga fiksne telefonije, ne obezbedi mogućnost primene novih tehnologija, već se ta opcija čuva za uvođenje konkurencije. A da ne govorim da su pri tom izdate neke privremene licence nekim malim privatnim preduzećima. Ovim se prvenstveno nanosi šteta korisnicima koji bi mogli da dobiju usluge fiksne telefonije bez čekanja, ali se ujedno i Telekom stavlja u neravnopravan položaj jer nam se onemogućava brzi razvoj fiksne telefonije i završetak digitalizacije. Kada se novom operateru dodeli licenca za pružanje fiksne telefonije, neka i on uvede WIMAX pod istim uslovima. Liberalizacijom tržišta neće automatski doći do pada cena impulsa, pogotovo ne u domaćem saobraćaju. To je praktično nemoguće jer su cene danas toliko niske da je sledeća granica nula dinara. Danas u slabijoj tarifi između dva fiksna telefona sat razgovora košta 9 dinara. Ali, u okviru posebnih paketa moguće je obezbediti korisnicima i da besplatno telefoniraju. Već od oktobra Telekom će izaći na tržište s takvom ponudom. Niže cene osetiće oni koji zovu inostranstvo, kao i biznis korisnici. Takođe, nerealno je očekivati da operateri koji dobiju licencu za fiksnu telefoniju postave infrastrukturu u ruralnim krajevima jer im se to ne isplati. Da smo dobili licencu za WIMAX kada smo je tražili do kraja sledeće godine bi bila završena digitalizacija, imali bismo oko tri miliona priključaka i svi bi dobili mogućnost da imaju telefon i da pristupe širokopojasnom Internetu.
Kako komentarišete tvrdnje da smo treći otpozadi u Evropi po pristupu širokopojasnom Internetu? Mnogi za spor razvoj informatičkog društva i mali broj korisnika Interneta delimično krive i monopolski položaj Telekoma.
- Ne postoji monopol na Internet tržištu. Štaviše, jedna od glavnih karakteristika Internet tržišta u Srbiji jeste veoma kasni ulazak Telekoma Srbija u maloprodaju Internet usluga. Aktuelni predlog poslovnog plana Telekoma Srbija predviđa da krajem 2008. broj instaliranih ADSL portova dostigne 500.000, te uz neminovan rast broja korisnika kablovskog Interneta, kojih bi prema optimističnim procenama trebalo da bude oko 200.000, dolazimo do brojke od 700.000 korisnika širokopojasnog Interneta, što uz predviđeni porast broja fiksnih pretplatnika na tri miliona predstavlja pokrivenost od 23,3 odsto i to bi nas stavilo rame uz rame sa stanjem u najrazvijenijim evropskim državama na početku 2007.
Zvanični podaci pokazuju da samo 18,5 odsto domaćinstava ima pristup Internetu, a da ga skoro 70 odsto građana nikada nije koristilo.
- Mislim da Telekom Srbija ima veoma relevantne podatke o korišćenju Interneta, s obzirom na to da se veliki deo saobraćaja obavlja preko naše infrastrukture. Trend porasta broja korisnika Interneta je oko 70.000 novih korisnika svakih šest meseci, pa se broj osoba koji imaju pristup Internetu danas može proceniti na sledeći način: oko 600.000 domaćinstava ima pristup Internetu putem dial-up veze, oko 90.000 domaćinstava putem ADSL-a, oko 80.000 domaćinstava putem kablovskog modema i oko 10.000 domaćinstava putem bežičnih mreža. Procena je, dakle, da skoro 800.000 domaćinstava ima pristup Internetu što, uz procenu da računar koriste dva člana domaćinstva, znači da oko 1,6 miliona osoba ima pristup Internetu. Kada se na ovu brojku dodaju đaci i studenti, kao i zaposleni koji Internetu pristupaju iz obrazovnih ustanova i s posla, verovatno se bližimo brojci od dva miliona osoba. Ako usvojimo da Srbija ima oko osam miliona stanovnika, dolazimo do odličnog podatka da su Internet sadržaji na razne načine dostupni za 25 odsto populacije, što je značajno čak i u okvirima svih članica Evropske unije. Ukoliko, s druge strane, usvojimo da u Srbiji ima oko 2,9 miliona fiksnih telefonskih priključaka u radu i oko 180.000 širokopojasnih priključaka, opet dolazimo do solidnog procenta korišćenja brzog Interneta od 6,2 odsto u odnosu na broj instaliranih telefonskih priključaka, što je u rangu Grčke, Slovačke i Poljske, a približavamo se nivou Kipra, Mađarske, Litvanije, Letonije i Češke s početka 2007.
Ministarka za telekomunikacije Aleksandra Smiljanić nedavno je izjavila da građani skupo plaćaju Internet. Ima li prostora za pojeftinjenje?
- Poređenje cena sličnih usluga kod dominantnih operatera u regionu uvek daje puno korisnih podataka. Ako uporedimo cenu ADSL flat paketa možemo da vidimo da je ponuda Telekoma jedna od najpovoljnijih u okruženju. Često se čuje kako u nekim razvijenim zemljama možete dobiti i 10Mbs za istu cenu. Međutim, zaboravlja se da je u tim zemljama pretplata minimum 15 evra mesečno, a da je prosečan telefonski račun korisnika koji imaju širokopojasni Internet oko 40 evra mesečno. Verujem da onaj ko može da potroši najmanje 40 evra na telefon verovatno želi 10Mbs Interneta, ali koliko je takvih ljudi u Srbiji gde je pretplata niža od jednog evra, a prosečan račun manji od 10 evra. Čak 42 odsto tržišta plaća telefonski račun manje od 400 dinara. Tehnološki smo spremni da sutra uvedemo brzinu od 10Mbs, ali je pitanje zrelosti tržišta i tarifnog sistema. U Srbiji je samo dvadesetak velikih biznis klijenata tražilo brzinu od 10Mbs. Danas ne postoji video igrica, niti video ili audio sadržaj koji ne može kvalitetno da se gleda na personalnom kompjuteru s brzinom od 1,5 Mbs, koliko sada imamo u ponudi. Sledeće godine uvodimo i IPTV, dakle još veće brzine koje su potrebne za emitovanje TV programa preko telefonskog priključka, ali i za tako sofisticiranu uslugu je dovoljno 4Mbs. Verujem da ćemo razvojem novih aplikacija doći do momenta kada će nam biti potrebno i 10Mbs za kućnu upotrebu, ali to prvenstveno zavisi od investicija koje će država uraditi u cilju razvoja informatičkog društva. Problem je što ne vidimo strategiju države za razvoj informatičkog društva. Razvijene zemlje su subvencionisale razvoj jer su znale šta žele. To može da se uradi i u Srbiji kroz, recimo, smanjenje PDV-a ili carina na uvoz opreme. Treba znati da nas mrežna oprema košta isto koliko i, recimo, Britance, te je veoma teško sniziti cene. Ono što možemo da učinimo je povećanje protoka po istoj ceni, što smo nedavno i učinili, zbog toga što protok malo utiče na ukupnu cenu. Međutim, potrebno je da dovršimo započete investicije u mrežnoj infrastrukturi na celoj teritoriji Srbije kako bi se te brzine i dalje povećavale.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Belgija se usprotivila predlogu Evropske komisije za deblokiranje kredita Ukrajini od 210 milijardi evra finansiranog zamrznutom ruskom imovinom i uništila nade EU za dogovor do samita lidera.
Mađarska je danas potpisala ugovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o isporuci 400 miliona kubnih metara tečnog prirodnog gasa (TPG) godišnje, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da blokada svih sankcionisanih naftnih tankera koji ulaze i izlaze iz Venecuele znači da neće biti dozvoljen prolaz "nikome ko ne bi trebalo da prolazi".
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da blokada svih sankcionisanih naftnih tankera koji ulaze i izlaze iz Venecuele znači da neće biti dozvoljen prolaz "nikome ko ne bi trebalo da prolazi".
Danas je 1.393. dan rata u Ukrajini. Ruski predsednik Vladimir Putin nazvao je evropske lidere "prasićima" i optužio ih da su se pridružili prethodnoj administraciji SAD verujući da će uništiti Rusiju.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je, nakon susreta sa predsednikom Severne Koreje Kim Džong Unom, stekao utisak da je on "potpuno normalna osoba koja zna svoje mesto u svetu".
Zemljotres magnitude 4,5, koji je u utorak uveče pogodio jug Dalmacije i južni Jadran, snažno se osetio na širem području Dubrovačko-neretvanske županije i u susednoj Hercegovini.
Pokloni za Božić i Novu godinu trebalo bi da budu radost za decu, ali oni su u stvari često zdravstveni rizik. Stručnjaci pozivaju na oprez – evo na šta bi trebalo paziti prilikom kupovine poklona za mališane.
Retatrutide, novi lek za mršavljenje koji razvija kompanija Eli Lilly, još nije završen u kliničkim ispitivanjima, ali je već prikupio veliki broj konzumenata koji tvrde da im donosi "čudesne" efekte.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je danas da novi soj virusa gripa vrši ozbiljan pritisak na sisteme zdravstvene zaštite širom Evrope, navodeći da najmanje 27 od 38 evropskih zemalja pod okriljem SZO prijavljuje visoku aktivnost virusa.
Velika količina soli u kiselom kupusu može ozbiljno ugroziti zdravlje hroničnih bolesnika, posebno onih sa povišenim krvnim pritiskom i problemima s bubrezima.
Prenos dodele godišnjih nagrada Američke filmske akademije "Oskar" od 2029. godine neće više biti emitovan na televiziji ABC, već će biti direktno prenošen na Jutjubu.
Kompanija Warner Bros. Discovery pozvala je danas svoje akcionare da odbace ponudu firme Paramaunt za "neprijateljsko preuzimanje" pošto smatra da potencijalna transakcija nema potpunu garanciju milijardera Larija i Dejvida Elisona koji kontrolišu Paramaunt.
The decision of the President of Serbia, Aleksandar Vučić, not to participate in the European Union - Western Balkans Summit is rational, statesmanlike and completely understandable, announced last night president of Republika Srpska (SNSD), Milorad Dodik.
Russian President Vladimir Putin stated today that the West did whatever it deemed necessary in the SFR Yugoslavia and paid no attention to the United Nations Charter.
In the Sports Hall in the northern part of Kosovska Mitrovica, the Serb List rally began shortly after 12 PM, marking the start of the party’s election campaign for the early parliamentary elections in Kosovo and Metohija, scheduled for December 28.
Although the tennis world has entered a new era dominated by Jannik Sinner and Carlos Alcaraz on the Grand Slam scene, one name still refuses to step out of the fight – Novak Djokovic.
The National Assembly of Serbia continued the debate on candidates for the Constitutional Court judges, whom ruling coalition MPs describe as distinguished lawyers who will uphold the Constitution.
Dizni sprema veliku novinu koja bi mogla da oduševi fanove širom sveta – uz pomoć veštačke inteligencije, korisnici će moći da vide sebe rame uz rame sa junacima iz Marvela, Piksara, Ratova zvezda i kultnih Diznijevih animacija.
Rakuten Viber je najavio partnerstvo sa kompanijom DoubleVerify s ciljem unapređenja transparentnosti, bezbednosti i efikasnosti oglašavanja na svojoj platformi.
Google je predstavio novi eksperimentalni internet pregledač zasnovan na veštačkoj inteligenciji, koji donosi potpuno drugačiji način rada sa otvorenim tabovima.
Za neke je zima vreme udobnosti i pustolovina: izleti na skijanje, zaleđeni krajolici i večeri uz kamin. Za druge je to period stresa - posebno kada je reč o vožnji. Evo kako vožnju po snegu i ledu učiniti prijatnijim iskustvom.
Mnogo je faktora koji zimi, kad se ide u planine, značajno povećavaju potrošnju goriva. Nemački autoklub (ADAC) objasnio je na čemu možete da uštedite.
Komentari 67
Pogledaj komentare