Mnogi kupci izraubovanih guma pravdaju svoj izbor nedostatkom novca, međutim cene istih nisu ni tako male. Recimo, polovni pneumatici dimenzija 195/65 R15 koštaju oko 2000 dinara, i uglavnom se radi o proverenim markama kao što su Kontinental, Gud Jir, Mišlen, Pireli, Danlop. Kupovinom takve gume ne dobijate nikakvu garanciju, a jedina stvar koja vam je zagarantovana jeste da niste bezbedni. Danas, kada postoji nekoliko vidova kreditiranja, cena od oko 4000 dinara za pneumatike solidnog kvaliteta zaista nije toliko nedostižna. U pitanju su pneumatici proizvođača kao što su Fulda, Kumho, Semperit ili Sava. Još manje novca je potrebno za domaće gume marke Tigar, na koje se dobija garancija od tri godine. Podsećanja radi, Tigar je jedan od naših najvećih izvoznika, a nedavno je potpisan novi ugovor sa Mišlenom koji će najverovatnije za nekoliko godina biti i većinski vlasnik fabrike u Pirotu.
Još početkom prošle godine, gume su se uvozile po principu "prazno za puno". Odnosno, kupovali smo ono što su drugi bacili na otpad. Više je nego jasno da gume koje su na taj način ušle u zemlju nisu prošle nikakav vid kontrole, jer su navodno uvožene radi protektiranja. Međutim, procene ukazuju na to da je, na primer, 2003. godine uvezeno 300 000 polovnih pneumatika, a da je u stvari protektirano samo 1500. Ovakve, tzv. "kvalitetne" gume idu na otpad iz najmanje tri razloga. Prvi je sledeći: ove gume dolaze iz različitih servisa, gde ih neko zamenio zbog defekta. Drugi izvor ovih guma jeste u slučaju kada se one skidaju sa slupanih automobila. Konačno, ovakve gume skidaju se sa vozila koja su suviše stara da bi se našla u saobraćaju. Kod nas vlada mišljenje da su te gume skoro isto toliko dobre kao i nove i da su vozači u razvijenoj Evropi toliko bogati da menjaju ispravne gume bez ikakve potrebe.
Najveća zabluda
Najveća zabluda od svih jeste oslanjanje samo na vizuelni pregled, a čak ni za tako nešto većina nas nema dovoljno znanja. Bitan deo gume – karkas, od koje zavisi u kakvom je stanju, nedostupan je oku. Moderni pneumatici napravljeni za velike brzine nisu tako otporni na defekte i loše puteve kako se obično misli. Većina vozača zna da je guma koja može da izdrži velike brzine prilično nežna kada je u pitanju vožnja preko ivičnjaka i naših poslovično loših puteva. Promene koje dolaze na pneumatiku često nisu vidljive, pa kupac stoga pomisli kako je sa gumom sve u najboljem redu. Neki kasno shvate koliko su pogrešili u proceni, odnosno tek onda kada dožive ono najgore. Pored toga, saobraćajna policija sprovodi kontrolu pneumatika samo vizuelno, odnosno meri samo dubinu šare. Ovo međutim ni izbliza nije dovoljno, jer na stanje utiče i to kada je pneumatik proizveden – naime, sunce i so posle nekoliko godina značajno umanje performanse. Malo je poznato, da su neke polovne gume oštećene ručnim pranjem uz korišćenje vode pod pritiskom. Oštećenje nastaje kada se vrh mlaznice suviše približi boku pneumatika. Oštećenje se manifestuje kao krunjenje gume.
Pored svega navedenog, naš zakon je prilično manjkav. Na primer, član 61, stav 3 navodi da dubina šare pneumatika po obimu i širini protektora ne sme iznositi manje od 1 mm za putničke automobile i kombinovana vozila. Svako ko se iole bavio testiranjem pneumatika tvrdi da je dubina šare od samo 1 mm u potpunosti nedovoljna za bezbedno kretanje po mokrom kolovozu, čak i pri malim brzinama. Najgore u svemu ovome jeste to što zakonodavac uopšte nije uzeo u obzir da ti pneumatici mogu biti tvrdi, stari, fizički i hemijski izmenjeni.
Šta je još korisno znati?
Eksperimenti sa širim, većim gumama, različitih proizvođača, uopšte nisu preporučljivi. Naime, prilikom konstruisanja ogibljenja, pomoću brojnih testova se traži najpovoljniji odnos između stabilnosti, udobnosti i potrošnje, a nije retkost da se posebno angažuje neki proizvođač pneumatika kako bi se projektovao u potpunosti nov pneumatik, te unapredile vozne osobine datog modela. Frizirani automobili sa širim gumama možda se bolje ponašaju na suvom kolovozu, ali zato je bezbednost značajno ugrožena na klizavom drumu, odnosno znatno su lošije performanse na mokrom od fabrički preporučene dimenzije. Takođe, ugradnja pneumatika sa nižim bokom ima negativne posledice po stabilnost. Naime, na ravnom putu u krivinama se mogu postići veće brzine, ali zato na neravnom asvaltu tvrđa guma više odskače, a što je točak duže u vazduhu slabije je kočenje, ubrzavanje, upravljivost i sveukupno stabilnost.
Kupcu se retko kada daje dovoljno informacija o pojedinim tipovima pneumatika, pa čak i "prevelika" sloboda pri izboru, može biti opasna, i mnogi ne znaju da je izbor gume ozbiljan posao, i da prodavce, kao i vozače, treba dodatno edukovati. Guma je jeftina u odnosu na ljudski život, i bez obzira na snagu vozila, treba uvek kupovati kvalitetne i nove pneumatike. Pneumatik koji ima dubinu šare od recimo 4 mm, prolazi tehnički pregled bez ikakvih problema, ali takva guma ne može ni po čemu da se uporedi sa gumom koja ima dublju šaru – pogotovo ne na mokrom kolovozu. Naime, kod prosečne gume sa dubinom šare od 3-4 mm, akvaplaning (plivanje gume na sloju vode) je veoma izražen. Inače, polovna guma ne bi trebalo da bude ni u rezervi (srpski specijalitet), a mnogi na žalost nemaju nikakvu. U Nemačkoj je analiziran veliki broj rezevnih guma starih preko pet godina koje nikada nisu upotrebljene. Iznenađujuć je bio zaključak. Iako nisu prešle ni kilometar imale su samo zbog starosti značajno umanjena svojstva. Dakle, preporuka je bar jednom u pet-šest godina zameniti i rezervnu gumu.
Prilikom redovnog servisa potrebno je pregledati pneumatike. Takođe, u našim krajevima poželjno je zimi koristiti zimske gume, a dolaskom proleća ponovo montirati pneumatike za sva godišnja doba. Kako se zakoni u SCG sve više usklađuju sa zakonima EU samo je pitanje dana kada će biti obavezna upotreba zimskih guma. Inače, kada kupujete novu gumu, vodite računa kada je proizvedena, jer redak je slučaj da su iste tako dobro uskladištene da ne menjaju svoje karakteristike ni posle tri godine. Dakle, znajte da pravi vozači i kavaljeri nikada ne štede na – gumama i ženama, a zašto, pitajte njih!
Tekst - Aleksandar Todorović
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat na Bliskom istoku – Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da Iranu ponestaje ključnog naoružanja, kao i da bi bio otvoren za saradnju sa nekim preživelim članovima vladajućeg režima te zemlje.
Izraelska vojska planira da nastavi operacije u Iranu još najmanje nedelju do dve, tokom kojih namerava da pogodi hiljade ciljeva povezanim sa iranskim režimom, saznao je Tajms of Izrael od izvora upoznatih sa planom.
Ekvadorske i američke snage pokrenule su operacije protiv, kako se navodi, označenih terorističkih organizacija u toj južnoameričkoj zemlji, saopštila je Južna komanda američke vojske.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da američki Stejt department aktivno radi da pomogne Amerikancima koji žele da napuste Bliski istok.
Nastavljaju se vazdušni udari na Bliskom istoku. SAD i Izrael nastavljaju da gađaju Iran, a iranske snage uzvraćaju napadima na izraelske gradove i američke baze u regionu.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije naveo je da je trenutno na severu zemlje pretežno sunčano vreme, dok je u ostalim predelima promenljivo oblačno.
Nastavljaju se vazdušni udari na Bliskom istoku. SAD i Izrael nastavljaju da gađaju Iran, a iranske snage uzvraćaju napadima na izraelske gradove i američke baze u regionu.
Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko rekao je danas da Srbija trenutno ima stabilno snabdevanje gasom kao i da će tako biti i u budućnosti.
Volkswagen razmatra proizvodnju vojnih vozila u svom pogonu u Osnabriku, a u strogoj tajnosti su već razvijena dva prototipa vojnih vozila zasnovana na Volkswagenovim modelima Amarok i Crafter.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije naveo je da je trenutno na severu zemlje pretežno sunčano vreme, dok je u ostalim predelima promenljivo oblačno.
Nastavljaju se vazdušni udari na Bliskom istoku. SAD i Izrael nastavljaju da gađaju Iran, a iranske snage uzvraćaju napadima na izraelske gradove i američke baze u regionu.
Iran ne gađa svoje susede, već američke baze širom regiona Zapadne Azije, izjavio je danas portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova, Esmail Bagei.
Rat u Ukrajini – 1.471. dan. Tri osobe su lakše povređene noćas u ukrajinskim napadima na rusku Saratovsku oblast, saopštio je načelnik oblasti Roman Busargin.
U okviru svoje svetske turneje "I’m back", kralj svetskih žurki, stiže u Srbiju, Portugal, Španiju, Švajcarsku, Italiju, Francusku, Slovačku, Nemačku, Austriju, Češku, Mađarsku, Poljsku, Litvaniju i Finsku.
Mnogi vlasnici smatraju mačke kućnim ljubimcima koji ne zahtevaju mnogo brige, ali u jednoj evropskoj državi zanemarivanje mačke tokom dana sada može imati ozbiljne posledice.
U Srbiji je porastao broj slučajeva oboljenja sličnih gripu tokom prethodne nedelje, saopštio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", ali dodaju da je nizak nivo kliničke aktivnosti gripa.
Srce pamti sve stresove, brige, načine i tempo života. U emisiji "Zdrava nacija" o savremenoj kardologiji i prevenciji govorio je čovek koji je ceo svoj radni vek posvetio srcu, prof. dr Milovan Bojić, direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje".
Iako je na nivou Srbije broj obolelih od akutnih respiratornih infekcija i oboljenja sličnih gripu u padu, u Beogradu je zabeležen nešto viši broj zaraženih, pokazuju podaci Gradskog zavoda za javno zdravlje (GZJZ).
Vlada SAD je na zvaničnom X kanalu Bele kuće "demonstrirala" kako vojska izvodi operacije bombardovanja, i to snimcima iz video igre Call of Duty: Modern Warfare III.
Prekid internet konekcije u Iranu sada traje više od 120 sati, a povezanost u zemlji je svedena na oko jedan odsto uobičajenog nivoa, saopštila je nezavisna organizacija za praćenje NetBlocks.
Upotreba jeftinih dronova za jednokratne napade postaje sve važniji element ratovanja. U napadima na Iran, SAD su prvi put u borbi koristile ovakve dronove, a Teheran to već dugo primenjuje, pre svega kroz model Shahed-136.
Popularna aplikacija za razmenu poruka Telegram objavila je veliko martovsko ažuriranje koje donosi niz funkcija usmerenih na veću privatnost, ali i bolju organizaciju unutar grupa.
Ratno vazduhoplovstvo SAD dodelilo je zajednički ugovor vredan 12,4 miliona dolara dvema kompanijama za razvoj jednokratnog mlaznog motora namenjenog dronu koji bi pratio misije sa ljudskom posadom.
Komentari 30
Pogledaj komentare