Posmatrajući posao moderatora u 2015. može se reći da ga je obeležla navala botova koji su postali konstanta. ’Ratovanje’ i propagiranje određene političke stranke ili strane u sukobima je postalo toliko očigledno u prethodnoj godini da je osnovna na ideja ’botovanja’ potpuno obesmišljena.
Foto: Thinkstock
Ali o tome kasnije u tekstu. Kao i o tome zbog čega ovaj članak nije potpisan.
Broj komentara se svakodnevno povećava. ’Svako’ danas ima mogućnost komentarisanja. Tehnologija je napredovala. Kompjuteri, ’pametni telefoni’, tableti... sve su to uređaji preko kojih se mogu čitati vesti i ostavljati komentari.
Jedna od osnovnih karakteristika većine komentatora je da same vesti ne čitaju ili se zadržavaju na prvom pasusu. To se može oceniti po njihovim reakcijama. Reakcija je uglavnom samo na naslov. Bez obzira šta u tekstu piše.
Gledajući najčitanije vesti objav ljene na sajtu B92 Info i B92 Biz može se primetiti da je ’šampion’ u čitanosti napad na predsednika vlade Srbije na komemoraciji u Potočarima pored Srbrenice. Komentari su ’eksplodirali’ u ovom slučaju. Zanimljivo je da je taj napad u komentarima ’preoteo’ pažnju pa je tako sama namera premijera i motiv njegovog odlaska u Srebrenicu potpuno sklonjen u stranu. Internet ’Balkanski ratovi’ su se rasplamsali svom silinom. Zastupnici ’srpske’ i ’bošnjačke’ stvari napadali su jedni druge i zvaničnike i jedne i druge strane. Potezanje prošlosti, youtube snimaka, citata iz rodoljubive poezije, intenet ’istina’ o stradanjima jednog i drugog naroda su zapljusnule komentare.
Balkanski ratovi
Ova, najčitanija, vest je najbolji pokazatelj ’balkanskih internet ratova’. Čitajući komentare na balkanske teme moderatori svedoče o neverovatnoj ’mržnji’ među komentatorima koji svoja mišljenja smatraju kao potpune reprezente svojih naroda. Relativizacija sopstvenih zločina i preuveličavanje tuđih je jedan deo priče. Drugi je citiranje ’internet znanja’ sumnjive verodostojnosti uz malo poezije (jedna od najčešćih je pesma Jovana Dučića o Hrvatima). Komentatorski srpsko-hrvatski rat se naročito rasplamsao u jeku izbegličke krize i ’jakih reči’ koje su razmenjivali zvaničnici Srbije i Hrvatske.
Među najaktivnijim ’internet ratnicima’ su kosovski Albanci koji i pored jezičke barijere redovno i masovno ostavljaju komentare, ne samo na vesti koje se odnose na Kosovo. Osim veoma česte nerazumljivosti i citiranja ’mitoloških internet istina’ (ne razlikuju se od drugih Balkanaca) komentatori sa Kosova veoma često koriste neke od najužasnijih psovki. Psovke , istina, nisu karakteristične samo za kosovske komentatore , to je ’Balkanski specijalitet’.
’Svet u ratu’
Komentatorski rat između onih koji ’navijaju’ za Rusiju i onih koji ’navijaju’ za EU/SAD traje od početka sukoba u Ukrajini i nastavlja se na svim vestima koje se odnose na bilo koju vest o nekoj od ’strana’. Komentari se uglavnom kao rasprava dece u obdalištu o tome čiji je tata jači, a informacije i ’informacije’ koje se koriste su uglavnom sastavljene od podataka koji se mogu naći na internetu i koje ne moraju biti, ili čak sigurno nisu, tačne. Tako se mogu čitati citati satiričnog i izmišljenog teksta o napadu ruskih aviona na američku krstaricu i sa druge strane legende o ’kooperativi Ozero’ iz Lenjingrada. Argumenti i rasprava uglavnom podseća na raspravu prosovjetskih i proameričkih seljana u filmu ’Tri karte za Holivud’.
Sa druge strane rat u Siriji , i celom Bliskom Istoku, kao i odnosi svetskih sila prema njemu pokazuje da se rusko-američki ’sukob’ lako prenosi i na tlo Evropske Unije.
U komentarima se razlika i ’sukob’ Rusije i EU. Podela liči na ’komentatorski rat’ Rusije i SAD, ali vremenom se , kako se javljaju glasovi u samoj EU , koji naginju drugačijim odnosima ’jaz’ za i protiv ublažuje, i navijanje za otklon od SAD i Rusije se povećava.
I za ’Balkanske ratove’ i za ’Svet u ratu’ je karakteristična jedan jedinstveni stav komentatora, a to je da kolege koje pišu vesti, po skromnom mišljenju, rade dobar posao i drže se profesionalno. Činjenica je da kada vest ’ide u korist’ jednoj ili drugoj strani ili se citira zvaničnik neke od strana ’u sukobi’ automatski stižu salve uvreda na račun novinara koji su tekst pisali pa tako su u jednoj vesti ’prorusi’ , ’srpski nacionalisti’ a u drugoj ’evrounijati’ ili ’hrvatski/bošnjački/albanski plaćenici’. Kao moderatoru čini se da držnje ’srednjeg puta’ ne odgovara ostrašćenima, kojih je na žalost najviše.
Drušvene teme
Društvene teme i Hronika privlače najviše komentara čitalaca koji su ’neopredeljeni’ i koji ne podržavaju otvoreno jednu ili drugu političku stranu u Srbiji i one su , uglavnom, pošteđene političkih nadgornjavanja manje ili više organizovanih grupa komentatora. Iako za neke od tragičnih događaja lako se mogu čitati komentari optužbi i mržnje na račun aktuelne vlasti ili opozicije. Stiče se utisak da je manje pravih komentara događaja a više potrebe da se neko optuži i ’visi’ zbog problema.
Izbeglice
Izbeglička kriza koja traje već godinama a eskalirala je ovog leta donela je veliki broj komentara ali je donela i potpuno ogoljavanje mržnje među komentatorima . Od malobrojnih koji se zalažu za veću pomoć izbeglima koji su do onih koji bi sa njima da se obračunavaju na jedan ili drugi, nasilan način.
Posle terorističkih napada u Parizu (koji su izazvali veliki broj komentara) komentari o izbeglima su se prebacili na takve vesti. Islamofobija i pozivanje na nasilne reakcije je sada u komentarima prisutna na svaku vest o terorizmu ili izbegličkoj krizi. Naravno takvi komentari su veoma česti i na vesti o odnosima Rzusije, SAD i EU.
Botovi
Iako su prisutni u komentarima već nekoliko godina ’botovi’ na neki način obeležili ovu godinu. Nema unutrašnjepolitičke vesti ili vesti koja se odnosi na aktivnosti političara u Srbiji koja nije, bukvalno, zatrpana botovskim komentarima.
Ko su zaista botovi? To su komentatori vesti na sajtovima koji zastupaju, brane ili napadaju ideje ili pojedine ličnosti. Nije tajna da pojedine marketignške agencije imaju svoje botove, tačnije ljude koji po nalogu agencije reklamiraju pojedine proizvode i kompanije. Oni se javljaju samo povremeno i najaktivniji su u krizama.
Politički botovi su sasvim druga priča. Prisutni su na svim vestima gde se pojavljuju, citiraju ili kritikuju predstavnici ’njihovih’ političkih stranaka ili predstavnici njihovih oponenata. Činjenica je da bi komentari na internetu (kao nekada komentari u novinama) trebalo da predstavljaju ’stav javnosti’ o nekim pitanjima i da su političke stranke to rešile da upotrebe kako bi prikazale svoje stavove kao stavove građana.
Velikim brojem komentara na pojedinim vestima kreatori ’internet timova’ stranaka smatraju da čine ’dobar posao’ svojoj stranci. Posebno zbog toga što su komentari na vesti veoma čitani. Moderatori sajtova sa vestima godinama primećuju porast komentara na vestima koje govore o političarima na vlasti i u opoziciji. Ove godine, 2015, na botove su sve očiglednije počeli da reaguju i čitaoci sajtova. Među komentarima na pojedine vesti lako su uočljivi oni koji govore o botovima i njihovom načinu funkcionisanja, naredbama i članovima bot timova kao i njihovim šefovima.
Stranački botovi su, inače, lako prepoznatljivi. Radi se o ponavljanju istih rečenica, često sa istim slovnim i gramatičkim greškama i , ne tako retko, potpisima koji se nasumično postavljaju pa je nekada tekst u ženskom rodu a potpis muško ime i obrnuto.
Ubedljivo najviše bot komentara ima vladajuća Srpska napredna stranka. Iako botove imaju i druge stranke, primetno je da ih je sve manje i da veoma često odustaju od ’borbe’ sa botovima SNS.
Razloge možemo tražiti u procenama da li se isplati. Sve manje se veruje da je ’mišljenje javnosti ’ na vesti o politici i ekonomiji pravi prikaz stanja i sa komentatorima , naročito, botovima, se zbijaju šale. Pa ’kreatori mišljenja’ na internetu traže druge načine da dopru do čitalaca.
Političke bot komentare često karakteriše i mržnja i optužbe na račun političkih oponenata koje su u domenu tužilaštva a nikako komentatora ili moderatora sajta.
Mržnja
Mržnja je i jedna od najprisutnijih emocija među komentatorima . Komentatori uglavnom mrze skoro sve. I političare različite i religije i iste i strane i domaće. Nema teme na koju neće stići komentar mržnje.Ta mržnja je često, nekoliko puta dnevno najmanje upućena i novinarima i moderatorima B92.net . U svim sektorima.
Od užasnog psovanja do pretnji. Pretnje idu od najava da će se ’patriotske snage ’ kada dođu na vlast obračunati sa B92 do direktnih pretnji nasiljem moderatorima.
Moderatori su za sada sakriveni svojom anonimnošću i profesionalnim radom. To je i razlog zbog kog neki od njih nisu želeli da se pojave na suđenju povodom pretnji na račun B92. Jednostavno pojavljivanje na sudu značilo bi gubitak anonimnosti i izlaganje moderatora i njihovih porodica potencijalnim nasilnicima.
Zbog toga ni ovaj tekst neće biti potpisan imenom. Zbog mržnje koje ima i koju smo prinuđeni svakodnevno da čitamo. To je naš posao i verujem da niko ne bi želeo da mu postane i kompletan život.
Autor: Moderator B92
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Završen je dvanaesti dan sukoba na Bliskom istoku. Iran je napao raketama i dronovima više zemalja regiona, uključujući Izrael, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, dok Izrael i SAD uzvraćaju vazdušnim udarima na iranske ciljeve.
Trinaestog dana sukoba između Irana, Izraela i SAD nastavili su se napadi širom regiona – rakete i dronovi gađali su ciljeve u Zalivu, a nastavili su se i vazdušni udari na iransku teritoriju.
Trinaestog dana sukoba između Irana, Izraela i SAD nastavili su se napadi širom regiona – rakete i dronovi gađali su ciljeve u Zalivu, a nastavili su se i vazdušni udari na iransku teritoriju.
Iranski Nacionalni savet otpora (NCRI), organizacija Iranaca u egzilu, objavila je da želi da uspostavi privremenu vladu ako vladari zemlje u Teheranu budu svrgnuti.
Rat u Ukrajini – 1.478. dan. Dronovi su napali skladište nafte u Tihorečkom okrugu Krasnodarske Pokrajine u Rusiji, a požar se proširio na 150 kvadratnih metara, naveo je ruski operativni štab te oblasti.
Trinaestog dana sukoba između Irana, Izraela i SAD nastavili su se napadi širom regiona – rakete i dronovi gađali su ciljeve u Zalivu, a nastavili su se i vazdušni udari na iransku teritoriju.
Iranski Nacionalni savet otpora (NCRI), organizacija Iranaca u egzilu, objavila je da želi da uspostavi privremenu vladu ako vladari zemlje u Teheranu budu svrgnuti.
Rat u Ukrajini – 1.478. dan. Dronovi su napali skladište nafte u Tihorečkom okrugu Krasnodarske Pokrajine u Rusiji, a požar se proširio na 150 kvadratnih metara, naveo je ruski operativni štab te oblasti.
Dok ceo svet prati sukobe na Bliskom istoku, kao moguće mete iranskih napada na Zapadnom Balkanu pominju se Albanija i tzv. Kosovo, piše Jutarnji list.
Izbegavanje hrane tri sata pre spavanja kod odraslih sa povećanim kardiometaboličkim rizikom, u istraživanju naučnika sa Nortvestern Medisin, tokom sedam i po nedelja dovelo je do poboljšanja krvnog pritiska, srčanog ritma i nivoa šećera u krvi.
Iako postoje brojni lekovi koji ublažavaju simptome, sve više ljudi traži prirodna rešenja koja im mogu pomoći da se lakše izbore sa alergijama. Jedna od biljaka koja se posebno izdvaja u prirodnoj medicini jeste kopriva, poznata po protivupalnim svojstvima.
Pored genetike, dijabetesa i visokog pritiska, svakodnevne navike,poput onoga što pijemo, mogu značajno da utiču na zdravlje bubrega, ističu stručnjaci.
Hronična bolest bubrega pogađa oko 10 odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji sa tim oboljenjem živi oko 700.000 građana, rečeno je danas na konferenciji povodom Svetskog dana bubrega, koji se obeležava 12. marta.
Direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje Sanja Radojević Škodrić najavila je da će minimalno invazivna TAVI metoda zamene aortnog zaliska prvi put u Srbiji početi da se primenjuje kod dece.
Glumica Džejmi Li Kertis otkrila je da je svojevremeno mislila kako će se njena karijera završiti nakon filmskog hita iz 2003. godine, komedije "Šašavi petak" (Freaky Friday), u kojoj je glumila sa Lindzi Lohan.
Ženska pop grupa "Pussycat Dolls", koja je početkom 2000-ih osvojila muzičku scenu hitovima kao što su "Buttons", "Don’t Cha" i "I Don’t Need A Man", vraća se na muzičku scenu – ovog puta kao trio.
Iranian armed forces released a video of warships and reiterated that they have full control over the strategic Strait of Hormuz and will not allow passage to the United States or to countries that took part in the attacks on Iran.
Prime Minister Prof. Dr. Djuro Macut and members of the government laid a wreath today at the site where the assassination of the then Prime Minister of Serbia, Zoran Đinđić, took place 23 years ago.
Today marks 23 years since Zoran Djindjić, Prime Minister, leader of the Democratic Party, and the leading figure of the DOS, was assassinated near the entrance to the Government of Serbia building on Nemanjina Street.
The United States has announced it will release 172 million barrels of oil from its Strategic Petroleum Reserve (SPR) in an effort to curb rising oil prices amid the conflict involving the U.S., Israel and Iran, U.S. Energy Secretary Chris Wright said.
Iran je na listu potencijalnih meta stavio kancelarije i imovinu velikih američkih tehnoloških kompanija koje posluju u regionu, preneli su iranski državni mediji.
Google je nedavno najavio uvođenje novih funkcija za produktivnost zasnovanih na veštačkoj inteligenciji unutar svojih aplikacija, koje će od sada koristiti Gemini za određene zadatke.
Novi Android telefoni i drugi slični uređaji uskoro će dobiti značajno ubrzanje performansi. Google je objavio detaljno objašnjenje kako će se to postići.
Najveće promene očekuju se u enterijeru, gde će luksuzna limuzina dobiti potpuno novi kokpit inspirisan modelom BMW iX3, sa modernim digitalnim rešenjima i naprednom tehnologijom.
Komentari 190
Pogledaj komentare