Posmatrajući posao moderatora u 2015. može se reći da ga je obeležla navala botova koji su postali konstanta. ’Ratovanje’ i propagiranje određene političke stranke ili strane u sukobima je postalo toliko očigledno u prethodnoj godini da je osnovna na ideja ’botovanja’ potpuno obesmišljena.
Foto: Thinkstock
Ali o tome kasnije u tekstu. Kao i o tome zbog čega ovaj članak nije potpisan.
Broj komentara se svakodnevno povećava. ’Svako’ danas ima mogućnost komentarisanja. Tehnologija je napredovala. Kompjuteri, ’pametni telefoni’, tableti... sve su to uređaji preko kojih se mogu čitati vesti i ostavljati komentari.
Jedna od osnovnih karakteristika većine komentatora je da same vesti ne čitaju ili se zadržavaju na prvom pasusu. To se može oceniti po njihovim reakcijama. Reakcija je uglavnom samo na naslov. Bez obzira šta u tekstu piše.
Gledajući najčitanije vesti objav ljene na sajtu B92 Info i B92 Biz može se primetiti da je ’šampion’ u čitanosti napad na predsednika vlade Srbije na komemoraciji u Potočarima pored Srbrenice. Komentari su ’eksplodirali’ u ovom slučaju. Zanimljivo je da je taj napad u komentarima ’preoteo’ pažnju pa je tako sama namera premijera i motiv njegovog odlaska u Srebrenicu potpuno sklonjen u stranu. Internet ’Balkanski ratovi’ su se rasplamsali svom silinom. Zastupnici ’srpske’ i ’bošnjačke’ stvari napadali su jedni druge i zvaničnike i jedne i druge strane. Potezanje prošlosti, youtube snimaka, citata iz rodoljubive poezije, intenet ’istina’ o stradanjima jednog i drugog naroda su zapljusnule komentare.
Balkanski ratovi
Ova, najčitanija, vest je najbolji pokazatelj ’balkanskih internet ratova’. Čitajući komentare na balkanske teme moderatori svedoče o neverovatnoj ’mržnji’ među komentatorima koji svoja mišljenja smatraju kao potpune reprezente svojih naroda. Relativizacija sopstvenih zločina i preuveličavanje tuđih je jedan deo priče. Drugi je citiranje ’internet znanja’ sumnjive verodostojnosti uz malo poezije (jedna od najčešćih je pesma Jovana Dučića o Hrvatima). Komentatorski srpsko-hrvatski rat se naročito rasplamsao u jeku izbegličke krize i ’jakih reči’ koje su razmenjivali zvaničnici Srbije i Hrvatske.
Među najaktivnijim ’internet ratnicima’ su kosovski Albanci koji i pored jezičke barijere redovno i masovno ostavljaju komentare, ne samo na vesti koje se odnose na Kosovo. Osim veoma česte nerazumljivosti i citiranja ’mitoloških internet istina’ (ne razlikuju se od drugih Balkanaca) komentatori sa Kosova veoma često koriste neke od najužasnijih psovki. Psovke , istina, nisu karakteristične samo za kosovske komentatore , to je ’Balkanski specijalitet’.
’Svet u ratu’
Komentatorski rat između onih koji ’navijaju’ za Rusiju i onih koji ’navijaju’ za EU/SAD traje od početka sukoba u Ukrajini i nastavlja se na svim vestima koje se odnose na bilo koju vest o nekoj od ’strana’. Komentari se uglavnom kao rasprava dece u obdalištu o tome čiji je tata jači, a informacije i ’informacije’ koje se koriste su uglavnom sastavljene od podataka koji se mogu naći na internetu i koje ne moraju biti, ili čak sigurno nisu, tačne. Tako se mogu čitati citati satiričnog i izmišljenog teksta o napadu ruskih aviona na američku krstaricu i sa druge strane legende o ’kooperativi Ozero’ iz Lenjingrada. Argumenti i rasprava uglavnom podseća na raspravu prosovjetskih i proameričkih seljana u filmu ’Tri karte za Holivud’.
Sa druge strane rat u Siriji , i celom Bliskom Istoku, kao i odnosi svetskih sila prema njemu pokazuje da se rusko-američki ’sukob’ lako prenosi i na tlo Evropske Unije.
U komentarima se razlika i ’sukob’ Rusije i EU. Podela liči na ’komentatorski rat’ Rusije i SAD, ali vremenom se , kako se javljaju glasovi u samoj EU , koji naginju drugačijim odnosima ’jaz’ za i protiv ublažuje, i navijanje za otklon od SAD i Rusije se povećava.
I za ’Balkanske ratove’ i za ’Svet u ratu’ je karakteristična jedan jedinstveni stav komentatora, a to je da kolege koje pišu vesti, po skromnom mišljenju, rade dobar posao i drže se profesionalno. Činjenica je da kada vest ’ide u korist’ jednoj ili drugoj strani ili se citira zvaničnik neke od strana ’u sukobi’ automatski stižu salve uvreda na račun novinara koji su tekst pisali pa tako su u jednoj vesti ’prorusi’ , ’srpski nacionalisti’ a u drugoj ’evrounijati’ ili ’hrvatski/bošnjački/albanski plaćenici’. Kao moderatoru čini se da držnje ’srednjeg puta’ ne odgovara ostrašćenima, kojih je na žalost najviše.
Drušvene teme
Društvene teme i Hronika privlače najviše komentara čitalaca koji su ’neopredeljeni’ i koji ne podržavaju otvoreno jednu ili drugu političku stranu u Srbiji i one su , uglavnom, pošteđene političkih nadgornjavanja manje ili više organizovanih grupa komentatora. Iako za neke od tragičnih događaja lako se mogu čitati komentari optužbi i mržnje na račun aktuelne vlasti ili opozicije. Stiče se utisak da je manje pravih komentara događaja a više potrebe da se neko optuži i ’visi’ zbog problema.
Izbeglice
Izbeglička kriza koja traje već godinama a eskalirala je ovog leta donela je veliki broj komentara ali je donela i potpuno ogoljavanje mržnje među komentatorima . Od malobrojnih koji se zalažu za veću pomoć izbeglima koji su do onih koji bi sa njima da se obračunavaju na jedan ili drugi, nasilan način.
Posle terorističkih napada u Parizu (koji su izazvali veliki broj komentara) komentari o izbeglima su se prebacili na takve vesti. Islamofobija i pozivanje na nasilne reakcije je sada u komentarima prisutna na svaku vest o terorizmu ili izbegličkoj krizi. Naravno takvi komentari su veoma česti i na vesti o odnosima Rzusije, SAD i EU.
Botovi
Iako su prisutni u komentarima već nekoliko godina ’botovi’ na neki način obeležili ovu godinu. Nema unutrašnjepolitičke vesti ili vesti koja se odnosi na aktivnosti političara u Srbiji koja nije, bukvalno, zatrpana botovskim komentarima.
Ko su zaista botovi? To su komentatori vesti na sajtovima koji zastupaju, brane ili napadaju ideje ili pojedine ličnosti. Nije tajna da pojedine marketignške agencije imaju svoje botove, tačnije ljude koji po nalogu agencije reklamiraju pojedine proizvode i kompanije. Oni se javljaju samo povremeno i najaktivniji su u krizama.
Politički botovi su sasvim druga priča. Prisutni su na svim vestima gde se pojavljuju, citiraju ili kritikuju predstavnici ’njihovih’ političkih stranaka ili predstavnici njihovih oponenata. Činjenica je da bi komentari na internetu (kao nekada komentari u novinama) trebalo da predstavljaju ’stav javnosti’ o nekim pitanjima i da su političke stranke to rešile da upotrebe kako bi prikazale svoje stavove kao stavove građana.
Velikim brojem komentara na pojedinim vestima kreatori ’internet timova’ stranaka smatraju da čine ’dobar posao’ svojoj stranci. Posebno zbog toga što su komentari na vesti veoma čitani. Moderatori sajtova sa vestima godinama primećuju porast komentara na vestima koje govore o političarima na vlasti i u opoziciji. Ove godine, 2015, na botove su sve očiglednije počeli da reaguju i čitaoci sajtova. Među komentarima na pojedine vesti lako su uočljivi oni koji govore o botovima i njihovom načinu funkcionisanja, naredbama i članovima bot timova kao i njihovim šefovima.
Stranački botovi su, inače, lako prepoznatljivi. Radi se o ponavljanju istih rečenica, često sa istim slovnim i gramatičkim greškama i , ne tako retko, potpisima koji se nasumično postavljaju pa je nekada tekst u ženskom rodu a potpis muško ime i obrnuto.
Ubedljivo najviše bot komentara ima vladajuća Srpska napredna stranka. Iako botove imaju i druge stranke, primetno je da ih je sve manje i da veoma često odustaju od ’borbe’ sa botovima SNS.
Razloge možemo tražiti u procenama da li se isplati. Sve manje se veruje da je ’mišljenje javnosti ’ na vesti o politici i ekonomiji pravi prikaz stanja i sa komentatorima , naročito, botovima, se zbijaju šale. Pa ’kreatori mišljenja’ na internetu traže druge načine da dopru do čitalaca.
Političke bot komentare često karakteriše i mržnja i optužbe na račun političkih oponenata koje su u domenu tužilaštva a nikako komentatora ili moderatora sajta.
Mržnja
Mržnja je i jedna od najprisutnijih emocija među komentatorima . Komentatori uglavnom mrze skoro sve. I političare različite i religije i iste i strane i domaće. Nema teme na koju neće stići komentar mržnje.Ta mržnja je često, nekoliko puta dnevno najmanje upućena i novinarima i moderatorima B92.net . U svim sektorima.
Od užasnog psovanja do pretnji. Pretnje idu od najava da će se ’patriotske snage ’ kada dođu na vlast obračunati sa B92 do direktnih pretnji nasiljem moderatorima.
Moderatori su za sada sakriveni svojom anonimnošću i profesionalnim radom. To je i razlog zbog kog neki od njih nisu želeli da se pojave na suđenju povodom pretnji na račun B92. Jednostavno pojavljivanje na sudu značilo bi gubitak anonimnosti i izlaganje moderatora i njihovih porodica potencijalnim nasilnicima.
Zbog toga ni ovaj tekst neće biti potpisan imenom. Zbog mržnje koje ima i koju smo prinuđeni svakodnevno da čitamo. To je naš posao i verujem da niko ne bi želeo da mu postane i kompletan život.
Autor: Moderator B92
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Evropa je tokom 2025. zabeležila jednu od najtoplijih godina u istoriji, dok naučnici upozoravaju da bi 2026. mogla da bude još toplija zbog očekivanog jačeg El Ninja, pokazao je novi izveštaj Svetske meteorološke organizacije i programa EU Kopernikus.
U sledećim satima okruzi jugozapadne Srbije biće pogođeni pljuskovima i grmljavinama, upozorila je domaća meteorološka stranica "Hailz Srbija" pre jednog sata.
Projekat izdavanja redizajnirane nove serije evro novčanica, koji je Evropska centralna banka (ECB) pokrenula krajem 2021. godine, ušao je u završnu fazu procesa dizajniranja.
Izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića koju je dao britanskom novinaru Alisteru Kembelu u podkastu "Ostalo je politika" udarna je vest u ruskim medijima.
Fudbaleri Pari Sen Žermena savladali su minhenski Bajern rezulltatom 5:4, u prvom meču polufinala Lige šampiona koje nam je donelo najviše golova u toj fazi u istoriji takmičenja.
Džordž Kluni najavio povlačenje iz jurnjave za karijerom i fokus na humanitarni rad sa suprugom Amal, dok i dalje ostaje otvoren za odabrane filmske uloge.
Izlazak Ujedinjenih Arapskih Emirata iz OPEC-a označava dramatičan zaokret u globalnoj energetskoj politici – spoj geopolitičkog rizika, zelene tranzicije i računice koja kaže: bolje prodati danas nego čekati neizvesno sutra.
Bivši pevač grupe Spandau bale Ros Dejvidson osuđen je na 14 godina zatvora nakon što je proglašen krivim za silovanje i seksualni napad, preneli su danas britanski mediji.
Devet takmičara, u večerašnjoj epizodi "MasterChef" Srbija, imaju više nego težak zadatak - izboriti se sa celom neočišćenom amur ribom od skoro deset kilograma.
Džordž Kluni najavio povlačenje iz jurnjave za karijerom i fokus na humanitarni rad sa suprugom Amal, dok i dalje ostaje otvoren za odabrane filmske uloge.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u odnosu između Stivena Kinga i ekranizacija njegovih dela. Pisac koji je oblikovao savremeni horor često deluje kao neko ko sopstvena dela ponovo čita tek kada ih vidi na ekranu. I tada, umesto potvrde, dolazi do neslaganja.
Američka tinejdžerska komedija "Opasne devojke" (Mean Girls) iz 2004. godine, u režiji Marka Votersa i prema scenariju Tine Fej, postala je kulturni fenomen koji ni danas ne gubi na popularnosti.
Film "Đavo nosi Pradu 2" konačno je stigao u bioskope širom sveta, pa tako i u Srbiju, a prve reakcije već se nižu – od oduševljenja zbog povratka omiljenih likova do podeljenih mišljenja o tome da li nastavak uspeva da dostigne kultni status.
Zašto su žene koje su se predstavljale kao muškarci inspirisale ovu istorijsku dramu? I zašto je ta tema i danas aktuelna? DW je o tome razgovarao s rediteljem filma "Ruža" Markusom Šlajnzerom.
Ranije ovog meseca, Activision je otkrio da će Piter Berg režirati predstojeći Call of Duty film. Od tog trenutka, međutim, javnost se malo više zainteresovala za neke njegove ranije izjave.
Američka hipersonična raketa Mračni orao ("Tamni orao", eng. "Dark Eagle") mogla bi da bude raspoređena na Bliski istok radi potencijalnog korišćenja protiv Irana. Kakvo je to oružje?
Komentari 190
Pogledaj komentare