“Ako se EU oporavi biće vam još teže da u nju uđete”
Britanski politički analitičar i stručnjak za Balkan Džejms Ker-Lindzi u intervjuu za B92.net kaže da Srbiju ne treba da brinu izjave pojedinih britanskih zvaničnika, da je razočran i zabrinut Hrvatskom “blokadom” Srbije, kao i da priznanje Kosova jeste uslov za ulazak u EU.
Autor: Slobodan Maričić
Foto: Beta, AP
Britanska ministarka unutrašnjih poslova Tereza Mej krajem maja postavila je pitanje opravdanosti proširenja Evropske unije i kandidatura Srbije, Albanije i Turske.
Nekoliko dana kasnije, slično je postupio i britanski ministar pravde Majk Gouv koji je rekao da evropska porodica uskoro mogla da se proširi za još pet članica - Tursku, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju i da te zemlje sa sobom "donose brojne probleme", kao i da otvaraju mnoga pitanja nad kojima bi Britanci morali da se zamisle.
Britanski politički analitičar i stručnjak za Balkan Džejms Ker-Lindzi u intervjuu za B92.net na pitanje da li bi Srbija trebalo da zbog tih izjava treba da bude zabrinuta odgovara: “Da i ne”.
On navodi da je činjenica da je proširenje Evropske unije postalo kontroverzno pitanje, ne samo u Britaniji već i širom EU.
“Dok je EU dobro funkcionisala uzeto je zdravo za gotovo da bi više zemalja moglo da se priključi. Međutim, poslednjih nekoliko godina EU prolazi kroz težak period. Postoji mnogo skepticizma u javnosti o proširenju ovih dana. Nadam se i očekujem da će se situacija u EU popraviti, u tom slučaju će te brige biti smanjene. Međutim, čak i da se to dogodi, uslovi za ulazak u EU će verovatno biti mnogo stroži“, ističe Ker Lindzi.
“Mislim da je važno istaknuti da je jasno da je taj komentar dat kako bi uticao na debatu o referendumu u Britaniji. Gav se snažno protivi EU i lider je ‘Napusti’ kampanje. Zna da je imigracija ključna briga za mnoge britanske glasače i zato je to rekao. Zna da će to zabrinuti ljude”, kaže Ker-Lindzi.
Građani Velike Britanije će 11. juna izaći na referendum i odlučiti da li će njihova zemlja ostati članica EU ili će napustiti Uniju.
Džejms Ker-Lindzi ističe da Gouv svojim komentarom namerno povezuje zapadni Balkan i Tursku, iako je na zapadnom Balkanu samo 17 ili 18 miliona ljudi, što je mali broj u odnosu na ostatak EU i broj koji neće praviti razliku u odnosu na prethodna proširenja.
“Lično, mislim da ukoliko ljudi postanu svesniji brojki o kojima zaista pričamo i razumeju šta to znači, to će olakšati njihove strahove. Ako je rekao to što je rekao, gotovo je jasno da će u dugom tranzicionom periodu, nakon što Srbija i druge zemlje regiona evenatualno postanu članovi, stvari biti tako postavljene da će se ograničiti prava ljudi za zapadnog Balkana da rade u Velikoj Britaniji i verovatno negde drugde u EU”, ocenjuje Ker-Lindzi.
Zato su, kako kaže, komentari Majka Gouva jasno usmereni ka britanskim glasačima i želi da ih uplaši.
“Ironija je da studije pokazuju da većina ljudi sa Zapadnog Balkana ne želi da dođe u Veliku Britaniju. Druge zemlje, poput Nemačke i Austrije, uvek su bile popularnije. U međuvremenu, treba prihvatiti da postoji šire protivljenje u Evropi po pitanju pridruživanja. Postoji rast desničarske retorike, naročito po pitanju imigracije. Međutim, nisam siguran da su negativni stavovi ka slobodi kretanja u kontekstu EU tako jaki u drugim zemljama Unije kao što su u Britaniji”, navodi britanski politički analitičar.
Foto: Thinkstock
Nakon što je Tereza Mej u svom govoru postavila pitanje zašto da Britanija pusti Srbiju u EU, Džejms Ker-Lindzi je na svom Tviter nalogu napisao da je to “velika vest”.
“Razlog zbog kojeg je to velika vest je što deluje da je to označilo kraj britanske reputacije ‘šampiona proširenja’. U prošlosti Britanija je bila najsnažniji zastupnik proširenja EU, u tome je videla priliku da spreči bližu političku uniju kojoj se uvek protivila. Međutim, ti dani su gotovi. Britanija je sada više sebi okrenuta, ne radi više na tome da se proširi EU. Umesto toga govori da želi da zatvori kapije. To je veoma tužno”, navodi on.
Kada je reč o tome da li će Britanija blokirati Srbiju Ker-Lindzi smatra da će dosta toga zavisiti od rezultata referenduma.
Ukoliko britanski glasači odluče da napuste EU, što se on nada da se neće dogoditi, Britanija očigledno gubi mogućnost da kaže bilo šta o tom pitanju. Ukoliko odluči da ostane smatra da neće blokirati zemlje zapadnog Balkana za stalno.
“Mislim da će insistirati da te zemlje zaista ispune ekonomske i političke uslove pre nego što im se dozvoli da uđu. Štaviše, kao što sam već rekao, takođe mislim da će biti dug period pre nego što će ljudi iz Srbije moći da rade u Britaniji”, kaže Džejms Ker-Lindzi.
Međutim, navodi da Srbija ne bi trebalo da bude zabrinuta u ovom trenutku.
“Neće blokirati ništa u ovoj fazi. Dozvoliće da se pregovori nastave. Kasnije će tražiti garancije da Srbija ne samo da je izvršila neophodne reforme za ulazak, već i da ih je i implementirala. U ovom trenutku komentari iz Britanije zaista ne bi trebalo da budu shvaćeni kao promena politike. Neće to imati nagle efekte”, smatra britanski stručnjak za Balkan.
U Srbiji deo javnosti smatra da šta god Srbija uradila na putu ka Evropskoj uniji to nikada neće biti dovoljno i uvek će postojati neki novi uslov. Ker-Lindzi navodi da to nije tačno i da sigurno ne postoji neka “antisrpska stvar”, ali da su uslovi za članstvo postali mnogo stroži.
To, pritom, nije zbog Nemačke, Velike Britanije ili bilo koje druge velike sile. Kako kaže, “krivci” za to su – Bugarska i Rumunija.
Foto: Thinkstock
“Nakon što su se oni pridružili postojao je osećaj da su pušteni suviše rano. Iskreno, nisu tada bili spremni. Kao rezultat toga proveli su dosta vremena u EU na specijalnim merama pokušavajući da srede svoj politički i pravni sistem. To je podrilo poverenje u proces pridruživanja. Rezultat toga je da niko ne želi da se to dogodi opet. Zato su uslovi za pridruživanje postali stroži”, ističe on.
Na pitanje šta misli o svemu što se događa između Hrvatske i Srbije i “blokadi” Zagreba putu Srbije ka EU, Ker-Lindzi ističe da je to jedno od najrazočaravajućih stvari na zapadnom Balkanu tokom protekih godina.
U jednom trenutku, kaže, delovalo je kao da se stvari između Beograda i Zagreba poboljšavaju, ali…
“Videli smo mnogo primera, pokušaji da se spreči upotreba ćirilice u opštinama sa značajnom srpskom populacijom. Tu je i proslava operacije ‘Oluja’ koja je dodatno narušila odnose, a na sve to Hrvatska je odgovorila na izbegličku krizu zatvaranjem granice sa Srbijom što je dovelo do dodatnih problema”, navodi on.
Džejms Ker-Lindzi navodi da izbori u Hrvatskoj i formiranje “tvrdokorne desničarske nacionalističke vlade pokazuju da su odnosi na najnižoj tački od kraja rata pre 20 godina”.
“Odluka Hrvatske da pokuša da opstruira proces priključivanja Srbije protivan je vrednostima evropske saradnje i dobrog susedstva. Poput mnogih drugih, duboko sam razočaran i zabrinut načinom na koji se Hrvatska ponaša u ovom trenutku. Nažalost, ne vidim mogućnost za povratak na dobre odnose u skorije vreme”, kaže Ker-Lindzi.
Govoreći u intervjuu za B92.net o čitavom putu koji je Srbija prešla do EU koji traje više od jedne i po decenije Ker-Lindzi ocenjuje da se Srbija sigurno suočila sa težim stvarima nego druge zemlje.
“Nasleđe dvedesetih teško je opteretilo zemlju. To znači da su pitanja u vezi sa ratnim zločinima morala da budu sređena – što je problem sa kojim su morali da se suoče i ostale zemlje u region. Takođe, ubistvo Đinđića je bilo veliki udarac za zemlju i korak unazad. Međutim, verujem da je Srbija, osim po pitanju Kosova, sada u jednakoj poziciji sa ostalim zemljalma regiona koje se nadaju članstvu u EU. Mislim da većina u EU želi da vidi stabilnu i prospreritetnu Srbiju u Uniji”, navodi on.
Da li je priznanje nezavisnosti Kosova uslov za ulazak u EU? Odgovor kratak i jasan – da.
“EU ne može da od toga napravi formalni uslov sve dok svaka njena članica ne prizna Kosovo. Svaki član može da blokira bilo koju novu zemlju od ulaska iz bilo kog razloga želi. Već smo čuli mnoge nemačke parlamentarce koji insistiraju da neće dozvoliti da se Srbija pridruži bez priznanja Kosova. Zapravo, izgleda da je to postao uslov Nemačke, pre nego EU”, ističe stručnjak za Balkan.
Osim toga, kako navodi, postoji dubok otpor da nova teritorijalna neslaganja uđu u EU: “Kipar je već proizveo dovoljno problema. Niko ne želi da ponovi to iskustvo. Iz tih razloga ne vidim kako Srbija može da se priključi EU ako ne prizna Kosovo”.
Kada je reč o tome šta je ključno za razvoj Balkana britanski politički analitičar kaže da postoji mnogo stvari, ali da je jedna “apsolutno krucijalna” – jača saradnja između samih zemalja na Balkanu.
“Takođe je važno da zemlje regiona ne samo prate evropski primer međusobne interakcije, već da zaista shvate filozofiju evropskih integracija. To bi trebalo da bude proces u kojem će zemlje shvatiti da će sve profitirati pomažući jedna drugoj i gledajući iznad sukoba iz prošlosti i razlika. Niko u EU ne želi da vidi da neko problem iz prošlosti unosi u Uniju”, zaključuje Džejms Ker-Lindzi u intervjuu za B92.net.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Teheran tvrdi da je primirje između SAD i Irana koje je danas sklopljeno prekršeno, a predsednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf kaže da to pregovore čini "besmislenim".
Sukob na Bliskom istoku traje uprkos primirju. Hezbolah je danas ispalio baraž raketa na Izrael, rekavši da je to odgovor na kršenje primirja i snažne napade na Liban, u kojima je do sad stradalo preko 300 ljudi.
Pregovori o pristupanju između Srbije i Evropske unije počeli su 2014. godine. Beograd ima pravo da dobije grantove i sredstva za podršku pravnim reformama, piše Politika.
Četrdeset drugi dan sukoba na Bliskom istoku obeležio je početak pregovora SAD i Irana, dok borbe ne jenjavaju – Liban je i dalje pod udarima, a tenzije u regionu ostaju visoke.
Veliki skandal potresa italijanski fudbal – trojica fudbalera našla su se pred sudom zbog optužbi za grupno silovanje nakon proslave plasmana njihovog kluba, Bra.
Četrdeset drugi dan sukoba na Bliskom istoku obeležio je početak pregovora SAD i Irana, dok borbe ne jenjavaju – Liban je i dalje pod udarima, a tenzije u regionu ostaju visoke.
Rat u Ukrajini 1.507. dan. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je danas da će Ukrajina videti gde i kada će uskršnje primirje stupiti na snagu i da je spremna da odgovori na isti način.
Mađarska ne želi direktan sukob između NATO-a i Rusije i zato se protivi pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji, jer bi to dovelo do trećeg svetskog rata, izjavio je danas mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
U Mađarskoj se u nedelju održavaju parlamentarni izbori na kojima više od 8,1 milion birača odlučuje između vladajućeg Fidesa Viktora Orbana i opozicione stranke Tisa.
Taman kada su se poradovali, gostujući sudija Krsto Radović imao je šta da zameri! "Kako ja shvatam gastronomiju, ništa što je nejestivo ne sme da bude na tanjiru"...
Jasmina pokušava da je bodri dok vođa tima na ivici suza pokušava da servira svoj desert. Kada vidi da od bodrenja nema ništa, Jasmina prelazi na plan B i pokušava da je smiri, ali Dragani to ne polazi za rukom.
Epštajn-Barov virus (EBV), rasprostranjen širom sveta i prenosiv pljuvačkom, ostaje doživotno u organizmu, najčešće izaziva mononukleozu, a prema novim istraživanjima povezuje se i sa autoimunim bolestima i povećanim rizikom od određenih karcinoma.
Neslani pistaći, bogati kalijumom, vlaknima i zdravim mastima, mogu pomoći u održavanju normalnog krvnog pritiska, smanjenju lošeg holesterola i očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova.
Uveliko je počeo da se prodaje na pijacama, pa je ovo pravo vreme da ga što češće uvrstite u ishranu. Zbog svojih lekovitih svojstava, travari sremuš često nazivaju "ubicom otrova".
Britanska Akademija za film i televiziju Bafta izvinila se zbog rasističke uvrede koja se čula tokom dodele njenih nagrada dok su se na bini nalazila dvojica crnih glumaca, Majkl B. Džordan i Delroj Lindo.
Film o životu i karijeri Majkla Džeksona, suočio se sa velikim promenama tokom produkcije, nakon što je otkriveno da određeni delovi njegove priče ne mogu biti prikazani na velikom platnu.
Glumica Sijena Miler prisetila se iscrpljujućeg snimanja ljubavnih scena sa Benom Aflekom za film "Noćni život", otkrivši da je devetočasovni maraton završila tresući se i u suzama od smeha.
NATO Secretary General Mark Rutte stated that negotiations are underway with the US, Denmark, and Greenland regarding the future of the island, and that the Alliance is aligned with US President Donald Trump on Arctic security, Anadolu reports.
Permanent Representative of Russia to the UN, Vassily Nebenzya, stated that Pristina, with the "tacit" approval of Brussels, continues to "sabotage" the establishment of the Community of Serbian Municipalities (CSM), as foreseen by the 2013 Brussels Agreement.
The conflict in the Middle East continues despite the ceasefire. The Israel Defense Forces (IDF) are bombing parts of Lebanon, especially Beirut, while Iran says that Lebanon was included in the peace agreement — a point denied by both Netanyahu and Trump.
The introduction of the EES system at EU borders is already causing major queues, hours-long waits, and biometric issues, and the start of full implementation during the Easter holidays could further complicate travel for Serbian citizens.
Kina je predstavila kompaktno elektromagnetno oružje u obliku pištolja, dizajnirano da, po potrebi, onesposobi mete bez smrtnog ishoda, ili da oslobodi znatno veću silu.
Google je sa Play prodavnice uklonio popularnu igru Doki Doki Literature Club, jednu od najpoznatijih psiholoških horor avantura današnjice. Razlog je "način na koji igra prikazuje osetljive teme".
Od pametnih telefona, do preciznog oružja - satelitska navigacija je temelj savremenog života. Ali i ratovanja. Globalni navigacioni satelitski sistemi postali su nezamenljivi. Zato i jesu na meti.
Amerika je izgubila osam dronova tipa "Reaper" na Bliskom istoku od 1. aprila, a 24 od početka rata, rekla su dvojica zvaničnika za CBS pod uslovom anonimnosti. Šta su u stvari ovi dronovi?
BYD širi i svoju mrežu ultra-brzih punjača, pa planira da u narednih godinu dana postavi 3.000 stanica širom Evrope, čime Denza dobija ozbiljnu podršku za borbu protiv evropskih premijum rivala.
Tehnički, prototip 782 je već tada koristio napred postavljen motor, uz pogon na prednje točkove, što je za Škodu u to vreme predstavljalo veliki iskorak.
Komentari 32
Pogledaj komentare