BRIKS je evoluirao od pukog slogana, do realnog ekonomskog bloka.
Izvor: dw/Gržegorž Šimanovski
Ministri spoljnih poslova BRIKS-a u Kejptaunu. Foto: EPA-EFE/HALDEN KROG
Uoči predstojećeg samita u Johanesburgu, grupa razmišlja i o proširenju. Šta je BRIKS, šta želi i koliko je danas važan?
"Od ruske invazije na Ukrajinu, BRIKS je dobio novi zamah", kaže Žongjuan Zoe Liju, ekspertkinja Saveta za spoljne odnose SAD, piše Dojče vele.
I zaista: sve više zemalja želi da se pridruži Brazilu, Rusiji, Indiji, Kini i Južnoafričkoj Republici, čuje se uoči samita koji se od 22. do 24. avgusta održava u Johanesburgu.
To sve izaziva zabrinutost na Zapadu.
Šta je BRIKS i kako je nastao?
Ironija je pritom da je seme BRIKS-a posejano upravo u poznatoj investicionoj banci sa sedštem u SAD - "Goldman Saks". Glavni ekonomista, Britanac Džejms Onil je u izveštaju o stranim ulaganjima 2001. prvi put upotrebio akronim BRIK od početnih slova država koje su označene ekonomije veoma ubrzanog rasta i koje će do 2050. dominirati svetskom ekonomijom. Tvorac akronima je jedan od ekonomista koji je izradio izveštaj, Rupa Purušotaman.
U dotičnim zemljama je ideja naišla da dobar prijem, i 2006. je počela serija sastanka koja je dovela do prvog samita lidera BRIK-a juna 2009. u Jekaterinburgu. Već krajem decembra 2010. pridružila im se i Južnoafrička Afrika, dodajući u akronim slovo "S" – BRIKS.
BRIKS nije međunarodna organizacija, već platforma za saradnju i razmenu, i po tome je slična G7, grupi najrazvijenijih zemalja.
Šta hoće BRIKS?
Na meti kritika BRIKS-a je pre svega dominacija SAD i EU u institucijama kao što su Svetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF), obe sa sedištem u Vašingtonu.
"Krenuli su u veoma veliku misiju, a to je da diverzifikuju postojeći globalni finansijski sistem koji predvodi Zapad", kaže Zoe Liju i objašnjava: "Globalna finansijska kriza naterala je te zemlje u razvoju, članice Globalnog juga, da počnu da dovode u pitanje relevantnost, pouzdanost i kredibilitet globalnog finansijskog sistema predvođenog SAD".
"Ne može se poreći da globalni sistem sada karakteriše određena nepravednost. Nema jednakosti između zemalja juga u razvoju i zemalja razvijenog severa", kaže Luanda Mpungose sa Južnoafričkog instituta za međunarodne poslove.
I Antara Gosal Sing iz indijskog trusta mozgova "Observer Research Foundation" se slaže: "Evidentni su duboki nedostaci u trenutnoj međunarodnoj arhitekturi koja ne odražava današnju politiku, ekonomiju i demografiju."
Tu neravnotežu dobro ilustruje poređenje BRIKS-a i grupe G7 koju čine SAD, Kanada, Francuska, Nemačka, Italija, Velika Britanija i Japan. Dok na G7 otpada 10 odsto svetske populacije, u zemljama BRIKS-a živi 41,5 odsto svih ljudi na svetu - 3, 21 milijarde. Međutim, oko 43 odsto svetskog BDP koncentrisano je u zemljama G7, dok na BRIKS otpada nešto više od četvrtine svetske ekonomije.
Razvojna banka BRIKS-a
Da bi njihov glas bio jači, u BRIKS-u su do sada koristili dvostruku strategiju: s jedne strane su lobirali za reforme Svetske banke i MMF-a, s druge osnivali sopstvene institucije – recimo Novu razvojnu banku, koja je pokrenuta 2017. Ona finansira razvojne projekte u državama-članicama, kao što su električni autobusi u Brazilu, hidroelektrana u Rusiji ili vodosnabdevanje u Indiji. I to čini na način koji tim zemljama više odgovara.
Nova razvojna banka veoma se razlikuje od ostalih finansijskih institucija, kaže Luanda Mpungose.
"MMF ili Svetska banka imaju nešto što se zove Programi strukturnog prilagođavanja. Mi to vidimo kao uslovljavanje: Dobićete sredstva, ali ovo je ono što morate da promenite u svojoj zemlji. To je dakle nametanje uslova i mu to uočavamo u dosta slučajeva u afričkim zemljama koje dobijaju zajmove. Ključna razlika je dakle to da Nova razvojna banka ne postavlja uslove."
Umesto dolara – nacionalne valute BRIKS-a
Banka takođe promoviše i upotrebu nacionalnih valuta članica BRIKS-a.
"Zajednički interes Nove razvojne banke i pojedinih članica BRIKS-a jeste stvaranje alternativnog finansijskog sistema korišćenjem nacionalne valute u trgovinskoj razmeni, kao i razvoj sopstvenog tržišta obveznica, isto u nacionalnoj valuti", kaže Žongjuan Zoe Liju.
Ipak, BRIKS funkcioniše u realnom međunarodnom finansijskom sistemu, u kojem je dolar i dalje kralj. S obzirom na to, a otkako je Rusija sankcionisana zbog invazije na Ukrajinu, banka BRIKS-a prestala je da finansira projekte u Rusiji kako bi izbegla da i sama bude sankcionisana.
Ideja o zajedničkoj valuti više puta je iznošena, ali tek bi trebalo da dobije nekakvu političku snagu.
Politički – pet veoma različitih zemalja
Na ekonomskom planu BRIKS dakle istovremeno predlaže reforme postojećeg sistema, ali i nudi alternative. Može li takav pristup da funkcioniše i na političkom planu?
Članice BRIKS-a držale su se zajedno čak i nakon što je Rusija napala Ukrajinu. Kina, Indija i Južnoafrička Republika uzdržale su se od osude Rusije u Ujedinjenim nacijama.
Ipak, činjenica da se BRIKS sastoji od pet veoma različitih zemalja često i sa različitim interesima, ograničava obim njihove političke saradnje.
"BRIKS nije formalni savez. Dakle, nije isto što i npr. NATO. BRIKS je neformalno partnerstvo", kaže Žongjuan Zoe Liju. "Ideja je da članice dele platformu BRIKS-a i razgovaraju o određenim pitanjima od zajedničkog interesa, ali da svaka zemlja ima i pravo veta."
"U oblastima gde nemaju zajednički interes ili gde postoje razilaženja, one se onda vraćaju svojim nacionalnim interesima i nacionalnim pristupima", objašnjava Luanda Mpungose.
To je poslednjih godina pre svega bio slučaj u odnosima Indije i Kine. Pogranični sukobi doveli su do problema između dve najmnogoljudnije nacije na svetu. I iako su nastavile da se sastaju na samitima BRIKS-a, dve strane međusobno su jedna drugoj kočile ideje.
Ujedno, dok između Rusije i Kine s jedne i Zapada sa druge strane trenutno rastu tenzije, Indija sa svoje strane pokušava da balansira.
"Za Indiju, BRIKS i G7 nisu u suprotnosti jedni s drugim", kaže Antara Gosal Sing. "Indija želi veće partnerstvo sa SAD, Japanom i Zapadnom Evropom kako bi podržala svoj razvojni proces. Ona veruje da te zemlje možda jesu u relativnom padu, ali smatra da i dalje ostaju ključni izvor kapitala, tehnologije i tržišta na koje Indija može da se osloni i gde može da traži pristup."
Više od 40 zemlja želi da se pridruži BRIKS-u
Ono što pokazuje da među članicama BRIKS-a postoje različiti prioriteti jeste moguće proširenje. Domaćin samita, Južnoafrička Republika, saopštila je da je više od 40 zemalja izrazilo interesovanje da im se pridruži. Među njima su i zemlje poput Argentine, Saudijske Arabije i Indonezije.
Proširenje promoviše Kina, koja se svojevremeno zauzela da se primi Južnoafrička Republika, ali Indija to donekle vidi kao jačanje uticaja Pekinga.
"Mnogi u Kini smatraju da ograničavanje BRIKS-a na prvobitnih pet članica smanjuje njegov ukupni globalni uticaj, njegovo pravo da govori na globalnim platformama", kaže Antara Gosal Sing.
Ona objašnjava da se iza toga krije sve jača konkurencija između Kine i SAD. "Kina pokušava da pridobije sve više ekonomija u razvoju iz čitavog sveta da se pridruže kineskom lancu snabdevanja", ukazuje Sing.
Kakva je budućnost BRIKS-a?
Bez obzira na sve, diskusija o proširenju pokazuje da bi BRIKS mogao da započne stvaranje šireg međunarodnog bloka zemalja Globalnog juga. Može li to da funkcioniše?
Antara Gosal Sing ukazuje na probleme: "Postoji nedostatak identiteta, a i manje je kohezije u pogledu donošenja odluka. To su nedostaci s kojima se BRIKS trenutno suočava i jedan od razloga zašto su neke od država-članica toliko zainteresovane da prošire delokrug BRIKS-a."
S druge strane, Luanda Mpungose, ukazuje da to što "sve veći broj zemalja žele da se pridruže pokazuje da ima nešto što BRIKS radi kako treba. Ne radi se više samo o ekonomskoj diplomatiji. BRIKS se razvija kao blok koji se bavi svim kritičnim oblastima međunarodne saradnje."
Sve u svemu BRIKS je tu da ostane, zaključuje Žongjuan Zoe Liju: "Članice BRIKS-a održavaju na stotine sastanaka svake godine, na različitim nivoima, na nivou šefovi država ili na nivou radnih grupa. Za one koji veruju da je BRIKS možda prošlost ili da kao grupa nije relevantan, poruka je sledeća: oni su zapravo veoma relevantni."
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
Centralna banka Indije (RBI) predložila je da zemlje organizacije BRIKS povežu svoje digitalne valute kako bi se olakšala prekogranična trgovina i plaćanja u turizmu, što bi moglo da smanji oslanjanje na američki dolar.
U Rafineriji nafte Pančevo započete su startne aktivnosti koje će omogućiti ponovno uspostavljanje komercijalnog rada proizvodnih postrojenja, a prva isporuka naftnih derivata iz rafinerije očekuje se 27. januara.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov nazvao je uzajamno korisnim preliminarni dogovor o prodaji paketa akcija srpske kompanije NIS, koji pripada Gaspromnjeftu, mađarskoj kompaniji MOL.
U Davosu je danas počeo treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji će tokom dana imati brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas u Davosu da su SAD svetski ekonomski motor i da su pre samo godinu dana pod vođstvom "radikalne levice" bile "mrtva zemlja".
U Davosu je danas počeo treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji će tokom dana imati brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Finalizovan je ugovor o uvođenju letećih taksija za EXPO 2027 u Beogradu sa kompanijom Archer, potvrdio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Davosa.
Rat u Ukrajini 1.448. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Rusija izvela masovan napad dronovima i raketama, ostavivši veliki deo domaćinstava bez struje, Kijev optužuje Moskvu da napadima na energetsku infrastrukturu ugrožava bezbednost.
Drugi zapadni okružni vojni sud osudio je Ahmadžona Kurbonova na doživotni zatvor zbog terorističkog napada na načelnika trupa RHBZ, general-potpukovnika Igora Kirilova, javlja dopisnik RIA Novosti.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je danas na Svetskom ekonomskom forumu da je potrebna "promišljena diplomatija" kako bi se rešile tenzije oko Grenlanda, istovremeno priznajući zasluge Donaldu Trampu za povećanje potrošnje za odbranu.
Britanski premijer Kir Starmer odbacio je pritiske iz Vašingtona povodom Grenlanda, poručivši da London neće menjati svoj stav uprkos pretnjama carinama.
Kad konzumiranje kanabisa postaje rizično? Britanska studija izmerila je količinu kanabisa u THC-jedinicama i pokazala od koje nedeljne doze se rizik povećava.
O trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) sedmogodišnjoj devojčici iz Srbije uspešno su istovremeno transplantirani jetra i bubreg na klinici u Italiji.
Američki lekar dr Danijel Pompa, koji ima više od 1,8 miliona pratilaca na Instagramu, u novoj objavi je govorio o ardini, koju naziva jednom od najzdravijih namirnica na svetu.
Četvrta sezona popularne serije "Bridžerton", čiji se prvi deo očekuje krajem januara, fokusiraće se na romansu Benedikta (Luk Tompson) i Sofi Bek, koju će tumačiti nova glumica Jerin Ha.
Dok se Sidni Svini navodno priprema za ulogu OnlyFans modela u predstojećoj sezoni serije Euforija, njeni obožavaoci su otkrili još jednu njenu smelu ulogu iz prošlosti.
Donald Trump, the U.S. President, is set to deliver a speech today at the Davos forum, eagerly awaited by the entire world. Several global officials participating in the World Economic Forum have warned that the world is heading in an uncertain direction.
The President of France, Emmanuel Macron, reportedly wants to increase the military contingent in Greenland by more than 14‑fold, according to Le Canard enchaîné.
Every move by U.S. President Donald Trump is facing closer scrutiny than ever. NATO and other European leaders have created a group chat called the "Washington Group" to analyze his "potentially harmful" actions.
Globalni rast AI industrije stvara ozbiljan pritisak na tržište memorijskih čipova, što dovodi do nestašice RAM-a i rasta cena, upozoravaju analitičari.
Rusija planira da tokom 2026. godine započne serijsku proizvodnju domaće satelitske internet mreže, koja bi trebalo da predstavlja odgovor na američki Starlink.
Komentari 12
Pogledaj komentare