Stručnjaci međutim upozoravaju da je to zapravo nemoguće.
Žan-Deni Peroše puni rezervoar za prskanje na svom traktoru beličastom tečnošću. Namerava da je rasprši po svom vinogradu nedaleko od Nojenburga na severozapadu Švajcarske. Hemija? Ne, to je samo razređeno mleko, piše DW.
On se tako bori protiv parazita, jer ne želi da upotrebljava hemijske preparate, čak ni plavi kamen. Uveren je da i to šteti tlu pa traži alternativu. Mleko je jedna od njih.
On i njegova porodica još od 2012. svoj vinograd obrađuju potpuno "biodinamički". To znači da ne koriste nikakve pesticide, insekticide, čak ni veštačko đubrivo. Sami proizvode kompost, a korov trebe mašinama.
"Prednost takvog metoda je da stvaramo zdravije. Mi ne rasipamo nikakav otrov", hvali se Peroše. "Ranije, sa sintetičkim sredstvima, uvek sam imao osećaj da ne činim dobro ni ljudima ni okolini."
I voda je "zatrovana“
Peroše priznaje da je takav način poljoprivrede mnogo komplikovaniji, ali uveren je da svi poljoprivrednici u stvari mogu bez hemijskih sredstava. Zato je on jedan od pokretača inicijative "Za Švajcarsku bez sintetičkih pesticida". Uz slogane poput "Za zdravije tlo, zdravije jelo i zdravije ljude" u međuvremenu se skupilo dovoljno pristalica pa je za 13. jun u Švajcarskoj zakazan referendum o tome da se u toj zemlji potpuno zabrane pesticidi.
To već duže muči Švajcarce. Još 2019. veliku prašinu podigao je nalaz švajcarskog instituta za istraživanje vode EAWAG o ostacima pesticida u podzemnim vodama. Pre svega je problem u fungicidu hlorotanoilu koji je otkriven u količinama koje daleko prelaze zakonski dozvoljene granice. Stručnjaci doduše umiruju ljude tvrdeći da ni ta koncentracija neće ugroziti njihovo zdravlje, ali građani su postali osetljivi na taj problem. Zato je hlorotanoil još početkom prošle godine potpuno zabranjen u Švajcarskoj, nakon što je i Evropska unija ponovno analizirala to sredstvo i svrstala ga u "potencijalno opasne za zdravlje".
To otkriće navelo je Švajcarce na inicijativu da državnu podršku dobijaju samo oni poljoprivrednici koji ne koriste veštačka sredstva za zaštitu biljaka, a tome se zatim priključila i ova akcija za potpunu zabranu "hemije".
Jeste li svesni šta to znači?
Ima međutim i velikih protivnika tih inicijativa. Slogan im je jasan: oni Švajcarce pozivaju na "Dva puta NE ekstremnim agrarnim inicijativama". Kako se može i očekivati, njih podržavaju i hemijski koncerni poput Singente i Bajera, a i švajcarska vlada iznela je svoje mišljenje i savetovala građanima da na referendumu glasaju protiv zabrane.
Protiv tih zabrana je i mnoštvo udruženja i građana, jer smatraju da su preterane. Uostalom, to neće pogoditi samo poljoprivrednike, već i građane koji samo uzgajaju pokoju saksiju sa cvećem. U velikoj nevolji biće i Švajcarske železnice, jer jedino "hemijom" uspevaju da obuzdaju rast korova na šinama.
Sandra Helfenštajn, predstavnica Udruženja švajcarskih poljoprivrednika upozorava da bi takva administrativna zabrana imala ozbiljnih posledica. Neminovno će pasti domaća proizvodnja, a voće i povrće će stizati iz uvoza – gde takvih zabrana nema. To će ujedno značiti da će prehrambene namirnice dodatno poskupeti, a Švajcarska je po cenama hrane već i danas zastrašujuće skupa.
Štetočine i bolesti neće nestati zbog referenduma
A tu je i načelna zamerka takvoj zabrani: "Sva ta hemijska sredstva se koriste, jer postoje biljne bolesti i štetočine. To neće odjednom nestati samo zato što mi više ne želimo da koristimo sredstva protiv njih", upozorava Helfenštajn. A tu je i činjenica koju borbeni zaštitnici prirode često zaboravljaju: upravo su poljoprivrednici ti koji "hemiju" plaćaju iz svog džepa i niko ne bi bio srećniji od njih da to ne moraju više da čine. Povezana s ekologijom je već i činjenica da je potrošnja veštačkih pesticida u Švajcarskoj u proteklih desetak godina pala za čitavih 40 odsto.
Ispod toga teško da će moći da se ide, smatraju i agronomi. Kod nekih kultura možda i može bez pesticida, ali neke neće biti smisla uzgajati. "Mi već sada imamo problema da uzgojimo domaći kelj. On se sadi u martu, a bere u novembru", objašnjava Tomas Visa koji se bavi uzgojem povrća. "U tom dugom periodu sazrevanja problem su i insekti i bolesti i naša klima". O tome verovatno vodi računa malo ko od onih koji samo kupuju kelj u prodavnici. Visa zato traži malo više razumevanja: "Naravno da mi ne želimo nikoga da trujemo. Pa mi i sami jedemo naše povrće."
U toj raspravi gubi se iz vida zašto se uopšte koristi "hemija": njome se štite biljke od štetočina i tako se povećava prinos. Bez njih je on manji, a to znači više rada za poljoprivrednike. Naučni časopis "Priroda" (Nature) u jednoj meta-analizi grubo procenjuje da se "biološkim uzgojem" prinos smanjuje za 15 odsto. To znači da bi bilo potrebno još toliko obradive površine da bi se postigao isti prinos.
Uzročnici bolesti
S druge strane treba znati da "hemija" nikad ne ostaje samo na ograničenom području i sasvim je očigledno da ona smanjuje raznolikost u našoj okolini. I to dugoročno, jer kišom dolazi u vode gde takođe pričinjava štetu.
Za neke pesticide se sumnja i da narušavaju zdravlje ljudi. Iako nema pouzdanih podataka, ali u Francuskoj se na primer Parkinsonova bolest i zvanično smatra "tipičnom" za poljoprivrednike i lako je moguće da je to povezano s nekim sredstvom koje se koristi na poljima. Slično je i za neke oblike karcinoma.
U čitavoj toj raspravi o pesticidima ideologija ne pomaže mnogo, već pragmatični način razmišljanja. "Agroskop" (Agroscope), istraživački centar švajcarskog Ureda za poljoprivredu sistematski istražuje koji opasni pesticidi se bez problema mogu zabraniti, a njihov zaključak je – da ne mogu svi. To još nekako i ide u vinogradima i voćnjacima, ali kod kultura kao što su šećerna repa, kukuruz i uljana repica, to će biti teško, ako ne i nemoguće.
Evolucija bez revolucije
Mnogi u Švajcarskoj s nestrpljenjem očekuju ishod referenduma 13. juna, ali ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da će inicijativa za zabranu pesticida verovatno da propadne. Koen Hertoge, jedan od pokretača inicijative, smatra međutim da to ne bi bila velika tragedija, jer se već događa postupna promena u načinu razmišljanju: "Ljudima je postalo jasno da su pesticidi slepa ulica."
Sve više poljoprivrednika se okreće ekološkoj proizvodnji, a potrošnja pesticida sve je manja. Već sad, prema statistikama, svako šesto poljoprivredno u Švajcarskoj dobilo je certifikata kao ekološko. Njihov broj iz godine u godinu raste, a sve to bez ikakvih administrativnih zabrana.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Od maja, status energetski ugroženog kupca ostvaruju četvoročlana domaćinstva čiji ukupan mesečni prihod ne prelazi 65.261,92 dinara, objavljeno je u Službenom glasniku.
Od 1,65 miliona penzionera koliko ih je u martu bilo na platnom spisku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, najveći je broj onih iz kategorije zaposlenih.
Seoba Srba sa odmora u glavni grad je počela, a na magistralnom putu koji povezuje Zlatibor i Čačak od popodnevnih časova registrovane su velike saobraćajne gužve.
Predsednik SAD Džozef Bajden ponovio je danas u telefonskom razgovoru sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom zabrinutost SAD zbog invazije na Rafu.
Ergis Arazi, otac troje dece i muž žene koja je s decom skočila i utopila se u reci Bojani, zatražio je dozvolu da učestvuje na sahrani svoje ćerke, danas u podne, ali je njegov zahtev odbijen.
Pre tačno godinu dana krunisan je kralj Čarlss, međutim, 12 meseci od tog radosnog dana, ispostavilo se da godina koja je usledila nije bila laka za mnoge članove britanske kraljevske porodice.
Veston Kejdž, sin Nikolasa Kejdža, optužen je da je pretukao svoju majku, Kristinu Fulton, koja je viđena s modricom na oku i nekoliko modrica na licu.
Britanska monarhija se suočila sa velikom krizom nakon što su javnosti saopštene dijagnoze karcinoma kralja Čarlsa III i princeze od Velsa Kejt Midlton.
Žakueline Gmak iz Papanduve u Brazilu, tvrdi da je zbog ibuprofena koji je uzimala za ublažavanje menstrualnih bolova bila 17 dana u komi sa plikovima i kožom koja se ljuštila po celom telu.
Uprkos apelima lekara da tokom praznika ne preterujemo u hrani i piću, naročito posle posta, sudeći prema izveštaju iz beogradske službe hitne pomoći, mnogi nisu mogli da odole uskršnjoj trpezi.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Nemački brend BMW rekao je da bi mogao da bude otvoren za malo robusniji SUV zbog tražnje na tržištu, ali da ne planira u skorije vreme da napravi pikap.
Električne automobile dosta kritikuju, često sa argumentima poput nepouzdanosti baterija, ali ove komponente su dosta evoluirale u poslednjih deset godina.
Komentari 2
Pogledaj komentare