U njegovom se mandatu dešavala "prevara veka" sa izduvnim gasovima kod dizel-motora.
U pitanju je najveća suma koja je ikada zatražena od jednog šefa upravnog odbora u Nemačkoj. Kako saznaju istraživački novinari Zidojče cajtunga i javnih servisa NDR i WDR, koncern iz Volfsburga temelji zahtev na tome što je navodno tih milijardu evra mogao da uštedi da je Martin Vinterkorn delao odmah čim je saznao za manipulacije, piše DW.
Vinterkorn (73) je prema viđenju Folksvagena trebalo da dela 27. jula 2015. godine kada je na jednom sastanku saznao detalje od kriminalnom softveru ugrađivanom u vozila sa dizel-motorom.
Taj softver je prepoznavao kada je automobil na testiranju ili tehničkom pregledu, a kada u klasičnoj vožnji na drumu. Prečišćavanje izduvnih gasova je radilo samo u "laboratorijskim uslovima", dok su na ulici automobili emitovali štetne gasove višestruko iznad dozvoljenih vrednosti.
Folksvagen smatra i da je Vinterkorn propustio da "smesta istinito i potpuno" odgovori na pitanja američkih kontrolnih instanci što je kasnije značilo veće kazne za VW u Sjedinjenim Državama. Tamošnji kontrolori su obznanili skandal 18. septembra 2015. godine.
Hoće li platiti osiguranje?
Čuveni menadžer, premda uživa ogromno bogatstvo, nije baš milijarder i toliku odštetu ne bi mogao da plati iz svog džepa. No ljudi njegovog ranga, čija je svaka odluka teška milione ili mijarde, imaju zaključena posebna osiguranja za služaj ovakvih tužbi.
Kako saznaje Zidojče cajtung, takvo osiguranje Vinterkorn je imao u Cirihu, ali ono pokriva najviše petsto miliona evra. Predviđeno je za slučaj "nesavesne povrede obaveza" koje VW prebacuje bivšem šefu.
Začkoljica je u tome što osiguranja ne pokrivaju ništa ukoliko se, umesto nesavesnosti, dokaže namerna prevara. Sredinom septembra pred Zemaljskim sudom u Braunšvajgu protiv Vinterkorna počinje proces baš zbog prevare.
Nadzorni odbor Folksvagena traži pare od još četvorice menadžera koji su vodili Audi i Porše, marke koje pripadaju koncernu iz Volfsburga. Njihovi advokati sada ćute, ali su do sada svi negirali upletenost u skandal.
Čak i ako bi Folksvagen dobio za pravo, i menadžeri morali da plaćaju i iz privatne svojine, ne treba da strahuju da će ostati sa minimalcem u džepu. To pokazuju raniji slučajevi sa menadžerima Simensa, Dojče banke i drugih koncerna koji su zadržavali veliki deo imetka.
Recimo, kada je Rolf Brojer, bivši šef Dojče banke, u jednom intervjuu ocrnio klijenta i medijskog magnata Lea Kirša, banka je morala da plati skoro milijardu evra odštete. Brojer je tome priložio svega 3,2 miliona evra, a to jedva da je bila trećina njegovog imetka.
Penzija od 3.100 evra, ali dnevno
Bivšem šefu VW Vinterkornu takođe ne ide loše u penziji. Dok je radio, prihodovao je 17 miliona evra godišnje što je bio rekord među nemačkim menadžerima. Penzija koju mu isplaćuje firma iznosi 3.100 evra – dnevno.
Vinterkorn godinama ponavlja da nije imao pojma šta se dešava u firmi, to jest da dizelaši emituju 35 puta više azotnih oksida nego što je dozvoljeno. Pred anketnim odborom nemačkog parlamenta je rekao da ne zna zašto ga njegovi ljudi o tome nisu obavestili. Više bivših kolega drukčije se seća dešavanja – tužilaštvu u Braunšvajgu rekli su da je Vinterkorn sve znao u julu 2015.
Koliko se do danas zna, koncern je manipulisao vrednostima izduvnih gasova u oko jedanaest miliona dizel-vozila između 2008. i 2015. godine. Do danas je VW platio 32 milijarde evra kazni i odšteta.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
1237 - U manastiru Mileševa sahranjene su mošti Save Nemanjića (Svetog Save), prvog srpskog arhiepiskopa, koji je umro 27. januara 1235. u Velikom Trnovu (Bugarska). Turci su 1594. izvadili mošti i spalili ih na Vračaru u Beogradu.
Trenutna kriza u Gazi neće biti poslednja ako međunarodna zajednica ne izvuče pouke iz nje, izjavio je danas turski minista spoljnih poslova Hakan Fidan.
Dnevne novine u Srbiji za ponedeljak 6. maj 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Ovogodišnje takmičenje za Pesmu Evrovizije zvanično je otvoreno u švedskom gradu Malme, gde su predstavnici 37 zemalja prošetali ''tirkiznim tepihom'' usred pojačanog obezbeđenja i poziva na bojkot zbog učešća Izraela.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 8
Pogledaj komentare