Prema nekim podacima, do 1961. svaki četvrti ili peti Vojvođanin bio je doseljenik. Njihovi potomci sada brinu da li će biti vraćena imovina folksdojčerima.
Grube procene su da je najmanje 40.000, i to višečlanih porodica, preseljeno iz siromašnih krajeva Bosanske Krajine, Crne Gore, Like, Hercegovine, Dalmacije, sa Korduna i Banije, ali i iz jugozapadne Srbije, Makedonije, KiM, pa čak i iz Slovenije.
Pre toga, između 400.000 i 500.000 Nemaca napustilo je svoje domove. Odlukama nove vlasti proglašeni su narodnim neprijateljima, oduzeta im je imovina, državljanstvo i građanska prava. Deo se odselio u Nemačku i Austriju, a deo stradao u logorima širom Evrope.
Mali broj, koji je ostao u Srbiji, ili njihovi naslednici, očekuju da im se vrati ili nadoknadi imovina, ali, ističu, ne žele da se ispravljanjem njima nanete nepravde načini novi greh prema porodicama kolonizovanih.
Po rečima Rudolfa Vajsa, predsednika Nemačkog narodnog saveza u Srbiji, sa sedištem u Subotici, od 3.900 Nemaca koliko ih je prema poslednjem popisu evidentirano u našoj zemlji, njih 400 već je pripremilo zahtev za imovinsko obeštećenje. Svaki deseti građanin Srbije nemačke nacionalnosti zatražiće kuću ili zemlju oduzetu posle rata.
"Oni će tražiti svoje kuće ili vinograde ne zbog materijalne nadoknade, nego zato što ta imanja za njih imaju neprocenjivu emocionalnu vrednost. Ali, nama ne pada na pamet da bilo koga izbacujemo iz kuća i tako, vraćajući ono što je nama oteto, načinimo novu nepravdu", kaže on.
Vajs navodi da njegovi sunarodnici, odnosno njihovi roditelji, nisu bili ljuti na kolonizovane srpske porodice koje su ostale bez igde ičega u drugim delovima Jugoslavije. I tim ljudima je, veli, najčešće bilo neprijatno što su u tuđim kućama.
"Poznato mi je da se Zakon o restituciji odnosi na sve građane Srbije, bez obzira na nacionalnost. Bićemo zadovoljni ako u ispravljanju te nepravde budemo tretirani kao svaki Srbin, Mađar, Slovak i bilo koji drugi građanin kojem je oduzeta imovina", kaže Vajs.
Vajs i njegovi sunarodnici u Srbiji svesni su da će vraćanje imovine biti dug proces sa ishodom ništa izvesnijim nego u Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj ili bilo kojoj drugoj državi koja prolazi kroz tranziciju.
A iz radne grupe za izradu Zakona o restituciji poručuju da i stranci imaju pravo na povraćaj imovine. Goran Radosavljević, državni sekretar u Ministarstvu finansija i šef radne grupe, objašnjava da je uslov da nisu već obeštećeni nekim međunarodnim ugovorom, koji je potpisala bivša Jugoslavija ili na neki drugi način, da postoji reciprocitet (da i naši građani u toj zemlji mogu da steknu ili naslede imovinu) i da nisu bili pripadnici stranih okupacionih snaga.
Sa Nemačkom je bivša Jugoslavija svojevremeno potpisala ugovor poznat kao „ugovor Tito-Brant“, i veliki broj proteranih folksdojčera je njime već obeštećen. Naša država, ipak, još ne zna koji je to broj, a koliko njih još čeka kompenzaciju.
Oni koji se budu našli na spisku za restituciju imaće pravo na povraćaj kuća, ali ne i poljoprivrednog zemljišta, jer strani državljani ne mogu u Srbiji da poseduju oranice. Ovo će se vremenom verovatno menjati, kada Srbija počne pregovore sa EU.
U jedno je državni sekretar siguran - svi stranci, koji steknu uslove, dobiće svoje nekretnine nazad, a videće se da li će oni koji su tu godinama stanovali i dalje ostati i plaćati kiriju ili će dobiti zauzvrat drugu nekretninu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srednjoškolci koji 2024/25. upišu deficitarna trogodišnja i četvorogodišnja zanimanja po dualnom modelu, mogli bi da u narednoj godini računaju na 5.000 dinara mesečno od države tokom devet meseci.
Patrijarh srpski Porfirije poručio je danas, služeći vaskršnje bogosluženje u Hramu Svetog Save, kojem su prisustvovali borci iz bitkе na Paštriku i sa Košara, da je vera u vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista "ono što nas čini hrišćanima".
Ovogodišnje takmičenje za Pesmu Evrovizije zvanično je otvoreno u švedskom gradu Malme, gde su predstavnici 37 zemalja prošetali ''tirkiznim tepihom'' usred pojačanog obezbeđenja i poziva na bojkot zbog učešća Izraela.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Na sajmu retkih knjiga u Londonu ovog meseca u prodaji će se naći i knjige sa skicama retkih ptica taksidermiste Džona Goulda, pisca trećeg dela ''Zoologije putovanja na HMS Biglu'' o pticama, koju je objavio Čarls Darvin.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 78
Pogledaj komentare