Jedan deo odgovornosti snosi i politika. Može li nova vlada to da koriguje?
Nemačkoj na prvi pogled dobro ide. Stopa nezaposlenosti je skoro prepolovljena nakon reformi iz 2005. Čak ni gigantska kriza zbog pandemije korone nije znatnije promenila situaciju u zemlji: stopa nezaposlenosti samo neznatno je porasla – sa 5,0 na 5,9 odsto. Zahvaljujući merama vlade kao što je recimo finansiranje skraćene radne sedmice, većina ljudi uspela je da zadrži svoje radno mesto. Pandemija je osim toga pokazala i da u Nemačkoj funkcioniše rad od kuće, piše DW.
Ipak, ta zemlja nalazi se pred dramatičnim promenama, na koje ona, prema mišljenju brojnih stručnjaka, uopšte nije dobro pripremljena. "Tokom 2020-ih godina doživećemo neverovatnu transformaciju na nemačkom tržištu rada", kaže i savezni ministar rada Hubertus Hajl (SPD). Te promene diktiraju pre svega digitalizacija i automatizacija, ali i velika smena dominantnih tehnologija, poput ekspanzije elektro-mobilnosti.
Budućnost rada
Posledice tih promena znatno se razlikuju od jedne do druge privredne grane. Hilmar Šnajder, direktor Istraživačkog instituta o budućnosti rada iz Bona, ipak uočava nešto što je zajedničko: "U načelu je prošlo doba teškog fizičkog rada. Sve više se bavimo duhovnim radom ili radom koji se bazira na znanju."
Jednostavne aktivnosti za koje su potrebne i niže kvalifikacije sve više će zamenjivati roboti ili računari – ili će radnici za njih biti loše plaćeni. "Već smo odmakli relativno daleko na tom putu i postigli neku vrstu ravnoteže", kaže Šnajder za DW. "Ono što može da se automatizuje već je automatizovano."
U industriji se već sada mnogo koriste mašine i roboti, a i u magacinima onlajn trgovaca dobar deo rada preuzele su mašine. U njima radi manje ljudi nego u robnim kućama u centrima nemačkih gradova – a te robne kuće se u poslednje vreme postepeno zatvaraju.
Logistici i špediciji tek predstoje velike transformacije: kamionima još uvek upravljaju ljudi, a prema mišljenju stručnjaka, samo je pitanje vremena kada će i ti poslovi biti ukinuti, a kamioni početi da se kreću autonomno. Ista stvar važi i za taksiste, odnosno ponuđače iz tog uslužnog sektora poput Ubera.
Pogođeni i visokoobrazovani
I sociolog Roland Fervibe uveren je da će brojna radna mesta nestati. Ipak, za razliku od Šnajdera, on ne veruje da je situacija na tržištu rada "u ravnoteži", odnosno da razlog za brige imaju samo oni koji nisu dovoljno obrazovani ili obučeni.
Digitalizacija predstavlja "smenu epoha", kaže Fervibe, profesor za socijalnu strukturu i socijalnu neravnotežu na Univerzitetu u Potsdamu. "Ono što je novo jeste činjenica da su pogođeni i visokokvalifikovani poslovi."
On kao primer navodi prevodioce, kojima posao otimaju sve bolji računarski programi. "Potencijalno bi to moglo da pogodi i advokate, zato što sve veći broj pravnih saveta koji su potrebni mušterijama u stvari može da se obavi i poluautomatski." I banke poslednjih godina smanjuju broj zaposlenih.
Nemačka se nalazi usred transformacije, a taj proces će se u budućnosti intenzivirati, dodaje Fervibe za DW i napominje da postoji opasnost da Nemačka izgubi priključak s drugim zemljama sveta po pitanju digitalizacije.
Manjkavo obrazovanje
Pandemija korone razotkrila je i velike slabosti po tom pitanju, pogotovo u javnoj upravi. Kancelarije centara za javnog zdravlje često su bile preopterećene – koristile su čak i faks-uređaje za komunikaciju zbog kontrole širenja infekcija – a ne moderna sredstva digitalnog komuniciranja.
Ali država je još više zakazala po pitanju toga koliko su mladi digitalno kompetentni. "To je politički propust prvog reda – to da mi u 2021. uopšte nemamo školski predmet ’digitalno obrazovanje’", kaže Fervibe.
I nije samo digitalizacija ono što ugrožava radna mesta. Zahvaljujući usponu elektro-mobilnosti, u iduće četiri godine u nemačkoj automobilskoj industriji nestaće 200.000 radnih mesta, jednostavno zato što su e-motori i e-pogoni jednostavniji od onih sa unutrašnjim sagorevanjem. To je pokazala studija nemačkog instituta IFP koju je naručilo Udruženje nemačke auto-industrije (VDA).
Istovremeno će, prema najnovijim procenama, u proizvodnji i održavanju e-automobila nastati još više radnih mesta nego što će ih nestati u procesu transformacije.
Novi poslovi
Stari poslovi nestaju, a novi nastaju i u drugim oblastima. Oko 1,2 miliona radnih mesta će do 2035. da se pojavi u onim zanimanjima koje tehnologija teško može da zameni, tvrdi se u studiji konsultantske firme "Dilojt" – većinom se tu radi o poslovima u zdravstvu, podučavanju i obrazovanju, odnosno u upravi.
Ipak, to je slaba uteha za ljude koji će da izgube radno mesto zbog digitalizacije, jer njima često nedostaju kvalifikacije za novonastale poslove. Dodatni je problem činjenica da je sektor slabije plaćenih poslova u Nemačkoj ogroman – svaki peti zaposleni (oko 20%) radi za minimalac ili za platu tek iznad minimalne. U skandinavskim zemljama, u Holandiji ili Francuskoj, taj procenat dva puta je manji.
Izlaz iz toga je u obrazovanju i doškolovanju. Samo u automobilskoj industriji će uskoro za oko 800.000 ljudi da bude potrebna neka nova ili druga kvalifikacija, procenjuje konsultantska kompanija "Boston konsalting grup".
Nemačka će, kao društvo koje je sve starije, i ubuduće da zavisi od doseljavanja iz drugih zemalja, kaže istraživač Šnajder: "Pritom su nam potrebni koncepti čiji je cilj privlačenje visokokvalifikovanih ljudi u Nemačku". A tu on uočava da ima "dosta prostora za poboljšanja".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 0
Pogledaj komentare