Čitajući komentare, mislim da je potrebno da pojasnimo kako se finansira započinjanje biznisa. Potrebno je dati jednu napomenu. U razvijenim zemljama, najveći broj „start-up“ projekata se kreira iz postojećeg biznisa. Zemlje u tranziciji pokazuju težnju, da politiku razvoja takvih preduzeća, koje počinju „od nule“, usmere na nezaposlene i na one koji će ostati bez posla u fazi privatizacije.
Otpočinjanje biznisa zavisi od preduzetnika i okruženja. Preduzetnik je centralna figura u procesu. Država, kroz različite vidove nefinansijske i finansijske podrške, pomaže preduzetniku da lakše prevaziđe prepreke sa kojima se suočava.
Postoje dva toka kako se odvija proces startovanja biznisa. Jedan se odnosi na preduzetnike koji sve samostalno rade. Startuju biznis bez izrade biznis plana, sa resursima sa kojima raspolažu. Ne traže nikakvu nefinansijsku pomoć, a kod finansijske se oslanjaju na privatne pozajmice.
Drugi tok se odnosi na preduzetnike koji se prvo okreću raspoloživim oblicima nefinansijske pomoći. Nefinansijska pomoć se odnosi na različite vrste obuka, korišćenje savetodavnih usluga i unajmljivanje konsultanata koji im pomažu u izradi biznis plana. Pomenute usluge su raspoložive u okviru javnog sektora, ali vrlo često i u okviru privatnog i NVO sektora.
Usluge, osim osnovnih informativnih, nisu besplatne, ali su subvencionirane od strane države. U ovom procesu je često razvijen sistem vaučera, koji omogućava preduzetniku da sam bira gde će potražiti pomoć. Pružaoci usluga su akreditovani od strane nacionalnih sertifikacionih tela.
Na osnovu rezultata biznis plana, preduzetnik finansijsku pomoć traži u okviru javnog ili privatnog sektora.
Postoje dva modela pribavljanja nedostajućih finansijskih sredstava. Prvi je «debt» model, u kome se preduzetnik u okviru kreditnog aranžmana zadužuje kod finansijskih institucija u javnom sektoru (fond za „start-up“, razvojna banka ili specijalizovane mikro-kreditne institucije) ili specijalizovanih banaka u privatnom sektoru.
Nivo razvoja
Tip finansiranja
Izvor finansiranja
Raspoloživi izvori u Srbiji
“Seed” faza
Pozajmice
Osnivači,familija, prijatelji
Osnivači, prijatelji, familija
Start-up faza
Venture kapital
Krediti Lizing aranžmani
Poslovni anđeli
Venture fondovi
Start -up fondovi
Banke
Dobavljači, kupci Lizing firme
NSZ
Fond za razvoj
OI štedionica
NVO sektor
Dobavljači, kupci Lizing firme
Preduzetnik se često odlučuje na kombinovanje oba raspoloživa izvora, čime je ukupni trošak pribavljanja potrebnog kapitala niži od tržišnog, a ukupni iznos pribavljenih sredstava veći od limita koji postoje u državnim razvojnim institucijama. Drugi model je «equity», u kome preduzetnik pribavlja potrebne finansije od specijalizovanih investitora, ustupajući im deo vlasništva u svojoj firmi. Kao investitori se pojavljuju «fondovi rizičnog (venture) kapitala», ili «poslovni anđeli», specijalizovane firme koje se bave ulaganjem u potencijalno visoko profitne projekte. Na tim osnovama, investitori učestvuju u deobi profita, a svoj udeo mogu prodati nekim drugim zainteresovanim partnerima.
Preduzetniku uvek nedostaju finansijska sredstva, ali nikada se njegov biznis ne finansira u celosti iz spoljnih izvora finansiranja. U pribavljanju potrebnih finasijskih sredstava, preduzetnik prvo izračuna sa kojim sopstvenim sredstvima raspolaže, a koliki je iznos nedostajućih sredstava. U početnoj fazi razvoja, za dodatnu finansijsku pomoć obraća se najbližima u svom okruženju. U razvojnoj fazi se obraća za pomoć institucionalizovanim vidovima finansijske pomoći ili poslovnim partnerima. U sledećoj tabeli je dat pregled različitih tipova finansiranja, zavisno od razvojne faze biznisa.
Kako izgleda finansijska pomoć u Srbiji.
U početnoj, «seed» fazi, prisutni su pomenuti izvori finansiranja. Međutim, osim u slučaju osnivača, retko su finansijski odnosi definisani na ugovornoj osnovi, već po principu «majke mi». U svetu je taj princip odavno napušten i ugovorom se definišu sve obaveze zajmoprimca.
U start-up fazi su očigledne praznine u ponudi. U okviru privatnog sektora nedostaju nam venture fondovi i poslovni anđeli. Pribavljanje nedostajućeg kapitala po osnovu ustupanja dela vlasništva nije moguće na način kako to funkcioniše u razvijenim zemljama. Iako imamo usvojen zakon o investicionim fondovima, nije jasno da li će biti moguće formiranje venture fondova. Poslovni anđeli nisu još zaživeli u Srbiji. Razloga ima mnogo, ali je zanimljiv odgovor, da iako postoje, imaju veze sa kriminogenim sredinama (teško da su anđeli). Banke nisu zainteresovane da zbog visokog rizika kreditiraju start-up, mada neke razmišljaju da uđu i u tu vrstu posla. Lizing firme imaju mogućnost da podrže start-up projekte, ali to zavisi od njihove poslovne politike.
U javnom sektoru, značajne su aktivnosti Fonda za razvoj Republike Srbije i Fonda za razvoj AP Vojvodine. Recimo, Republički Fond za razvoj je u 2005. godini obezbedio više od 11 miliona evra (1 mlrd. dinara) za dodelu mikrokredita nezaposlenima koji se spremaju da otpočnu biznis. Krediti se dodeljeni, na osnovu javnog konkursa, 721 preduzetniku početniku u pojedinačnoj vrednosti od 5.000 do 20.000 evra, sa kamatnom stopom od 1% na godišnjem nivou i rokom otplate do pet godina, a period počeka je bio do godinu dana. Budžetom Republike Srbije za 2006. godini, odvojeno je ponovo 1 mlrd. dinara (više od 12 mil. evra) za ove namene i pod istim uslovima. Iz Nacionalnog investicionog plana je za poslednji kvartal 2006. i za 2007. godinu opredeljeno 595 mil. dinara za kreditiranje start-up projekata za specifične ciljne grupe i 850 mil. dinara za mikrokredite za samozapošljavanje. Krediti se odobravaju u iznosu do 30000 evra, kamatna stopa je 1%, rok otplate do 3 godine, sa periodom počeka do godinu dana.
Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ), u programu samozapošljavanja nezaposlenih lica, raspolagala je u 2006. godini sa oko 770 mil. dinara (oko 8,5 mil. evra). Ovo sredstva se dodeljuju na osnovu javnog konkursa u pojedinačnom iznosu od 80 do 150 hiljada dinara.
U okviru NVO sektora postoji mali broj organizacija, recimo Fond za mikro razvoj, koji daju mikrokredite preduzetnicima početnicima. Iznos kredita je mali (do par hiljada evra) sa periodom povraćaja od par meseci do godinu dana (retko na duži rok).
Dobavljači i kupci, su zauzimali i zauzimaju značajno mesto kao potencijalni sufinansijeri start-up biznisa u Srbiji. Zbog izražene konkurencije, dobavljači se zaista takmiče da vas od prvog dana snabdeju sa potrebnom robom. Međutim, period počeka nije mnogo dug, retko prelazi 90 dana, a i cene proizvoda su u tim slučajevima više. Kupci, često avansiraju i do 50% cene vašeg proizvoda.
Do pre par godina, Srbi su kupovali cipele i meso na rate, a stan za keš. Takav apsurd je bio prisutan i u biznisu. Situacija se poboljšava, učinjen je pomak u obezbeđivanju finansijske podrške preduzetnicima početnicima u Srbiji. Međutim, taj proces nije završen. Potrebno je popuniti praznine i mehanizme u ponudi i obezbediti veće iznose raspoloživih sredstava, kako bi pomoć stigla do većeg broja korisnika pomoći nego što je to do sada bio slučaj.
Ne postoji jedan, opšteprihvaćen model sistemske podrške razvoja start-upa. Ipak, najznačjanija pomoć koja država može da pruži preduzetniku početniku je poslovno okruženje, da preduzetnik može da razvija svoj biznis sa što manje ograničenja. Dobar primer u Srbiji je jednostavan i jeftin sistem registracije biznisa.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.
Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.
Jedna od najvećih vojnih fabrika u regionu, "Milan Blagojević - Namenska" AD Lučani, koja uspešno posluje punih 75 godina konstantno se razvija i napreduje.
Vodeći nemački političari, uključujući kancelara Olafa Šolca, razmatraće uskoro mogućnost donošenja odluke o primoravanju telekomunikacijskih operatera da obuzdaju upotrebu opreme koju proizvode kineski Huavej i ZTE.
Građani su u martu kod crnogorskih banaka uzeli 76,7 miliona evra kredita, što je ubedljivo najveći mesečni iznos kredita odobrenih građanima, pokazuju podaci Centralne banke.
Uprkos rastućem standardu i niskoj stopi nezaposlenosti, ekonomska situacija mladih je i dalje loša - cene i stanovanja i opštih troškova života stalno rastu, piše nemački novinar.
Građevinski preduzetnik Holger F. (49) priznao je na suđenju u Zemljišnom sudu u Drezdenu da se više nego loše ponašao prema ljudima i da je više voleo da ulaže novac u svoje kakadue nego da gradi nekretnine za koje su mu klijenti davali novac.
Iranski predsednik Ebrahim Raisi i ministar spoljnih poslova Hosein Amir Abdolahijan poginuli su kada se njihov helikopter srušio dok je prelazio iznad planinskog terena u jakoj magli, potvrdio je potpredsednik Irana.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik oglasio se na svom zvaničnom Iks nalogu gde je uputio poruku podrške predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću nakon molebana u Hramu Svetog Save.
Novi tajvanski predsednik Lai Čing-te danas je, u govoru prilikom stupanja na funkciju, pozvao Kinu da "prestane s političkim i vojnim zastrašivanjima" i zahvalio građanima Tajvana što su se oduprli uticaju "stranih sila".
Suđenje Miroslavu Miki Aleksiću, optuženom za silovanje i nedozvoljene polne radnje nad devojkama koje su pohađale časove glume, danas bi trebalo da se nastavi pred Višim sudom u Beogradu.
Rat u Ukrajini – 816. dan. Ruske trupe su udvostručile broj napada u pravcu Harkova, a u pravcu sela Sivir se vode žestoke borbe objavio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
Često ćete čuti kako je potrebno da svakodnevno konzumiramo veće količine vode, ali zapravo prekomerna hidratacija može uzrokovati simptome koji mogu biti poprilično štetni za organizam.
Dijagnostikovanje dijabetesa tipa 2 može biti zbunjujuće - odjednom postoje nova pravila ishrane kojih se pojedinac mora pridržavati kako bi svoje zdravstveno stanje držao pod kontrolom.
Ljudi su oduvek bili strastveni u vezi sa serijom i filmovima "Seks i grad", a to je slučaj i sa nastavkom "And Just Like That", rekla je Sintija Nikson u petak na '90th Annual Drama League Awards' dodeli nagrada.
Tom Holand, koji je najpoznatiji po ulozi Spajdermena u Marvelovom kinematografskom univerzumu, jednom je izjavio da nije zadovoljan svojim nastupom u adaptaciji popularne video igrice.
The Iranian government has called an emergency meeting for today following the death of Iranian President Ebrahim Raisi and the country's Foreign Minister Hossein Amir Abdollahian in a helicopter crash, the Iranian state news agency IRNA reported.
The trial of Miroslav Mika Aleksić, accused of rape and illicit sexual acts against girls who attended acting classes, should continue today before the High Court in Belgrade.
WikiLeaks founder Julian Assange is expected to find out today whether his 13-year legal battle against his extradition from Great Britain to the United States on espionage charges has been lost.
President of Serbia, Aleksandar Vučić, visited the Church of St. Sava this morning before his trip to New York, where he will fight against the adoption of the Resolution on Srebrenica.
Komentari 8
Pogledaj komentare