Srbiji su potrebne visoko kvalitetne investicije koje bi podstakle rast i zapošljavanje. Kao deo toga, postoji potreba da se povećaju javne investicije koje su bile niske u poređenju sa regionalnim prosecima.
Eksperti Svetske banke posebno pozivaju na povećanje investicija u zdravstvenom sektoru, obrazovanju i saobraćaju. Ovo, u kombinaciji sa drugim ključnim reformama, će privući strane investicije i poboljšati kvalitet života svih građana.
Mogućnost da se napravi pomak u ovakvim investicijama stvorena je kada je Srbija dobila velike prihode od privatizacije. Njihova upotreba za investicione projekte je svakako dobra ideja, pošto ne povećava nivo duga.
I nedavni pokušaji, pod okriljem „Nacionalnog investicionog plana“ (NIP), odražavaju neka dobra razmišljanja o tome kako planirati i koordinirati tim investicijama, naročito uključivanjem lokalnih vlasti i drugih lokalnih predstavnika u proces donošenja i izvršenja odluka. Ali u postojećem obliku, NIP neće doneti ono šta je potrebno. Postoje tri velika problema koji su vezani za postojeće aranžmane:
Prvo, oni prete da potkopaju makroekonomsku stabilnost. U kombinaciji sa tekućom labavom budžetskom politikom, implementacija NIP-a podriva makroekonomsku stabilnost. U septembru 2006. godine, Vlada Srbije odlučila je da u periodu 2006-07. godine potroši do 1,7 milijardi evra na NIP.
To je jednako iznosu od oko 6.4 procenata BDP-a u tim godinama, čije bi finansiranje bilo obezbeđeno iz prihoda iz privatizacije i inostranih kredita.
Makroekonomski problem se javlja stoga što vlada nije uspela da oslobodi neophodan fiskalni prostor za ovo novo trošenje rezanjem ostalih manje produktivnih izdataka. Prostim dodavanjem NIP-a na postojeće budžetske izdatke, izbegavajući na ovaj način teške odluke pred izbore, dalje je povećala javnu tražnju i gurnula ukupni balans javnog sektora u crveno.
Uz to, zbog rigidnosti ponude, prihodi od privatizacije koji su nedavno došli u Srbiju, odlili su se odmah nazad kako bi bio plaćen povećani uvoz – šireći i onako neodrživo visok deficit platnog bilansa. Prateća ekspanzija ukupne tražnje dodatno otežava posao postizanja niske inflacije Narodnoj banci Srbije.
Drugo, loše planiranje i kontrola dovešće do rasipanja, a ne do investiranja. Nije tačno da se iz NIP-a finansiraju samo investicije. U stvari, samo nešto malo preko polovine planiranih izdataka NIP-a se zapravo odnosi na investicije u osnovna sredstva; ostatak su tekući izdaci (dobra i usluge i subvencije) i krediti preduzećima i građanima.
Šta više, plašim se da će veliki iznosi državnih sredstava biti protraćeni usled loše projektne selekcije predvođene uglavnom faktorima kao što su „brzina implementacije“, pre nego ekonomskim kriterijumima fokusiranim na doprinosu projekta ekonomskom rastu.
A dalji izvor zabrinutosti je da će veoma netransparentno praćenje NIP-ovih aktivnosti narušiti odgovornost. U privremenom budžetskom finansiranju u 2007. godini su, na primer, NIP-ove aktivnosti efektivno uklonjene iz budžetskih računa, a sve je to bilo zbijeno u jednu kategoriju čineći nemogućim za javnost da uoči razliku između onih delova NIP-a koji funkcionišu dobro, od onih kod kojih to nije bio slučaj.
Treće, dosadašnje izvršenje NIP-a je bilo slabo. Zbog problema nabavke, ograničenih kapaciteta i lošeg planiranja, izvršeno je nešto manje od jedne trećine planirane potrošnje u 2006. godini. To i nije neko iznenađenje uzimajući u obzir NIP-ovu složenu administrativnu superstrukturu.
Projektni centar koji se nalazi u Ministarstvu finansija je nadležan za praćenje napretka primene, ali stvarnu primenu NIP-a koordiniše nekoliko drugih tela: Koordinaciono telo za primenu NIP-a, Upravljački projektni odbor, Projektni tim, Tim za tenderske procedure, Ministarstvo finansija i resorna ministarstva.
Ovakva struktura nameće pitanja: Ko je nadležan? Ko je odgovoran? A povrh toga, administrativni aranžmani vezani za izvršenje NIP-a su oduzeli važne resurse iz oblasti tradicionalne budžetske kapitalne potrošnje, a time su potencijalno produbili probleme izvršenja u ovoj oblasti.
Značajno redizajniranje NIP-a je neophodno kako bi se osigurao visok kvalitet investicija koje će pomoći napretku Srbije. Evo šta je, po mom mišljenju, neophodno uraditi.
- Prilagoditi fiskalnu poziciju kako bi se osigurala makroekonomska stabilnost. Još važnije, fiskalna potrošnja mora biti smanjena kako bi obuzdala deficit tekućeg računa plaćanja. Uzimajući u obzir problematični kvalitet nekih NIP-ovih izdataka, dosta nepotrebnog rasipanja može biti eliminisano bez narušavanja privrednog rasta ili prosperiteta.
- Jačanje transparentnosti i odgovornosti uključivanjem svih NIP-ovih troškova u regularan budžetski proces, uz pravilno i potpuno praćenje projekata.
- NIP-ova institucionalna superstruktura mora biti pojednostavljena tako da postoji jasna odgovornost Ministarstva finansija u planiranju i izvršenju javnih investicija.
- Jačanje procesa planiranja investicija. Svi predloženi investicioni projekti trebaju biti evaluirani u skladu sa analizom troškova i koristi i procenjeni na osnovu uticaja na srednjoročne troškove, uključujući održavanje, upravljačke i troškove radne snage.
- Na kraju, uspostavljanje institucije spoljnog revizora koja bi omogućila puno spoljno ispitivanje budžetske potrošnje. Ako buduća vlada preduzme ove korake, postoji veća šansa da će NIP ostvariti ono što je obećano i ono što je neophodno, a to su dobre javne investicije, održiv ekonomski rast, zaposlenost, međunarodna konkurentnost, uravnoteženiji regionalni razvoj i smanjenje siromaštva.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Italija je ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona "Termo Group" - objavio je ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani.
Vlasti Dubaija najavile su izgradnju novog putničkog terminala na aerodromu Al Maktum, za koji se očekuje da će postati "najveći aerodrom na svetu", a vrednost izgradnje biće 34,8 milijardi dolara.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da će cene energenata za privredu biti smanjenje i to gasa za oko 15 odsto, a struje za oko 20 procenata, dok će cene za građane ostati iste.
Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto. Prema novim informacijama, već su ukalkulisane nove cene cigareta.
Glumica Nikol Kidman dobila je nagradu za životno delo Američkog filmskog instututa (AFI), čime je postala prva australijska glumica kojoj je dodeljena ta nagrada.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
Broj prodatih električnih automobila u svetu će ove godine dostići 17 miliona, 20 odsto više nego 2023. godine, prema procenama Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Tumaž Salehi, jedan od najistaknutijih iranskih repera, objavio je pesmu kritički nastrojenu prema vladi Islamske Republike i bio je uhapšen više puta.
Postoji zvuk koji najavljuje dolazak tornada, ali ljudsko uho ne može da ga čuje. Naučnici ga sada osluškuju pomoću tehnologije, u nadi da će izdavati tačnija upozorenja.
Komentari 2
Pogledaj komentare