U Ministarstvu finanija razmišljaju da produže rok dospeća za trezorske zapise sa tri na šest meseci, ali i da emituju državne obveznice sa rokom dospeća od godinu dana. Komercijalne banke ne veruju državi da može da vrati kratkoročne zajmove.
Smena direktora Uprave trezora Ivana Maričića, kakva god da je - „fina“ preko konkursa u Službenom glasniku ili kao „kazna“ za dosadašnji rad, u javnosti je još više učvrstila misao da državna kasa ima ozbiljne probleme.
Više nema sumnje da će pad BDP biti daleko veći od planiranih dva odsto, što znači da će priliv u budžet takođe biti manji od zacrtanog. Lančano, rupa u budžetu biće sve deblja i treba je nekako popuniti. Vlada je već ranije otkrila karte: računa se na pomoć inostranih kreditora, EU, na trezorske zapise i komercijalne banke.
U međuvremenu se paleta mogućnosti proširila: u igri je Rusija, a sve je izvesnije emitovanje i novih hartija. Državni sekretar u Ministarstvu finansija Slobodan Ilić kaže za Ekonomist da se razmišlja o produženju rok dospeća za trezorske zapise sa tri meseca na šest meseci, ali i da se emituje državna obveznica sa rokom dospeća od godinu dana. Hartija koja je izražena u evrima u ovoj godini nije u izgledu, dodao je on.
Institucije koje će definitivno pružiti budžetsku podršu jesu Svetska banka i Evropska komisija. Svetska banka će odobriti dodatnih 300 miliona dolara kredita.To znači da će ova finansijska institicija povećati Srbiji ranije dogovorenu kreditnu liniju od 600 miliona dolara za period 2007-2011. Kad sredstva budu odobrena biće to kredit na 30 godina, sa počekom od pet godina i kamatnom stopom oko 2,5 odsto na godišnjem nivou.
Druga „kasica“ na koju Srbija izvesno može da računa jeste EU. Znaničnici Evropske komisije su potvrdili u maju da će iz pretpristupnih (IPA) fondova Srbiji dodeliti bespovratnu pomoć za budžet od 100 miliona evra. Kao i u slučaju Svetske banke, i ovde je procedura dosta složena i duga, te je jasno da ovaj zajam srpski budžet može da očekuje tek od jeseni.
Ono što je manje poznato jeste da se Vlada Srbije u maju dogovorila sa tri komercijalne banke o kratkoročnim pozajmicama za punjenje budžeta u vrednosti od 80 miliona evra. Ministar Mlađan Dinkić je ranije otkrio da će se Vlada za potrebe budžeta kod komercijalnih banaka zadužiti oko pola milijarde evra.
Ekonomisti uopšte nisu iznenađeni slabim odzivom banaka. Nezvanično, razlog za „mršav“ odziv jeste to što Vlada nije bila spremna da prati važeće tržišne uslove, odnosno da se zaduži po kamatama između sedam i deset odsto. Na tender za prvu tranšu komercijalnih kredita javile su se svega tri banke, koje su prihvatile da državi pozajme novac uz kamatu od pet odsto i bez počeka.
Prema oceni profesora Ekonomskog fakulteta Branka Uroševića, kratkoročni krediti su skuplji i rizičniji jer država nema pare da ih vrati. „Da li mi imamo da vratimo 150 dinara za tri meseca, ako sad nemamo ni 100 dinara“, ocenjuje on. On podseća da je finansijski kolaps stare Jugoslavije upravo započeo kratkoročnim zaduživanjem države kod komercijalnih banaka.
Obveznice
Država bi, međutim, mogla da emituje hartije od vrednosti i tako prikupi potreban novac. Dve su varijante: dinarska obveznica ili obveznica koju bi država emitovala na nekoj svetskoj berzi u stranoj valuti, najverovatnije evru. Branko Urošević ističe da evro obveznice ne bi imalo svrhe izdavati u ovom trenutku jer „mi nikoga ne možemo da ubedimo da ćemo izmiriti obaveze prema kupcima tih hartija“.
Prema njegovoj oceni, realno je da se država zadužuje u dinarima, te bi emitovanje godišnje državne obveznice bio pravi pogodak. Njegova procena je da bi dinarske obveznice mogle da „prođu“, ako se sudi na osnovu velike tražnje za trezorskim zapisima.
Slično misli i Dragoslav Veličković, direktor brokersko-dilerskog odeljenja u banci Societe General Srbija. On za Ekonomist objašnjava da emitovanje evro obvezica u ovom trenutku ne zvuči realno zbog niskog kreditnog rejtinga Srbije. Naime, kreditini rejting diktira kamatnu stopu. Kamatne stope su 2-3 odsto na obveznice stabilnih evropskih zemalja, Poljska, na primer, kao malo rizičnija zemlja na tu kamatu dodaje još 2-3 odsto, a Srbija bi morala da ponudi još veću kamatu.
“Čak i kad bi obveznice ’prošle’ na tržištu, kamata bi morala biti jako visoka pa se postavlja pitanje racionalnosti te odluke”, smatra on. Ako bi se država, ipak, odlučila na takav korak, najpre bi velike investicione banke morale da analiziraju da li bi bilo kupaca za te hartije. Primer bi mogla biti Letonija koja je izdala obveznice, i to u svojoj valuti, koje nisu imale prođu na tržištu. To znači da investitori ne veruju u ekonomsku stabilnost države.
Veličković tvrdi da bi bilo veoma nepovoljno po Srbiju ukoliko bi prošla kao Letonija, jer bi investitorima poslala loš signal o ekonomskim perspektivama zemlje. Stručnjaci upozoravaju i na valutni rizik, jer je više od 90 odsto unutrašnjeg i spoljnog duga izraženo u stranoj valuti.
Teorijski je moguće da država izda i „samurai“ obveznice koje predstavljaju državnu hartiju izraženu u japanskoj valuti jen. „One su poznate zbog niske kamatne stope. Međutim, tu je rizik sličan stambenim kreditima u švajcarskim francima. Kad „švajcarac“ ojača, građani koji su uzimali kredite vezane za franak, hvataju se za glavu zbog drastičnog povećanja rate. Ako bi narednih godina japanska valuta ojačala u odnosu na evro, problem bi bio kad obveznice dospeju na naplatu“ smatra on.
Pismo Rusiji
Već neko vreme se spekuliše da bi Srbija mogla da računa i na finansijsku pomoć Rusije. Kako je rekao ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Konuzin, Rusija razmatra molbu srpskog predsednika za pomoć od milijardu evra, od čega 200 miliona za stabilizaciju budžeta, a 800 miliona za finansiranje metroa i drugih infrastrukturnih objekata. Konuzin je dodao i da je odgovor stigao na adresu Vlade u Nemanjinoj 11 sa zahtevom da se ruskoj vladi pruže konkretne informacije u vezi sa uzimanjem kredita za stabilizaciju budžeta.
Još jedan izvor jeste NBS. Zakon dozvoljava mogućnost da država pozajmi novac od centralne banke da pokrije manjak u budžetu, ali država to zasad nije tražila, rekao je početkom juna guverner Radovan Jelašić. Centralna banka je poslednji put pozajmila pare državi „davne“ 2001. godine, što ne znači da Cvetkovićeva vlada osam godina kasnije neće prekinuti tradiciju. Guverner je posavetovao da bi bilo dobro da država prvo iskoristi sve druge moguće mehanizme finansiranja, pre nego što se okrene Centralnoj banci.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Agencija za licenciranje stečanijh upravnika oglasila je prodaju stečajne mase javnim nadmetanjem preduzeća za izgradnju puteva i auto-puteva "Partizanski put".
Sredstva iz inostranstva korišćena su za finansiranje 1.194 projekta u Francuskoj prošle godine, prema novom istraživanju o atraktivnosti koje je objavio Ernst & Young (EY).
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Izraelska vojska (IDF) počela je evakuaciju palestinskih civila iz Rafe na jugu Pojasa Gaze pre otpočinjanja ofanzive na taj grad, javio je danas izraelski vojni radio.
Kancelarije Al Džazire u istočnom Jerusalimu su pretresane i oprema je zaplenjena u nedelju, nakon što je Izrael zabranio rad te televizijske kuće, javili su izraelski mediji.
Rat u Ukrajini – 802. dan. U ruskom napadu na centar Harkova oštećeno je više od 15 stambenih zgrada, privatne kuće, automobili, sportski kompleks, kao i poslovne zgrade.
Dve žene pronađene su mrtve, a petogodišnja devojčica, ćerka jedne od njih, teško je povređena iz vatrenog oružja u parku u blizini Klovisa u američkoj državi Novi Meksiko, saopštila je policija.
Prema podacima Interpola, globalna ilegalna industrija lažnih lekova najbrže je rastuća kriminalna delatnost na svetu sa ogromnom zaradom, i bez ograničenja u pogledu tipa lekova i mesta falsifikovanja.
Kraljica popa, Madona, sinoć je na plaži Kopakabana održala besplatni koncert pred desetinama hiljada svojih obožavatelja, kojim je zaokružila svetsku turneju "Celebration" započetu prošlog oktobra u Londonu.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Kompanije ruske državne korporacije Rostec i operater Rostelecom pokrenule su proizvodnu liniju za sklapanje ruskih pametnih telefona AYYA T1, sa zaštitom od curenja podataka.
Microsoft proslavlja World Password Day (Svetski dan lozinki) time što želi da ih se otarasi. Kompanija konačno nudi passkey podršku Microsoft korisničke naloge.
Polufinala su 7. i 9. maja, finale je u subotu, 11. maja. Hrvatski predstavnik se odlično kotira na kladionicama. Švedska pojačala mere bezbednosti, najavljene demonstracije zbog rata u Gazi.
Sukobi u Gazi i Ukrajini ne jenjavaju, što izaziva veliku zabrinutost zbog traume koja će nastupiti. Budući da je rat fenomen star nekoliko milenijuma, postavlja se pitanje: Kako su se naši preci suočavali sa traumom?
Komentari 13
Pogledaj komentare