Od portirnica do vikendica: Kontejneri sve popularniji u Srbiji, istražujemo šta pružaju
Kontejneri se u Srbiji koriste sve više. U upotrebi su i za stanovanje, ali i kao vikendice, letnje kuhinje, kancelarijski prostor, objekti za portire… Cene variraju, a proizvođači kažu da prosečan kontejner po kvadratnom metru košta oko 200 evra
Izvor: B92/Ana Ristović
Kontejneri sve popularniji u Srbiji; Ilustracija: Halfpoint/Shutterstock
“Poslujemo od 1995. godine, bili smo bravarska radionica, a 2005. smo videli budućnost u izgradnji kontejnera i opredelili se samo za to. Tada smo bili jedni od retkih u ovom poslu, možda je sve skupa bilo pet, šest firmi koje su gradile kontejnere u Srbiji, a sada smo jedni od 50, 60 njih. Mnogi su počeli da se bave ovim poslom, konkurencija je jaka i očekujem prezasićenje i manju potražnju”.
Ovako za B92.net ocenjuju iz Metal servisa, firme u Mladenovcu koja kontejnere pravi od metala, pa su njihovi paneli od čelične konstrukcije.
“Njih najviše kupuju kompanije i koriste se na gradilištima. Naravno, tu su i sanitarni kontejneri, zatim oni koji se koriste kao spavaonice, portirnice… Ima svega, ljudi dolaze sa raznim projektima, ali oni zahtevniji su jako skupi. Trudimo se, ipak, da radimo ono što znamo da je sigurno i isprobano, izbegavamo da eksperimentišemo”, navode.
Da su kontejneri postali sve traženiji potvrđuju Nišlije iz firme Kućice Nenić. Oni, pak, ove objekte prave od drveta.
“Generalno, drveni objekti – dakle, ne samo kontejneri, već i kuće, postaju sve popularniji. Kod nas se sve pravi od drveta koje je bolji materijal od drugih, toplije je i, naravno, prirodno”, napominju oni.
Koriste se i kao kontejneri za stanovanje, vikendice, letnje kuhinje, stambeni prostor…
Kontejnere najviše kupuju kompanije i koriste se na gradilištima; Ilustracija: showcake/Shutterstock
Kada su kupci u pitanju, dodaju iz Kućica Nenić - nema pravila.
“Pravimo i za firme kojima kontejneri služe kao kancelarijski prostor, objekti za portire ili ih, recimo, koriste na plantažama voća, ali i za privatna lica kojima najčešće služe kao letnje kuhinje ili za odlaganje alata i drugih stvari. Takođe, tu su i stambeni kontejneri koji se uglavnom poručuju da bi služili kao vikendice”, pojašnjavu za naš portal.
U Metal servisu ističu da pomenuti stambeni kontejneri mogu imati i kupatilo, mada se ono češće pravi zasebno.
“Uglavnom se ta vrsta kontejnera koristi kao vid privremenog rešenja. Izuzetak je, recimo, bio kad smo pravili stambene kontejnere za iseljene romske porodice u Beogradu”, pojašnjavaju.
Zašto su traženi?
Kontejneri su dosta traženi u hladnim zemljama; Ilustracija: Nipon Laicharoenchokchai/Shutterstock
Malo novca, malo vremena, malo energije – u najkraćem bi bio odgovor na pitanje odakle tolika popularnost ovih objekata širom sveta, pa i kod nas.
“Cene variraju, ali može se reći da prosečan kvadratni metar košta oko 200 evra. Najtraženije dimenzije su 5 puta 2 ili 5 puta 2,5 metara i za njih je potreban jedan dan da se pripreme i još jedan da se montiraju. Međutim, budući da imamo veliki broj zahteva, čeka se tri do četiri meseca”, priznaju u niškoj firmi.
U ovakvim prostorima moguće je, objašnjavaju naši sagovornici, provući potrebne kablove, grejanje funkcioniše normalno, šta više – kontejneri se vrlo brzo zagrevaju, jer su, kažu, tri centimetra drveta u pogledu zadržavanja toplote efikasna kao 30 centimetara betona. Od zaštitnih materijala tu su vodonepropusna folija, stiropor, mineralna vuna…
Sa druge strane, termoizolacija kontejnera od metala takođe je jako dobra i oni se brzo zagrevaju zimi i isto tako klima-uređajem brzo rashlade leti, napominju.
“Najviše nam se poručuju oni dimenzija 6 puta 2,43 metra sa elektroinstalacijom (sijalična mesta i utičnice), prozorom i laminatom ili PVC podom. Takav jedan objekat košta 2.500 evra, plus PDV, a cena je tolika jer je nedavno došlo do poskupljenja čelika”, tvrde u Metal servisu.
Njihova dinamika rada je takva da sa šestoro ljudi u jednoj radnoj nedelji (od ponedeljka do petka) naprave do četiri kontejnera.
Da li je za kontejnere potrebna građevinska dozvola?
Kada se kontejneri prave kao privremeni objekti nije potrebna graðevinska dozvola; Ilustracija: Shutterstock/Pics-xl
Kako su naveli iz Kućica Nenić, kada su u pitanju dozvole, pravila kao da nisu ista svuda u Srbiji.
“Kod nas, u Nišu, na primer, ako stavljate betonsku ploču, odnosno betonske stope morate da obezbedite građevinsku dozvolu, a, recimo, kad smo radili u Guči to nam se nije tražilo”, ističu.
Ipak, čini se da su propisi jednostavniji.
“Kada se kontejneri prave kao privremeni objekti nije potrebna građevinska dozvola, ona je neophodna samo kada se radi o onim objektima koji imaju trajnu namenu”, pojašnjavaju iz mladenovačke firme.
Srpski stambeni i poslovni kontejneri traženi u inostranstvu
Stambeni i poslovni kontejneri nisu novina; Ilustracija: Shutterstock/oatautta
Stambeni i poslovni kontejneri nisu niti novina u gradnji, niti su srpska “izmišljotina”. Stoga ne čudi što su godinama tradicionalno popularni u određenim krajevima sveta. Slično tome, i u našoj zemlji postoje neki krajevi u kojima su oni češće poručivani.
“Od pre dve, tri godine primetna je veća portažnja i najviše porudžbina imamo iz Beograda i Vojvodine, dok na jugu zemlje, čini mi se, ljudi nisu dovoljno upućeni u ovakav tip gradnje”, utisak je koji su stekli proizvođači iz Niša.
Zbog pomenute energetske efikasnosti, kontejneri su, prema njihovim rečima, dosta traženi u hladnim zemljama, poput Rusije ili Norveške, odakle su Nišlije neretko dobijale i poslovne ponude.
“Zvali su nas i iz Crne Gore i Hrvatske, jer su im potrebni bungalovi na moru. Iz Hrvatske su čak nedavno stizale ponude i zbog potresa koji su ih zadesili i velike štete koje su tamošnji objekti pretrpeli, pa se veliki broj ljudi okrenuo stambenim kontejnerima kao privremenom rešenju. Tamo je cena ovakvog tipa gradnje očigledno znatno skuplja čim su procenili da je jeftiniji uvoz iz Srbije. Ipak, nažalost, zbog komplikovanih procedura na granicama još ne radimo za inostranstvo”, kažu iz Kućica Nenić.
Slična situacija je i u Metal servisu.
“Slali smo kontejnere u region, imali smo zahteva iz Hrvatske i Crne Gore. Recimo, kada je prošle godine srušen manastirski konak kod Ulcinja napravili smo i kontejnere za sveštena lica tamo”, kažu sagovornici našeg portala.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Sjedinjene Američke Države izdale su novu opštu licencu kojom se privremeno dozvoljava prodaja ruske sirove nafte i naftnih derivata koji su utovareni na brodove do 11. aprila, objavljeno je na sajtu američkog Ministarstva finansija.
Specijalni izaslanik ruskog predsednika za ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev izjavio je da sve više država počinje da kupuje rusku naftu nakon ublažavanja američkih sankcija.
Ukrajinska državna energetska kompanija Naftogaz danas je saopštila da je ostvarila konačnu pobedu u sudskom sporu protiv ruskog energetskog giganta Gasproma, nakon što je Federalni vrhovni sud Švajcarske odbacio žalbu i potvrdio arbitražnu odluku.
Povlačenje novca investitora počelo je da raste na tržištu privatnog kreditiranja, jer se povećava broj zahteva za otkup udela u glavnom kreditnom fondu kompanije Cliffwater.
Slovenačka Sij Grupa razvila je visokotehnološki čelik za upotrebu u svemirskoj industriji. U okviru istraživačko-razvojnog projekta klijentu je već isporučila više od 500 tona materijala za ključne strukturne delove svemirske letelice.
Kompanija Meta planira da otpusti 20 ili više odsto zaposlenih, kako bi nadoknadila skupi razvoj veštačke inteligencije i pripremila se za veću efikasnost koju će doneti novi način rada uz pomoć AI, rekla su tri upućena izvora za Rojters.
Mađarski ministar Peter Sijarto izjavio je da su SAD suspendovale sankcije na pomorske isporuke ruske nafte kako bi sprečile rast cena, dok EU, kako tvrdi, „igra po melodiji“ ukrajinskog predsednika Zelenskog.
Tržište nekretnina u Dubaiju pretrpelo je oštre gubitke jer su iranski raketni napadi širom regiona Zaliva izazvali ekonomsku neizvesnost nakon izbijanja rata predvođenog SAD i Izraelom protiv Irana krajem prošlog meseca, javlja Anadolu.
Poboljšanje metaboličkog zdravlja postalo je sve važnija tema, naročito kako raste svest o dijabetesu tipa 2, a sada je otkriveno da jedno voće umnogome može da pomogne.
Ko bi trebalo da izbegava čaj od đumbira, šta kažu medicinska istraživanja o njegovim rizicima, zašto ova popularna biljka može biti problematična za pojedine grupe ljudi i kada je neophodno konsultovati lekara pre konzumacije?
Novo istraživanje pokazuje da ishrana možda ima mnogo veći uticaj na pojavu anksioznosti nego što se ranije mislilo. Tačnije, nedostatak jednog nutrijenta mogao bi stajati iza čestog osećaja teskobe.
Komentari 20
Pogledaj komentare