Korona virus, žene i nauka: Genetičarka na zadatku da vrati život u normalu
Doktorka Pardis Sabeti koristi novu tehnologiju smišljenu u njenoj harvardskoj laboratoriji za borbu protiv Kovida-19, a motiviše je "pomaganje ljudima zatočenim kod kuće“ tokom karantina.
"Svakoga dana ustajem sa misijom da pomognem ljudima da im se život vrati u normalu", kaže doktorka Pardis Sabeti.
Prošlo je više od godinu dana otkako se život doktorke Sabeti sveo na borbu protiv Kovida-19, a ono što je tera da istraje je želja da "pomogne ljudima koji su zatočeni kod kuće" tokom karantina.
Otkako je virus SARS-KoV-2 prvi put identifikovan, ova doktorka radi osamnaest sati dnevno, sedam dana u nedelji, kako bi razvila novu tehnologiju za praćenje mutacija virusa.
Tim Laboratorije Sabeti, na Univerzitetu Harvard u SAD, izradio je test zasnovan na analizi CRISPR-a - tehnologiji koja omogućuje da se pronađu specifični delovi DNK unutar ćelija.
U pitanju je metoda kojom je moguće testirati uzorak na više od 160 različitih virusa istovremeno, umesto da ih traži jedan po jedan.
Kovid-19 neće biti poslednja pandemija, kaže doktorka Sabeti, koja se zato posvetila razvoju tehnologije koja treba da omogući da buduće pandemije budu rano prepoznate i što pre zaustavljene.
U saradnji sa ACEGID Labom iz Nigerije, tim doktorke Sabeti osmislio je sistem za rano upozoravanje i reakciju na pandemiju po imenu Sentinel.
Sistem koristi genetsko testiranje i tehnologiju za razmene podataka radi brzog i efikasnog širenja informacija.
Može da prikupi i podeli dijagnostičke podatke u roku od mesec dana.
Ova tehnologija će uvećati šanse da neke buduće pandemije budu zaustavljene u fazi kada je još moguće sprečiti njihovo širenje, kaže doktorka Sabeti.
"Kultura epidemije"
Doktorka Sabeti se već borila protiv drugih epidemija, uključujući ebolu 2013. i 2014. godine.
Ona je i strastvena zagovornica razmene podataka kao ključnog koraka u borbi protiv zaraznih bolesti, ali kaže da ne gaji svaki naučnik isti pristup.
"Ostvarili smo veliki napredak u odnosu na prethodne epidemije kao što su ebola i zika, na primer, tehnologije koje koristimo da sekvenciramo viruse i za dijagnostički rad sada su sofisticiranije. Ali ima još mnogo toga da se uradi u pogledu kulture", kaže ona.
"Kultura epidemije", njena knjiga koja se bavi ranim reagovanjem na ovakve krizne situacije, navodi brojne oblasti u kojima bi moglo da dođe do napretka, uključujući bolju komunikaciju između organizacija i vlada, veću transparentnost i razmenu informacija, kao i više regulative u borbi protiv korupcije.
"U opticaju je mnogo novca, ali nije dovoljno jasno ko ga dobija i kako se on troši", kaže doktorka Sabeti, ističući kako nedostatak transparentnosti može istinski da naškodi kampanjama koje se bave javnim zdravljem.
Ona smatra da se tokom pandemija rodna i rasna diskriminacija pojačavaju, što dovodi do manje efikasne saradnje u borbi protiv zaraznih bolesti.
"Ako je svet pun rasizma, tokom epidemije rasizma ima još više; ako je svet mesto gde vlada seksizam, onda je tokom krize ovaj problem još izraženiji", kaže.
"Stekni moć da bi iskazao moć"
Prema podacima Međunarodne organizacije rada, žene čine više od 70 odsto globalnih zdravstvenih radnika, uključujući one koje rade u ustanovama za brigu o starima i nemoćnima.
One su na prvoj liniji fronta borbe protiv Kovida-19, ali su skrajnute kad je u pitanju donošenje odluka na visokom nivou.
"Zaista je neverovatno da toliko žena godinama na prvoj liniji tokom epidemija, a mi tako malo znamo o njima", kaže doktorka Sabeti.
Ona je, kao vodeća genetičarka, i sama iskusila ovu vrstu diskriminacije na vlastitoj koži - jednom joj je rečeno da treba da bude "glasnija" da bi uspešno sakupljala novčana sredstva.
"Ja sam sićušna žena tankog glasa i neću biti glasna ni kad budem zašla u šezdesete", kaže ona.
Ona smatra da je glasnoća "odvratna reč", jer se odnosi na "duboki glas krupnog muškarca" i dok god ne budemo živeli u svetu u kom mogu da se čuju svi različiti glasovi, i žene i muškarci će morati predano da rade na postizanju ravnopravnosti.
"Morate da steknete moć da biste mogli da iskazujete moć", kaže ona.
U nekim prilikama, predrasude sa kojima se susretala zamalo su je navele da odustane od svog rada.
Ali jedna od studentkinja doktorke Sabeti rekla joj je da ne sme da odustane, ne samo zato što mora da sledi vlastite snove, već i zbog podrške ženama koje su pošle njenim stopama.
"Do dana današnjeg njene reči mi odjekuju u glavi i pomažu mi da se saberem i radim na malim promenama, koje mogu imati veliki uticaj", kaže ona.
Kako je biti naučnica u Srbiji
"Strah, nada i solidarnost"
Kad doktorka Sabeti nije u laboratoriji i proučava viruse, ona je glavni vokal i basistkinja indi-rok benda Thousand Days.
Albumi benda uključuju i nekoliko pesama koje direktno govore o njenim iskustvima sa smrtonosnim viralnim epidemijama.
Jedna pesma koju je napisala, pod naslovom One Truth (eng. Istina), nastala je u znak sećanja na troje članova njenog tima koji su umrli boreći se protiv ebole.
Pesma govori o "strahu, nadi i solidarnosti sa životima izgubljenim tokom epidemije", kaže doktorka.
Sabeti je rođena u Teheranu 1979. godine, a njeni roditelji su pobegli pred Islamskom revolucijom, budući da je njen otac bio visoki službenik u režimu šaha Muhameda Reze Pahlavija, koji je zbačen.
Od malih nogu volela je matematiku, a zanimala ju je i medicina.
Završila je osnovne studije iz biologije na MIT-u i nastavila školovanje na Oksfordu.
Kasnije se vratila u SAD da bi stekla diplomu na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard, postavši treća žena u istoriji Harvarda koja je diplomirala summa cum laude - sa najvišim ocenama.
BBC ju je 2020. stavio na svoju listu 100 žena, koja odaje priznanje predvodnicama promena tokom pandemije korona virusa - jednog od najtežih perioda u XXI veku.
Sa novom pandemijom uvek dolazi i "zlatna groznica" - da se zaradi novac ili da se postane slavan, kaže doktorka Sabeti, ali njena vlastita velika otkrića - kao što su ona do kojih je došla tokom epidemije ebole - desila su se na "malim mestima" i u "veoma malim zajednicama".
"Dok sa živa, trudiću se da pokrenem makar male promene", kaže ona.
Doktorka Sabeti uči svoje studente na Harvardu da pođu sličnim putem, da ostvare istinski i trajni uticaj pre nego da počnu da jure slavu i moć.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Američka vojska oborila je rano jutros pet bespilotnih letelica iznad Crvenog mora, saopštila je Centralna komanda SAD (USCENTCOM) na društvenoj mreži Iks.
Američka vojska oborila je rano jutros pet bespilotnih letelica iznad Crvenog mora, saopštila je Centralna komanda SAD (USCENTCOM) na društvenoj mreži Iks.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 2
Pogledaj komentare