U Americi sve glasnije pitaju ono od čega Zelenski najviše strepi

Pentagon je u petak najavio slanje novih precizno navođenih granata i višestrukih raketnih bacača Ukrajini.

Izvor: B92

Nedelja, 10.07.2022.

12:30

U Americi sve glasnije pitaju ono od čega Zelenski najviše strepi
Foto: Tanjug/Louis Wood/Pool Photo via AP

Ali sada se postavlja i pitanje hoće li doći dan kad će taj sistem početi da uspora?

Mnogi su invaziju na Ukrajinu u početku možda i doživljavali kao ruski blickrig koji će se pretvoriti u debakl za Moskvu, ali sukob je sad evoluirao u bitku kojoj se ne nazire kraj - reč je o geopolitičkom takmičenju u izdržljivosti u kojem se Vladimir Putin kocka ne bi li nadživeo i pobedio Zapad, piše Njujork tajms.

Američki predsednik Džo Bajden obećao je da će ostati uz Ukrajinu koliko god to bude potrebno, ali ni on ni bilo ko drugi ne može da kaže koliko će to zaista potrajati. U jednom trenutku će, priznaju zvaničnici, američke i evropske zalihe oružja "presušiti" - podsetimo, SAD su odobrile 54 milijarde dolara vojne i druge pomoći Kijevu, ali niko ne očekuje još 54 milijarde kad prvi spomenuti novčani iznos istekne.

Stoga Bajden i njegov tim traže dugoročnu strategiju, svesni bojazni od moguće eskalacije sukoba, jer izgledi za mirno rešenje sukoba nisu niti na vidiku, a svetska javnost već počinje da osjeća umor od svega.

Faktor umora

- Brine me taj faktor umora javnosti u velikom broju zemalja, prvenstveno zbog ekonomskih troškova i činjenice da, osim rata u Ukrajini, postoje i drugi hitni problemi. Stava sam da moramo da budemo odlučni i nastavimo da podržavamo Ukrajinu. Koliko će to tačno trajati, ne znamo, ali znamo da će ishod za SAD biti puno gori ako ne nastavimo pružamo podršku Ukrajini - rekao je senator Kris Kuns, blizak Bajdenov saradnik, koji je ovih dana učestvovao na sastanku NATO-a u Madridu.

Iako su se borbe u poslednje vreme uglavnom fokusirane na istočnu i južnu Ukrajinu, Bela kuća strepi da bi rat lako mogao da izmakne kontroli. Nedavni raketni napad na trgovački centar u srednjoj Ukrajini sugerisao je da Moskvi ponestaje preciznog oružja i da se sve više okreće manje sofisticiranom naoružanju koje bi moglo da pogodi neželjene ciljeve - potencijalno čak i preko granice, u zemljama koje su NATO saveznice poput Poljske ili Rumunije.

Osim toga, američki zvaničnici strahuju i da bi Putin mogao da pribegne taktičkom nuklearnom oružju. Uz sve navedeno, administracija SAD-a zaključuje i kako ruski predsednik nije odustao od pokušaja zauzimanja Kijeva.

- Mislimo da on i dalje ima iste političke ciljeve, a oni se svode na preuzimanje većeg dela Ukrajine - izjavila je Avril Hains, direktorrka američke nacionalne obaveštajne zajednice. Njine reči u četvrtak je potvrdio i sam Putin, koji je na nedavnom primanju ruskih parlamentaraca rekao kako "još nisu započeli ništa ozbiljno".

- Čujemo da žele da nas poraze na bojnom polju. Neka pokušaju - izjavio je Putin što su, doduše, neki ruski komentatori, poput Andreja Kolesnikova u Kommersantu, protumačili kao moguće ‘trolovanje‘ Zapada, a ne nužno ozbiljnu pretnju.

Neizvesna kontraofanziva

Anonimni američki zvaničnici pozivaju Ukrajince da konsoliduju svoje snage na frontu. Ali ukrajinski čelnici žele da idu korak dalje i pokrenu protivofanzivu kako bi ponovno preuzeli svoju teritoriju - američki zvaničnici to podržavaju u teoriji, čak i ako sumnjaju u sposobnost Ukrajinaca da isteraju Ruse. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je kako želi da se rat završi do kraja godine, ali u Vašingtonu u to ozbiljno sumnjaju i pitaju se je li to uopšte moguće vojno ostvarljivo.

Bajdenova administracija ne želi da vrši pritisak na Zelenskog i tera ga da pregovara s Kremljom, ali državnici i analitičari smatraju kako će biti teško održati isti nivo materijalne podrške Ukrajini dok s obe strane Atlantika raste umor od rata.

Očekuje se da će vojna pomoć koju je usvojio američki Kongres trajati do drugog tromjesečja 2023. godine, no pitanje je koliko dugo trenutne zalihe oružja mogu da traju, a da se ne degradira vojna spremnost Sjedinjenih Država.

- Ima tu još puno prostora, ali očito je kako nam slede kritičnih šest mjeseci. U tom razdoblju saznaćemo jesu li jedna ili obe strane previše iscrpljene i hoće li tražiti izlaz - rekao je Ivo Dalder, predsednik Čicago Kounsil on Global Afers i bivši izaslanik SAD-a pri NATO-u. Iako je situacija neizvesna, američki zvaničnici uvereni su kako će Ukrajina ovo "preživeti", ali u isto vreme strahuju da bi ekonomska budućnost Ukrajine, bez izvoza žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda, mogla biti ugrožena.

Američki zvaničnici takođe veruju da je invazija na Ukrajinu velik "strateški neuspeh" za Rusiju. Iako je zemlja, smatraju, trenutno toliko izolovana, i dalje postoji opravdana bojazan da će Putin imati vremena za pregrupisanje i pokretanje novih napada kojima će pokušati da odvoje još jedan deo Ukrajine. Jedino utešno je što ruski predsednik zasad "igra" oprezno i izbegava direktan sukob sa supersilama i NATO savezom.
S druge srane američki predsednik Bajden pod sve je većim pritiskom da bude još agresivniji u svome stavu.

- Sve što je administracija učinila u pogledu pružanja podrške bilo je fantastično, ali treba nam više toga i treba nam to brže. Bajden ne bi trebalob da ograniči svoje ambicije na zadržavanje Rusa na istoku. Moramo pomoći Ukrajincima da stvarno pokrenu ofanzivu - rekla je Evelin Farkas, izvršna direktorka MekKejn instituta za međunarodno pravo.

Previše opreza

Mnogi se pitaju i da li je Bajden previše oprezan u vezi s vrstama oružja koje šalje Ukrajini i kojom brzinom to radi. O odluci da se Kijevu isporuče raketni bacači HIMARS mnogo se raspravljalo zbog straha da bi to dovelo do još veće eskalacije sukoba. Ta zabrinutost dodatno se pojačala nakon što su Ukrajinci pre nekoliko dana izjavili kako su upotrebili spomenuti sistem za napad na skladište oružja na ruskom teritoriju - jer ako se to zbilja dogodilo, jesu li time prekršena obećanja data Vašingtonu da će se HIMARS koristiti samo unutar ukrajinskih granica?

Prema procenama američkih obaveštajnih službi, Rusima će trebati nekoliko godina da obnove opremu koja im je uništena u ratu u Ukrajini, a kontrola izvoza čipova i drugih tehnologija dodatno će usporiti, ako ne i omete taj napor.

Senator Kris Kuns kaže kako Zapad sad mora biti strpljiv baš poput Putina.

- Sve dok mi ostajemo na kursu, naši evropski saveznici ostaće na kursu, ali ovo je još daleko od kraja - zaključio je.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: