Evropska unija izražava zabrinutost, ali nešto više od toga ona ne može da uradi, piše "Dojče vele".
Nakon početka turske vojne ofanzive na kurdska područja na severu Sirije, lideri Evropske unije uzdržali su se od zvaničnih izjava. I satima nakon što je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan počeo sa realizacijom svojih pretnji, a SAD povukle svoje trupe, komesarka EU za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini nije se javila za reč. Trebalo joj je dugo da bi pripremila izjavu usaglašenu sa 28 zemalja-članica EU.
Tek tada se oglasila Mogerinijeva portparolka saopštivši da „oružani sukobi ne samo da pojačavaju patnje stanovništva i mogli bi da izazovu masovni progon“, već i ugrožavaju aktuelne diplomatske napore s ciljem prevazilaženja konflikta u Siriji.
Makron solidaran
Samo se francuski predsednik Emanuel Makron oglasio u sredu. On se u Parizu susreo s predstavnicima kurdskih milicija protiv kojih turski predsednik vodi vojnu ofanzivu. Makron je izjavio da je „duboko zabrinut“ zbog vojne ofanzive. Portparolu Sirijske demokratske armije (SDF), koju vode Kurdi, Makron je pružio garancije da će Francuska, kako je rekao, i dalje biti solidarna s Kurdima.
Francuska i Velika Britanija nameravaju da zatraže održavanje vanredne sednice Saveta bezbednosti UN. Što se tiče same EU, tek naredne sedmice, na redovnom sastanku ministara spoljnih poslova zemalja-članica, razgovaraće se o najnovijim dešavanjima u Siriji.
Evropska unija je proteklih osam godina pokušavala da umanji humanitarne posledice rata u Siriji i da, zajedno sa Ujedinjenim nacijama, radi na pronalaženju političkog rešenja za konflikt. Ali na kopnenu vojnu intervenciju Evropljani – na negodovanje SAD – nisu bili spremni. Samo su Francuska i Velika Britanija učestvovale u vazdušnim napadima na uporišta radikalno-islamističke „Islamske države“ (IS) u Siriji.
„Bez zajedničke politike EU“
Komesarka EU Federika Mogerini stalno podseća da je EU organizovala tri velike donatorske konferencije i potrošila oko 11 milijardi evra na humanitarnu pomoć. Uprkos tome, u slučaju Sirije još uvek se ne može govoriti o zajedničkoj spoljnoj politici EU, smatra Jasmine El-Gamal iz briselskog trusta mozgova Atlantski savet. „Politika EU prema Siriji trebalo bi da bude konzistentna i koherentna, ali ona međutim ne postoji. Mi stalno pričamo šta bi EU morala da učini, ali ako se pogledaju članice pojedinačno, vidi se da postoje veoma različiti pristupi. Jedni su više borbeni, drugi žele samo da čekaju. Ne postoji jedinstven stav o tome kako bi se trebalo odnositi prema režimu sirijskog vlastodršca Asada. A kada je reč povratku boraca IS ili odnosu prema izbeglicama, tu svaka članica EU ima drugačije mišljenje“, kaže El-Gamalova.
„Ako se važne zemlje ne dogovore o tome u kojoj meri žele da se angažuju u Siriji, postoji opasnost da evropski glas uopšte neće igrati nikakvu ulogu“, kaže Jasmine El-Gamal.
Sporazum o izbeglicama s Turskom ima prednost
To je već realnost, smatra ekspert za spoljnu politiku grupacije konzervativaca u Evropskom parlamentu, Mihael Galer. On kaže da Evropljani godinama stoje po strani kada je reč o sirijskom konfliktu. „Kao rezultat toga, sada smo van svakog neposrednog uticaja. Čak i uticaj EU na Tursku, koja je zvanično još uvek kandidat za prijem, izrazito je ograničen“, kaže Galer.
Upozorenja upućena Redžepu Tajipu Erdoganu da ne pokreće ofanzivu protiv Kurda na severu Sirije, turski predsednik je zanemario. Evropskoj uniji je Tursku potrebna za sporazum dogovoren pre tri godine, kako bi ona sprečila izbeglice da nastave put ka Grčkoj.
Predsednik Erdogan stalno preti da će poslati više izbeglica ukoliko EU ne ispuni svoj finansijski deo ugovora. Nemački ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer u ponedeljak je upozorio da bi moglo da dođe do novog talasa izbeglica koje bi mogle da krenu ka EU ako situacija u Siriji eskalira. Na to EU mora da bude pripremljena zajedničkom azilantskom i migrantskom politikom, založio je Zehofer. Ipak, on je priznao da do tada mora još mnogo toga da se uradi.
Nova teroristička pretnja?
Do sada su kurdske milicije zarobljene borce tzv. „Islamske države“ držale pod kontrolom nakon što je ta teroristička milicija vojno poražena. Turski predsednik Erdogan je američkom kolegi Donaldu Trampu zagarantovao da će tu odgovornost sada preuzeti Turska. Ipak Žulijen Barne-Dase, ekspert za Siriju iz briselskog Evropskog saveta za spoljne odnose, ne veruje u to obećanje. „Moramo biti iskreni i uvideti da Evropljani nisu bili spremni da se pobrinu za povratak boraca IS. Amerikanci su određeni vremenski period vršili pritisak na Evropljane da svoje državljane prime natrag, a Evropljani su to odbili“, kaže Barne-Dase za DW.
Pitanje sada glasi: da li će predsednik Erdogan zaista imati volju i biti u prilici da spreči ponovo jačanje terorista IS. Tu postoje brojne sumnje, ako se uzme u obzir da on u suštini želi da se pobrine oko Kurda“, kaže Žulijen Barne-Dase.
EU odbija prisilni povratak
Cilj predsednika Erdogana da u Siriji nakon vojnog napada formira „zaštitunu zonu“ za ponovno naseljavanje izbeglica, EU je odbila još u septembru. Komesarka za spoljnu politiku Federika Mogerini je na konferenciji posvećenoj Siriji u Briselu izjavila da je neprikosnoveno pravo izbjeglica na povratak kući. „Ali ljudi se ne mogu prisiliti da se vrate. Moraju da postoje uslovi za dostojanstven, siguran i dobrovoljni povratak“, rekla je Mogerinijeva. „Velikom broju Sirijaca zaista prete proizvoljna hapšenja i prisilna vojna služba ako se vrate kući. Mnogima je zaplenjena celokupna imovina.“
Budući komesar EU za spoljnu politiku, bivši šef diplomatije Španij Žosep Borel, koji će u novembru zameniti Mogerinijevu, u Evropskom parlamentu je rekao da Unija konačno „mora da naučiti da govori jednim glasom“. Šta bi to moglo da znači kada je reč o sirijskom konfliktu, on je ostavio otvorenim. Borel je kritikovao to što su SAD, kako je rekao, brzopleto dozvolile Turskoj da umaršira u Siriju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se prethodnih dana u Njujorku gde se osvrnuo na aktuelne pritiske vezane oko pokušaja nametanja sramne Rezolucije o Srebrenici.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov tvrdi da je sudbina ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog zapečaćena i da je ukrajinska vojska u panici.
Video snimak iz 1990. godine pojavio su se na Internetu, a na njemu se vidi da je mnogima omiljeni holivudski glumac nekada imao sasvim drugačiju karijeru - takmičio se u skokovima u vodu.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Broj prodatih električnih automobila u svetu će ove godine dostići 17 miliona, 20 odsto više nego 2023. godine, prema procenama Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Postoji zvuk koji najavljuje dolazak tornada, ali ljudsko uho ne može da ga čuje. Naučnici ga sada osluškuju pomoću tehnologije, u nadi da će izdavati tačnija upozorenja.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 8
Pogledaj komentare