Ipak, Tramp je na kraju, još jednom, odustao od napada.
Umesto toga, uveo je novi paket sankcija Iranu - "najteže dosad", kako ih je opisao.
Kako piše analitičar CNN-a Sem Kili, Trampova odluka da ne napadne Iran bila je pametna i etički ispravna, s obzirom na stratešku pretnju totalnog rata koji je i ograničeni napad mogao izazvati.
Što se napada na saudijska naftna postrojenja tiče, saudijsko ministarstvo obrane predstavilo je dokaze da je napad "nesumnjivo sponzorisao Iran", kako ostatke dronova i projektila, tako i podatke o smeru iz kojeg su došli - sa severozapada, a ne iz Jemena, koji je jugozapadno od mete.
Zapadne obaveštajne službe došle su do istog zaključka, da Iran stoji iza napada,utvrdili su i britanske, francuske i nemačke vlasti.
Niko nije zvanično optužio Iran da je izvršio napad na Saudijsku Arabiju
Kako piše Index, iako su obaveštajni izvori navodno rekli svojim vladama da su 100% sigurni u svoje zaključke, niko još nije javno potvrdio da su upravo Iranci izveli napad.
Izostanak takve optužbe verovatno je izazvan željom da ostave otvorena vrata za diplomatiju između Irana i njegovih protivnika i tako izbegnu opasan ratni scenario.
Jer optužiti izravno jednu državu za ovakav drski napad na drugu označilo bi i kraj diplomatije i početak priprema za rat.
Kao što je i kontroverzni saudijski princ prestolonaslednik Muhamed bin Salman upozorio u intervjuu za emisiju "60 minuta" američke televizije CBS, rat Saudijaca i Iranaca doveo bi do "potpunog kraha svetske privrede".
"Snabdevanje naftom će se poremetiti i cene će skočiti do nezamislivog nivoa, što u životu nismo videli", dodao je princ, koji je i sam izložen optužbama za ratne zločine u Jemenu i ubistvo novinara “Vašington Posta” Džamala Kšašogija u saudijskom konzulatu u Istanbulu.
A predsednik Irana Hasan Rohani još je u avgustu zapretio da je "rat s Iranom majka svih ratova".
Iako su svi dosadašnji napadi koji se pripisuju Iranu bili bez ljudskih žrtava, čini se da su bili pažljivo kalibrirani kako bi signalizirali vojne sposobnosti Irana, dok ih u isto vreme ta zemlja poriče.
I izostanak akcije nosi rizik
Odustajanje od vojne akcije nosi za sobom drugu vrstu rizika: da će Iran ovakvo oklevanje, pogotovo u svetlu ranijih iranskih napada na britanske i emiratske tankere i obaranje američkog drona, protumačiti kao slabost Amerike i njenih saveznika.
A to bi onda moglo da ohrabri Iran i, paradoksalno, izazove još veću eskalaciju te Saudijci i Amerikanci ne bi imali izbora i morali bi da odgovore.
Iran verovatno u tom sukobu ne bi bio sam.
Osim svojih vojnih i paravojnih saveznika u regiji - Iraku, Siriji, Libanu, Palestini i Jemenu - Iran bi verovatno mogao da računa i na podršku Rusije, a možda čak i Kine.
Nije slučajnost da ove tri zemlje, od kojih su dve nuklearne sile, planiraju prvu zajedničku pomorsku vežbu u Indijskom okeanu.
Stoga bi u slučaju napada na Iran usledio kompleksni međunarodni rat koji zapadni saveznici jednostavno ne bi mogli da odbiju - a mogli bi lako da ga izgubei, piše CNN-ov analitičar, prenosi hrvtatski portal.
Iran će verovatno prikriti strateške ciljeve za slučaj napada
Kako bi takav sukob izgledao?
Počeo bi kao odmazda na eventualni novi iranski napad.
Koalicija predvođena SAD-om ciljala bi sopstveni privnapad tako da bude bolan za Irance, ali i da sugeriše da je moguća i mnogo jača eskalacija.
Mete bi bile strukture za kontrolu Korpusa iranske revolucionarne garde (IRGC), protivvazdušna obrana, strateška komunikaciona središta i skladišta oružja.
I gađani, ali i elementi zamrznutog iranskog nuklearnog programa su potencijalne mete.
Iranski protivnapad bio bi dalekosežan.
Šiitske paravojne formacije u Iraku imaju stotine hiljada boraca, odanijih ajatolasima u Teheranu nego središnjoj vladi u Bagdadu.
Iranski protivnapad preko posrednika
Desetine hiljada šiitskih boraca iz libanskog Hezbolaha te iračkih i avganistanskih milicija pod iranskim zapovedništvom, kao i regularnih iranskih vojnika, bore se u Siriji na strani diktatora Bašara al-Asada protiv pobunjenika u severozapadnoj pokrajini Idlib.
Obaveštajni izvori se boje da oni, kao i regularna iranska vojska, mogu da budu poslati da ponovo zauzmu Golansku visoravan koja je od 1967. pod kontrolom Izraela.
Hezbolah na jugu Libana ima čak 130 hiljada projektila usmerenih prema Izraelu i spremnih za novi rat, po izraelskim procenama.
Neki od njih su u stanju da dosegnu i Tel Aviv, a pitanje je koliku će zaštitu Izraelcima pružiti njihova Gvozdena kupola u slučaju takvog masovnog napada, većeg od svih dosadašnjih.
Hezbolah je verni saveznik Irana i gotovo je sigurno da bi se izvršio svaku zapovest Teherana.
Naravno, taj bi sukob bio još katastrofalniji po Liban nego po Izrael, s obzirom na izraelsku vojnu nadmoć.
I iz palestinskog pojasa Gaze mogao bi biti pokrenut novi napad na Izrael.
A iako je susedni Jordan takođe američki saveznik, više od polovine stanovništva u toj zemlji potomci su palestinskih izbeglica iz današnjeg Izraela.
I oni bi mogli da pokrenu ustanak iz solidarnosti s Libancima i s braćom Palestincima u Gazi.
Blokada Ormuskog moreuza i raketni napadi na naftna polja
Zalivske monarhije, pogotovo one manje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, takođe se boje razornih raketnih napada iz Irana.
Neimenovani zalivski zvaničnik rekao je CNN-u da Iran sa svojim raketnim arsenalom ima "potencijal držati regiju za taoca".
Jedan pogodak u aerodrom u Dubaiju, na primer, potopio bi do daljnjeg unosni turistički sektor te zemlje.
A tu je i uvek prisutna pretnja iranske blokade prometa naftom kroz strateški Ormuski moreuz.
Kroz njega svoju naftu izvoze i Saudijska Arabija i Emirati, Kuvajt, Bahrein i Katar.
Iransko miniranje tankera prošlih meseci samo je naznaka onoga što bi bio u stanju napraviti na prometnom pravcu kroz koji prolazi gotovo 20% svetske nafte.
Zatvaranje Ormuskog moreuza ili novi napadi na Saudijsku Arabiju i Emirate, odnosno na njihova naftna postrojenja, mogli bi gurnuti cenu barela nafte na 100 ili čak 150 dolara.
A tu je i mogućnost terorističkih napada širom sveta na Amerikance, Izraelce ili njihove saveznike.
Iako su sunitski teroristi poslednjih godina bili daleko aktivniji nego šijitski, Hezbolah i iranski obaveštajci verovatno imaju sposobnosti za takve napade.
Kako je vojni analitičar firme Stratfor Omar Lamrani rekao za portal Vice, Iran ima "ćelije širom sveta", bilo izravno ili preko Hezbolaha.
Sve su ovo razlozi zašto je alternativa diplomatiji i novom sporazumu s Iranom, koji bi zamenio onaj iz kojeg je SAD lani izašao, katastrofalna.
Sviđalo nam se to ili ne, Iran je u stanju da prouzrokuje ozbiljan haos - u regiji i šire.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Na drugom spratu tržnog centra "Stadion" u Beogradu ovog popodneva posetioce je zabrinuo beli dim i miris paljevine, koji je na prvi pogled delovao kao da je izazvan paljenjem električnih instalacija.
Izrael je pristao da sasluša mišljenje i zabrinutosti SAD pre nego što pokrene invaziju na grad Rafa na jugu Pojasa Gaze, izjavio je danas portparol Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi.
Šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski apelovao je na Nemačku da poveća pomoć Ukrajini i pošalje joj rakete Taurus objasnivši da je bolje zaustaviti predsednika Rusije Vladimira Putina u Ukrajini, nego da se nađe na poljskim granicama.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Komentari 59
Pogledaj komentare