25.12.2025.
9:59
Moskvi klecaju noge; Više niko nije siguran
Eksplozija usred noći u Moskvi u kojoj su stradale tri osobe uterala je strah u kosti Rusima, jer nakon niza atentata, više niko nije siguran, ocenjuju mediji.
Sedam dana pre toga, u bombi podmetnutoj ispod automobila u ruskoj prestonici, gotovo na istom mestu gde se dogodio napad na policajce, poginuo je ruski general-pukovnik Fanil Sarvarov.
Slični napadi događaju se od samog početka rata u Ukrajini. Iako često nema konačne potvrde o tome ko stoji iza eksplozija, za napade Rusija uglavnom optužuje vladu u Kijevu.
Kijev je često ćutao o napadima, a ponekad je davao naznake da stoji iza njih, a u nekim slučajevima javno je negirao umiješanost.
Niz likvidacija
Bez obzira na to, jasno je da je od početka rata u Ukrajini, u februaru 2022. godine bilo nekoliko uspešnih likvidacija ili pokušaja likvidacija ruskih javnih ličnosti na teritoriju Ruske Federacije ili na okupiranim ukrajinskim teritorijima, kao i da su one delo ukrajinske obaveštajne službe i partizanskih ćelija unutar Rusije.
Sve to se smatra jednim od elemenata pritiska na režim u Moskvi i ratni stroj daleko od krvavih rovova, prenosi Jutarnji list.
General-pukovnik Fanil Sarvarov, ubijen pre sedam dana usred Moskve, bio je načelnik Uprave za operativnu obuku ruskog Generalštaba I poslednji je u nizu važnih ruskih visokih vojnih zvaničnika stradalih na ulicama ruskih gradova.
Pre njega, takođe podmetanjem bombe pod automobil, usmrćen je general-pukovnik Jaroslav Moskalik, koji je bio zamjenik načelnika Glavne operativne uprave Generalštaba, drugim rečima "operativnog mozga" ruskih oružanih snaga, mesta gde se planiraju, usklađuju i nadziru sve ključne vojne operacije. Ubijen je u aprilu.
General-pukovnik Igor Kirilov, šef Odelenja za nuklearnu, biološku i hemijsku zaštitu, ubijen je zajedno sa svojim pomoćnikom u decembru 2024. Ukrajinska služba SBU kasnije je preuzela odgovornost za taj napad.
Kapetan Valerij Trankovski, pomorski kapetan, ubijen je u autobombi u Sevastopolju na Krimu u novembru 2024. godine. Ukrajinski izvori optužili su ga pre smrti za ratne zločine.
Stanislav Ržicki, bivši zapovednik podmorničkih snaga i zamenik načelnika kancelarije za vojnu mobilizaciju, ubijen je iz vatrenog oružja dok je trčao u Krasnodaru u julu 2023. godine.
Među javnim osobama i saradnicima ruskog režima koji su javno podržavali i promovisali rat protiv Ukrajine bila je Darja Dugina. Ćerka proratnog nacionaliste Aleksandra Dugina i sama zagovornica rata, ubijena je u eksploziji autobombe u blizini Moskve u avgustu 2022. godine.
Bio je to velik šok za ruski režim i javnost jer je označio momenat kada je rat iz Ukrajine stigao u moskovsko predgrađe.
Niko nije siguran
Među najpoznatijim žrtvama ukrajinskog SBU-a su i Vladlen Tatarski, istaknuti proratni vojni bloger koji je ubijen bombom u kafiću u Sankt Peterburgu u aprilu 2023. godine.
Zahar Prilepin, nacionalistički pisac i političar, preživeo je eksploziju autobombe u maju 2023. godine. Ubijen je njegov vozač, a odgovornost je preuzela grupa Ateš, ukrajinski pokret otpora, aktivan ponajpre na okupiranim područjima Ukrajine, ali i unutar Ruske Federacije.
Takođe, izvedeni su napadi na Sergeja Gorenka, glavnog tužioca Luganske narodne republike, kao i na Igora Korneta, šefa Ministarstva unutrašnjih poslova u Lugansku.
Ilja Kiva, bivši ukrajinski poslanik koji je prebegao u Rusiju, pronađen je upucan u blizini Moskve u decembru 2023. godine.
Kiva je najprije bio ukrajinski desničar, da bi 2019. promenio stranu. U Ukrajini je optužen za "izdaju i ratnu propagandu", a sud u Lavovu ga je u odsutnosti osudio na 14 godina zatvora.
Andrej Korotkij, zaposlen u nuklearnoj elektrani Zaporožje, ubijen je u napadu autobombom u oktobru 2024.
Medijski izveštaji govore i o nizu pokušaja atentata koje su ruske službe sprečile. Još 2023. godine Rusi su izvestili o tajnoj mreži sabotera na Krimu, čiji je krajnji cilj bio ruski šef Krima Sergej Aksenov.
U oktobru iste godine ruski zvaničnici izvestili su da je u Jalti teško ranjen Oleg Carjov, bivši član ukrajinskog parlamenta koji je podržao invaziju Moskve 2022., a ukrajinska bezbednosna služba ubrzo je priznala da je organizovala atentat.
Možda su ipak, kako piše Jutarnji, najvažnije tvrdnje Rusije o ukrajinskim pokušajima atentata na samog ruskog predsednika Vladimira Putina.
Među njima se najviše spominje napad dronom na Kremlj u maju 2023., koji je Ukrajina negirala.
Javljeno je i o "incidentu s dronom" blizu helikoptera s Putinom u maju ove godine, s tim da se taj incident još istražuje.
Komentari 11
Pogledaj komentare Pošalji komentar