Kina je trenutno treći spoljnotrgovinski partner Srbije, a prema predsednikovim rečima, saradnja dve zemlje zasnovana je na principima iskrenog prijateljstva, solidarnosti i poštovanja. Ipak, zanimalo nas je šta je presudilo da dođe do navedenog skoka, kao i šta je sve to što možemo da ponudimo tako velikom tržištu.
Predstavnica Privredne komore Srbije (PKS) u Kini, Jelena Grubor Stefanović, objašnjava za B92.net da je NR Kina jedno specifično, veliko, diversifikovano i veoma konkurentno tržište za uvoz prehrambenih proizvoda, gde i ako se radi o jednoj zemlji, postoje velike kulturološke razlike, kao i razlike u demografskim i potrošačkim trendovima u njenih 26 provincija.
Šta izvozimo Kinezima?
"Za sad smo mi najviše izvozili u NR Kinu sirovine i razne komponente: drva (trupci hrasta, cer, bukva i bukova građa), razne delove za automobilsku industriju, kao i rude (gvožđe i olovna ruda). Nažalost, još nema velikog pomaka u izvozu gotovih finalnih proizvoda, ali na tome se intenzivno radi. Najznačajniji prehrambeni proizvodi u izvozu u Kinu u proteklih par godina su bili meso (1,6 tone), sojino i suncokretovo ulje, vino, cigarete, voće, pivo, hleb i peciva, zatim sokovi od voća i povrća i mnogi drugi proizvodi", navodi naša sagovornica.
Međutim, dodaje, ukupan procenat izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Kinu je dosta mali u okviru ukupne vrednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Srbije, kako je naša industrija tradicijalno orijentisana ka evropskim zemljama, i samim tim ima dosta prostora da se količina izvoza poveća.
"Naši mlečni proizvodi, meso i proizvodi od mesa, zatim naše voće i vino su veoma popularni među kineskim potrošačima. Srbija može da ponudi velike količine pšenice i kukuruza, te dosta ekskluzivne robe sa zaštićenim geografskim poreklom. U Kini sve više raste interesovanje za visokokvalitetnu hranu, gde Srbije ima velike šanse za plasman. Trenutno potražnja za svinjetinom, govedinom, suncokretovim uljem i sojom je veoma velika u Kini", ističe ona.
Počelo sa goveđim i jagnjećim mesom
Činjenica je, kaže Grubor Stefanović, da je došlo do značajnog povećanja izvoza u NR Kinu, kako zbog otvaranja kineskog tržišta, tako i zbog prisutnosti kineskih kompanija u Srbiji kao što su Zijin, Hbis, Linglong, Minth i druge. Sem toga, došlo je do rasta izvoza pomenutih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
"Poslednjih nekoliko godina potpisano je nekoliko međudržavnih ugovora koji su omogućili izvoz srpskih prehrambenih proizvoda u Kinu. Naime, prvi korak je bio započet izvozom goveđeg i jagnjećeg mesa pre par godina i zatim se nastavilo rešenjem pitanja u vezi sa izvozom naših mlečnih proizvoda u Kinu prošle godine (6 naših proizvođača trenutno ima dozvole za izvoz), a sada je došlo na red i izvoz kukuruza i repinog rezanca koji su omogućeni potpisivanjem fitosanitarnog protokola o njihovom izvozu u februaru ove godine", pojašnjava.
Direktorka predstavništva PKS u Šangaju kaže i da je naše Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uvidelo važnost otvaranja ovog velikog tržišta i intenzivno se radi na potpisivanju što više ovakvih protokola kako bi sve više naše prehrambene robe dobilo neophodne dozvole za izvoz u Kinu. Značaj ovoga se, ocenjuje, vidi iz činjenice da pre par godina skoro da nije bilo nikakve razmene u poljoprivredi dve zemlje, a samo u prvih 11 meseci 2020. prešli smo 50 miliona dolara razmene.
Gde "zapinje"?
Ipak, treba podsetiti i na to da je predsednik Srbije ukazao na činjenicu da "imamo visoke logističke troškove pri izvozu u Kinu". Šta to podrazumeva?
"Najpre treba naglasiti da je ovaj problem ne samo sa Srbijom, već sa celim svetom. Za to ima više razloga, ali najveći uticaj na ovo je imala epidemija koronavirusa. Troškovi avio-prevoza iz Kine su se u jeku epidemije povećali i pet puta kako su otkazani putnički letovi koji su doveli do naglog pada transportnih kapaciteta. Naime, teretni avioni su bili preopterećeni ličnom zaštitnom opremom što je znatno povećalo cene avio-prevoza, jer naravno njihov prevoz je imao veći prioritet. Takođe, tranzitno vreme do krajnjeg kupca je produženo zbog novih carinskih postupaka uvedenih zbog epidemije", poručuje Grubor Stefanović.
Sa druge strane, podseća ona, pomorski prevoznici se bore sa nedostatkom opreme, jer je došlo do zadržavanja mnogih kontejnera u lukama radi dodatnih provera robe. Usled smanjenja izvoza iz Evrope, kineske luke su se susrele sa nedostatkom praznih kontejnera. Uporedo sa otkazanim polascima, veći deo pomorskih prevoznika je odlučio da pređe na sporije rute kako bi smanjili troškove, a što je produžilo dostavu robe za sedam do deset dana.
"Jedino je železnički saobraćaj ostao dosta stabilna opcija tokom pandemije i pouzdana alternativa sa zatvaranjem graničnih prelaza, jer nudi znatno brže tranzitno vreme od pomorskog transporta. Verujem da cene će dakle ostati 'jake' još neko vreme, ali se očekuje blagi pad cena na svakih 14 dana nakon Kineske nove godine. Svakako, u celokupnim nepredvidivim globalnim uslovima poslovanja uzrokovanim pandemijom zaista je teško predvideti dugoročni trend transporta i raspoloživosti kapaciteta u narednom periodu", zaključuje.
Kada se onda isplati izvoz u Kinu?
Predstavnica PKS u Kini naglašava da je važno napomenuti da su logistički troškovi izvoza za Kinu daleko niži nego troškovi prilikom uvoza iz Kine.
"Naravno, u zavisnosti od vrste robe zavisi i najoptimalniji vid transporta tako da su neki sektori više oštećeni od drugih u ovim uslovima izazvani epidemijom. Na primer, pomorskim ili železničkim transportom obično se transportuju sirovine i razne komponente glavnih proizvoda, kao i roba široke potrošnje, pošto je za njih duže tranzitno vreme prihvatljivo, a i alati za praćenje transporta čine ovaj vid prevoza pogodnijim. Avionski prevoz je uglavnom za hitne pošiljke, kao i za osetljivu, i robu visoke vrednosti. Dalje za organizaciju transporta vanstandardnih i gabaritnih pošiljki, tu je već potrebno po specijalnim zahtevima vršiti prevoz. Prevoznici se trude da ponude fleksibilne alternative za pojedinačne potrebe u transportu, a na firmama je da odluče koji način isporuke je najbolji za njihovu robu", kaže ona.
Kako dalje navodi za naš portal, osim pokretanja Land-Sea Express konekcije između Dalekog istoka i Srbije u maju 2017. godine preko COSCO SHIPPING-a, dodatan doprinos robnoj razmeni sa Kinom doprineo je i novi servis iz Kine sa Srbijom od početka decembra – u pitanju je pokretanje direktne kargo čarter linije Jisheng Airlines (Đišeng erlajns) iz mesta Changhsa (Čangša) do Beograda.
"Na novom kargo čarter letu iz Kine, koji se obavlja dva puta sedmično, Milšped Grupa ima zakupljen prostor i pruža usluge klijentima na prostoru Balkana, Istočne i Centralne Evrope uz veoma kratko vreme tranzita. Na ovaj način, obezbeđuje se veći broj manjih transporta uz izuzetnu fleksibilnost", pojašnjava naša sagovornica.
Potencijal i za filmsku industriju
Potražnja kineskih potrošača za uvoznom hranom je u stalnom rastu i konstanto evoluira i menja se paralelno sa poboljšanjem opšteg životnog standarda u Kini, tvrdi Jelena Grubor Stefanović.
"Tako da od ranijeg dominantnog uvoza sirovina i električnih proizvoda, sve više udela u ukupnom uvozu imaju i robe široke potrošnje, kao što su vina, piva, cerealije, čokolade, mleko, kafa, med, mesni proizvodi, kozmetika i zdrava hrana i suplementi. Sve više uvoznika i maloprodajnih lanaca je otvoreno za saradnju sa brendovima koji nisu poznati u Kini, ali koji nude kvalitetan asortiman proizvoda – gde upravo verujem da ima potencijal za naše proizvode", optimistična je.
Takođe, ističe, u skladu sa raznim događajima i tenzijama na međunarodnoj trgovinskoj sceni, otvaraju se i dodatna vrata za naše proizvode koji su ranije bili snabdeveni iz drugih izvora na kinesko tržište, a koji su sada otežani kao odredište za uvoz tih proizvoda.
"Ovde sem robne razmene, na primer, vidim potencijal i za našu filmsku i televizijsku produkciju, i razne kreativne sadržaje koji mogu biti od velikog interesovanja za ovo tržište. Važan je i podatak da se Kina obavezala ove godine na 170 biliona dolara trgovine u narednih 5 godina sa zemljama Centralne i Istočne Evrope", podseća ona.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Državljani Ukrajine koji su u subotu preminuli u Nemačkoj od posledica ubadanja bili su vojnici na medicinskoj rehabilitaciji, a uhapšen je Rus koji je osumnjičen za njihovo ubistvo, saopštilo je danas ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova.
Dnevne novine u Srbiji za ponedeljak, 29. april 2024. godine, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 18
Pogledaj komentare