Trouglasti jogurti u tetrapaku, domaći prašak i sapun za veš, sokovi u staklenim flašama – samo su deo onoga što je iznedrila industrija bivše Jugoslavije koja je išla u korak sa tadašnjim svetskim trendovima.
"Gledajući sve te vrhunski dizajnirane proizvode i poredeći ih sa onim što se danas nudi, možemo pratiti regresiju kroz koju društvo prolazi nasuprot modernizacijskom iskoraku koji iz današnje perspektive deluje kao eksces. Nameće se pitanje da li je ta estetika bila nametnuta odozgo i samim tim i odbačena i izmenjena čim se za to ukazala prilika", kaže za B92.net Ana Panić, istoričarka umetnosti i viša kustoskinja u Muzeju Jugoslavije.
Kako ističe, u socijalističkom uređenju dobar dizajn je smatran pomoćnim sredstvom koje će ubrzati modernizaciju i oblikovati životno okruženje novog čoveka socijalizma u kome će se osećati prijatno, donoseći nove potrošačke navike i obećanje građanima da će i jugoslovenska svakodnevica sve više ličiti na tako željeni Zapad.
Predmeti - okidači sećanja
Kako objašnjava naša sagovornica, u sakupljenim svedočanstvima kroz intervjue sa svedocima vremena se primećuje da su sećanja na socijalizam najčešće izgrađena na nekoliko "narativnih stubova".
"To su narativ o boljem životu, narativ o pravednijem i humanijem društvu, narativ o većoj sigurnosti i narativ o pripadnosti važnoj i međunarodno priznatoj državi, a baš to je ono što danas nedostaje najvećem delu stanovnika Srbije i drugih postjugoslovenskih država i što izaziva nostalgiju razočaranih. Predmeti su okidači sećanja na ove univrezalne vrednosti za kojima se u stvari ‘žali’”, ističe ona.
Jedan od najčešćih odgovora bio je upravo u vezi sa crvenim kućicama kojih je nekad bilo mnogo i koje su služile kao spas mnogim gladnim prolaznicima koji su rado jeli viršle sa senfom spremljene baš u ovakvim objektima. Iako su bile pionir brze hrane u Beogradu, danas ih više nema, već se samo još ponegde može videti napušten kiosk, koji je toliko izbledeo da samo po sećanju možemo zaključiti da je nekad bio crven.
Usisivači "Sloboda Čačak"
Ova izuzetno glasna mašina ima posebno mesto u srcima, ali i u kućama mnogih ljudi, budući da se još u nekim domaćinstvima može naći neki primerak ove endemske vrste usisivača. Neki ga istrajno koriste i danas, a nekima služi kao zamena ako se pokvari neki moderniji. Ono što je mnogima prva asocijacija na "Slobodin" usisivač, pored nesnosnog zvuka, jeste upravo kvalitet i činjenica da traje toliko dugo, pa tako mnogi vole da kažu da je ovaj usisivač mnogo kvalitetniji od današnjih modela, budući da je u stanju da stekne višedecenijski staž.
"Brion"
"Rođen" sredinom prošlog veka, ovaj proizvod je bio obavezan korak u rutini brijanja muškaraca u bivšoj SFRJ. Da li zbog toga što nije bilo toliko sličnih proizvoda koliko ih danas ima ili zbog istinskog kvaliteta - nije postojala kuća u kojoj se nije nalazila ova braon bočica. Iako ovog proizvoda ima i danas u ponudi, uživa daleko manju popularnost nego što je to bio slučaj ranije, pa ga tako uglavnom kupuju stariji – oni koji su ga kupovali i na vrhuncu slave.
Borosane
Sa borosanama su se svi u bivšoj SFRJ susretali još u najranijem detinjstvu. Skoro sve žene koje su tada radile u fabrikama, školama, vrtićima i, uostalom, svim ostalim mestima, nosile su ovu udobnu obuću, za današnje standarde nesvakidašnjeg izgleda.
Sokovi "Srbijanke" iz Valjeva
Mnogi naši čitaoci su napisali da su jedan od proizvoda koji im najviše nedostaju – sokovi „Zlatne kapi“ koje je pravila fabrika „Srbijanka“, nekadašnji ponos i industrijska uzdanica Valjeva.
Yugo
Ovakve liste ne mogu da prođu bez najpoznatijeg automobila na našim prostorima – juga. Izum kragujevačke "Zastave", za koji je znao ceo svet, bio je i ostao simbol jugoslovenske auto-industrije. "Dogurao" je čak i do Amerike, ali i do muzičkih spotova. I danas ga ima na srpskim putevima, ali je daleko od simbola modernosti kakav je nekada bio.
"Paraćinka" Paraćin
Osnovana pre skoro sto godina, čuvena paraćinska "bombonara" kako je meštani popularno zovu, obeležila je detinjstva miliona dece širom bivše SFRJ. Sećate se "žvazbuke", "balonke", "roki bombona"? Ima ih i danas u nekim prodavnicama, uglavnom manjim, ali žive u senci novijih, modernijih brendova.
Piva
U mnogo komentara čitaoci našeg portala pomenuli su čežnju za pivima koja su se nekad proizvodila na našim prostorima. Nekadašnje "zrenjaninsko", "jagodinsko", "bečejsko"... Oni koji su ih probali kažu da je ukus bio neponovljiv.
"Bolero" sladoled
Pored "stopija", najčešće pominjan sladoled. Bio je nezaobilazan deo frižidera, a pokretane su i inicijative da se vrati "na scenu".
Nisu bili "naši", ali kao da jesu
Mnogo proizvoda i brendova koje su naši čitaoci pomenuli nisu "domaći", ali su ostavili samo najlepše uspomene i bili značajan deo života mnogih ljudi. Tu su se našle "kinder lada", "Koka-Kola" u staklenim bocama, farmerice "Levis 501" i mnogi drugi proizvodi.
Izložbe u Muzeju Jugoslavije - šta je organizovano?
U Muzeju Jugoslavije je organizovano više izložbi na kojima su posetioci mogli da vide proizvode iz Jugoslavije poput izložbe "Nikad im bolje nije bilo? Modernizacija svakodnevnog života u Socijalističkoj Jugoslaviji", "Dizajn za novi svet", izložbe o Dizajn centru, Jugokeramici i Iskri, a poslednja akcija koju je Muzej sproveo u uslovima pandemije bio je projekat #YUDOM, kada je Muzej Jugoslavije, negujući participativni pristup, pozvao publiku iz regiona da pronađe jugoslovensko nasleđe u svojim kućama, oproba se u kustoskom poslu i bude deo tima koji realizuje virtuelnu postavku #YUDOM.
Kako kaže Ana Panić, projekat je realizovan tokom perioda vanrednog stanja, a kustoski tim Muzeja predstavio je fotografije predmeta koji su pripadali jugoslovenskoj svakodnevici, a sada su deo muzejske kolekcije. Izložbi je doprinelo više od hiljadu učesnika i učesnica iz celog regiona od kojih je napravljen izbor predstavljen u publikaciji – katalogu ove virtuelne izložbe.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić obišao je radove na izgradnji obilaznice oko Gornjeg Milanovca koja će, kako je rekao, biti završena do kraja septembra, a koštaće oko 30,5 miliona evra.
Italija je ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona "Termo Group" - objavio je ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani.
Srpska napredna stranka predala je lokalnim izbornim komisijama u Nišu. Novom Sadu i Gornjem Milanovcu izborne liste za učešće na lokalnim izborima 2. jun.
Talas od najmanje šest tornada, koje su lokalni meteorolozi nazvali "istorijskim", zahvatio je u petak istočnu Nebrasku, prevrnuvši voz i uništivši desetine kuća u predgrađu u blizini Omahe.
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Proslavljeni srpski pevač Nikola Rokvić, krenuo je pre par dana peške na put do Grčke, gde će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru, a razlog njegove odluke je human.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
U poslednje vreme dogodilo se nekoliko sličnih incidenata, ali se ovaj razlikuje po tome što je u pitanju traktor, vozilo koje uopšte ne sme da se kreće auto-putem.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Komentari 124
Pogledaj komentare