Izbori u Crnoj Gori: Zašto je pitanje državljanstva tako važno, a posebno pred glasanje
Pitanje dvojnog državljanstva sa Srbijom uvek je izazivalo velike tenzije u Crnoj Gori, ali su one posebno intenzivne pred glasanje za predsednika države 19. marta - zbog čega?
*Marko ima 29 godina, rođen je u Crnoj Gori, ali poslednjih godina živi u Beogradu, gde ima ženu i dete, izjašnjava se kao Srbin iz Crne Gore - i ne zove se zaista tako.
Pravo ime mu je u tekstu izmenjeno zato što Marko poslednjih nekoliko godina ima i srpsko i crnogorsko državljanstvo, čime krši crnogorski zakon.
"Odlučio sam da posle studija u Beogradu ostanem, živim i radim u Srbiji, a nekoliko godina kasnije zasnujem i porodicu… Zato sam to uradio."
Crna Gora ne dozvoljava njihovim državljanima da imaju dvojno državljanstvo sa Srbijom, osim u slučajevima kada je ono stečeno pre osamostaljenja 2006. godine.
"To je zato što Crna Gora, uslovno rečeno, ima veliku dijasporu - veliki broj građana i Srbije i Crne Gore vodi poreklo, ima poslove i nekretnine u obe zemlje", navodi Zlatko Vujović iz crnogorskog Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), za BBC na srpskom.
I ukoliko bi svi oni glasali na izborima, njihov ishod mogao bi da bude drugačiji od rezultata za koji je glasalo 600.000 ljudi koji zaista žive u Crnoj Gori, dodaje Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje.
"Ako imate sistem malih brojki - oko 540.000 birača - mislim da je sasvim legitimno da male države poput Crne Gore na taj način štite sebe", kaže Uljarević za BBC na srpskom.
Predstavnici Srba iz Crne Gore za to vreme ističu da su zbog te prakse ugrožena prava srpske zajednice, tako da oko pitanja dvojnog državljanstva već dugo postoje napetosti.
Ta tema posebno je postala aktuelna pred predsedničke izbore u Crnoj Gori 19. marta, na kojima će se nadmetati sedam kandidata, među kojima i aktuelni šef države Milo Đukanović.
Razlog - problem oko srpskog državljanstva i prebivališta u Srbiji.
O tome ko ima koje državljanstvo u međuvremenu se izjasnilo nekoliko kandidata, pa i Đukanović.
Aktuelni izbori dolaze posle nekoliko politički burnih godina, koje je obeležio pad sa vlasti Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) - i brzi povratak na vlast kao manjinski partner u vladi premijera Dritana Abazovića - ali i tenzije na nacionalnom nivou.
"Danas se isuviše se, nažalost, glasa po nacionalnom ključu", smatra Uljarević.
"Najveći deo biračkog tela se polarizuje na procrnogorske ili prosrpske stranke."
O državljanstvu i životu
Iako živi i radi u Beogradu, Marko redovno putuje u Crnu Goru, ali uz dozu opreza.
"Uvek vodim računa da kod sebe imam dokumenta ili Srbije ili Crne Gore", navodi.
"Čuo sam priče da, ako ti na granici nađu dokumenta i jedne i druge države, može da se desi da ti ponište crnogorsko državljanstvo."
Kad bi se to dogodilo, kaže, bilo bi mu "veoma žao".
"Jer ja jesam Crnogorac i Crna Gora jeste moja zemlja, isto koliko i Srbija", ističe.
"Sa druge strane, postoje ljudi koji skoro 30 godina žive u Crnoj Gori, tamo žive i rade i zasnovali su porodice, ali nemaju način da dobiju državljanstvo iz čisto političkih razloga, jer je procena da će njihov glas ići strankama koje su prosrpski orijentisane."
Jedna od njih je *Milica, koja je sličnih godina kao Marko i kojoj takođe to nije pravo ime.
Živi i radi u Podgorici, a u Crnu Goru je stigla sa Kosova, posle rata 1999. godine.
"Ovo je, dakle, 24. godina od kako smo tu i boravak nam je legalizovan, ali i dalje nemam crnogorsko državljanstvo."
Šta to za nju znači u praksi?
"Ovde sam završila i osnovnu i srednju školu, ali kada sam upisivala fakultet, nisam imala pravo da apliciram kao crnogorski student, morala sam kao stranac", navodi.
"I nisam, na primer, imala pravo da budem na budžetu, iako sam tu celog života."
Drugih problema kaže da nije imala, ali za sve koji nemaju crnogorsko državljanstvo kaže da su "u principu građani drugog reda".
"Nemaš pravo da izađeš na izbore, da radiš u državnim institucijama… Ima tu mnogo problema."
"Naš predlog je pre svega usmeren ka običnim građanima koji imaju istorijske veze sa jednom i sa drugom republikom", dodao je Dačić.
Jusuf Kalamperović, tadašnji ministar policije Crne Gore, odgovorio je da bi njegova zemlja u tom slučaju mogla da ima više od 50 odsto građana sa dvojnim državljanstvom.
"Znate koje to probleme nosi, mnogo više problema nego benefita", naveo je Kalamperović.
I jedna i druga strana je tvrdila da zbog sporazuma ne može da se odrekne Zakona o državljanstvu i pregovori su se našli u ćorsokaku.
"Tokom tih pregovora saopšteno je da je od obnavljanja nezavisnosti do kraja 2008. godine oko 35.000 državljana Crne Gore nezakonito steklo srpsko državljanstvo", navodi politikolog Vujović, pozivajući se na izveštaj CEMI-ja iz 2021. godine.
"Procene govore da ta brojka ide i do 80.000 ljudi, a ogroman broj njih ima prebivalište i u Crnoj Gori i u Srbiji".
Razlozi za uzimanje dvojnog državljanstva, ističe, mogu biti razni - besplatno lečenje i školovanje u Srbiji i u Crnoj Gori, kao i niži porezi za nekretnine.
"Pred lokalne izbore uporedili smo biračke spiskove Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine i došli do podatka da je 10 odsto birača iz Herceg Novog registrovano u Srbiji ili u BiH", navodi Vujović.
"Čak se dešavalo da ljudi imaju trojno biračko pravo i da mogu da glasaju u sve tri zemlje."
Kao još jedan od problema zato ističe i organizovano dovođenje birača iz Srbije i Bosne i Hercegovine na izbore u Crnoj Gori - zato što imaju dvojna državljanstva.
"Ne prate kampanju, plaćeni su i dovedeni samo da bi podržali određenu opciju i uticali na izbornu volju u Crnoj Gori."
Pogledajte video: Mauzolej na Lovćenu - Njegošev grob među oblacima
O državljanstvu i tenzijama
Pitanje dvojnog državljanstva tako je godinama (jedan od) izvora napetosti u Crnoj Gori.
Prema aktuelnom zakonu, uslov za to je deset godina stalnog prebivališta u Crnoj Gori, uz pet privremenog.
Krivokapić je predlagao je da se tih deset godina umanje na pet godina stalnog i pet privremenog boravka, što bi, kako je tvrdio, najviše pomoglo izbeglicama pristiglim posle ratova 1990-ih.
Opozicija je to nazivala "političkim inženjeringom" sa namerom promene biračkog spiska, dok je prosrpski Demokratski front (DF) isticao da je tu odluku trebalo ranije uvesti.
Državna izborna komisija (DIK) Crne Gore potom je od Republičke izborne komisije (RIK) Srbije zatražila informaciju da li Spajić zaista ima prebivalište u Srbiji.
Srpka policija je to potvrdila, a u crnogorskim medijima je potom objavljeno da Spajić ima i srpsko državljanstvo.
Spajić je za agenciju MINA izjavio da je zaista imao srpsko državljanstvo, gde je podneo zahtev za odjavu, ali ne i prebivalište u Srbiji, jer ga je odjavio.
"Ceo život sam crnogorski državljanin i imam sve formalno-pravne uslove da budem kandidat za predsednika Crne Gore, jer sam rođen u ovoj zemlji i duže od deset godina imam prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori", naveo je Spajić.
Jedan od njegovih protivkandidata na izborima biće Andrija Mandić, lider Nove srpske demokratije, koji je ranije često izjavljivao da se nikada neće odreći srpskog državljanstva.
On je takođe pozvan u Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore zbog pitanja državljanstva, ali je tražio odlaganje, prenose Vijesti.
Na pitanje za koga će navijati tokom utakmice Srbije i Crne Gore u okviru kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u fudbalu, odgovorio je - za Crnu Goru.
O državljanstvu i glasanju
Usred svega toga Crna Gora se sprema za izlazak na predsedničke izbore, a veoma brzo mogli bi da uslede i vanredni parlamentarni.
Jovan Đonović, 35-godišnji ekonomista iz Podgorice, kaže da je politika trenutno svakodnevna tema u njihovim životima.
Ipak, njegov utisak je da se manje priča o pitanju državljanstva nego ranije.
"Mislim da će ljudi na izborima više gledati ko je ekonomski ponudio bolje rešenje, da se neće ići samo nacionalnim pitanjem", smatra.
"Ovo bi mogao da bude poslednji trzaj tih nacionalnih podela… Svako nek bude ono što želi, na osnovu tih bezveznih podela neki su ovde vladali 30 godina."
Tamara Srdanović iz Novog Sada, koja već devet godina živi u Podgorici gde se udala i dobila dete, ipak misli da će se najviše glasati po nacionalnom ključu.
"Sigurno 30 ili 40 odsto, mislim da je to baš zastupljeno."
Pitanje državljanstva je, kako navodi, broj jedan priča u Crnoj Gori.
"Naravno da je to bitno… Nemaš pravo glasa, ne možeš da radiš u javnom sektoru i tako je godinama… To je hendikep."
Politički analitičar Vujović takođe smatra da se "sve više i više" glasa po nacionalnom ključu, dok Uljarević kaže da se taj problem ne može "rešiti preko noći, brzo i lako".
"Sve izborne kampanje od 2006. godine imale su te stvari", navodi.
"Oni koji su tada bili na vlasti podsećaju sve koji su bili protiv obnove nezavisnosti da su bili na toj strani, što je učvrstilo uverenje nekih ljudi da se ne osećaju građanima istog reda kao i ostali.
"Na drugoj strani je uticaj onih koji koriste polarizaciju u Crnoj Gori zarad širenja svog političkog uticaja."
Milica za to vreme nastavlja svakodnevni život u Podgorici.
Na pitanje da li bi se odrekla srpskog državljanstva, kaže da uopšte ne razmišlja o tome.
"Ima tu i rupa u zakonu - možeš da se odrekneš srpskog, dobiješ crnogorsko, pa da ponovo apliciraš za srpsko i da ti Srbija da državljanstvo", navodi ona.
"Ali u jednom momentu sam prestala da se bavim time, a trenutno mi nije bitno da ga imam… Navikla sam se svakako, videću šta i kako ako mi zatreba.
"Sada imam tu privilegiju da ne izlazim na izbore", dodaje uz osmeh.
Pogledajte video: Crna Gora i put do mora - šta treba da znate o prvom autoputuPratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 8
Pogledaj komentare