Hrana i zdravlje: Šta su ultra-prerađevine, zašto ih toliko volimo i šta radi našem telu
Od trenutka kad bacite oko na kesu čipsa do trenutka kad sa mešavinom praznine i krivice povučete vodu za njenim ostacima u šolji – evo šta ultra-prerađena hrana radi našem telu i mozgu.
Otkako je čovečanstvo otkrilo vatru i začine, nismo se ni osvrnuli za sobom: mi stalno pronalazimo neke nove načine da rastavimo hranu i ponovo je sastavimo.
Ono što radimo hrani da bismo iznedrili nove ukuse i iskustva neverovatno je inventivno.
Ali ono što hrana koju jedemo radi nama možda je još fascinantnije, naročito kad su u pitanju ultra-prerađevine.
Kiseljenje, konzerviranje, pasterizacija, fermentisanje, koncentrisanje - to su sve oblici prerade hrane, a krajnji rezultati su često izvrsni.
Ali ono što razlikuje "ultra-prerađenu hranu" (UPF) jeste da je ona promenjena do neprepoznatljivosti, hemijski je transformisana, uz pomoć metoda i sastojaka koji se obično ne koriste kad sami kuvamo kod kuće.
Doktor Kris Van Tuleken nedavno je izveo eksperiment za BBC u kom je jeo ultra-prerađevine mesec dana.
Da vam unapred spojlujemo kraj priče: nije se dobro završilo.
Eksperimenta radi, koji je bio sastavni deo dokumentarca Čime hranimo našu decu, doktor Tuleken je organizovao ishranu tako da u njoj dobija 80 odsto kalorija iz ultra-prerađene hrane.
To je proporcija koja je sve uobičajenija za ljude u zemljama sa visokim primanjima kao što su Velika Britanija, Kanada, Australija i SAD.
Kako UPF utiče na telo?
Po isteku mesec dana, doktor Tuleken se požalio na loš san, gorušicu, tromost, zatvor, hemoroide i povećanje težine od sedam kilograma.
"Osećao sam se deset godina starije", rekao je on, dodavši da nije bio svestan da je "to sve od hrane sve dok nije prestao tako da se hrani".
Studija sprovedena uz eksperiment doktora Tulekena pružila je neka naučna objašnjenja za to.
Pokazalo se da u poređenju s onima koji ne unose u sebe mnogo UPF-a, učesnici u ishrani koja se sastoji od mnogo ultra-prerađevina na kraju završavaju jedući više od 500 kalorija više dnevno.
Registrovali su i povećanje hormona odgovornih za glad i smanjenje hormona od kog se osećamo sito, što bi moglo da objasni zašto su mnogi preterivali i gojili se.
Ali gojenje je samo jedan od mnoštva problema koji se vezuju sa ishranu sa visokom količinom UPF-a.
Druge prethodne studije pokazale su vezu između produžene konzumacije UPF-a i povećanog rizika od srčanih bolesti, gojaznosti, dijabetesa tipa dva, nekih rakova, pa čak i depresije.
U studiji, UPF je imao uticaj i na to kako jedemo: ljudi sa ishranom koja ima visoku količinu UPF-a jeli su mnogo brže od onih sa minimalno prerađenom ishranom.
Prethodno istraživanje povezalo je sporije jedenje sa većim osećajem sitosti.
Ali kod ultra-prerađene hrane, "ona je bila suviše laka za žvakanje i gutanje", priznaje doktor Tuleken.
Naučnica za hranu i nutriciju doktorka Ema Beket može da se poistoveti s tim.
"Ultra-prerađena hrana zaista ima sjajan ukus!"
Kao specijalistkinja za nutritivnu nauku, ona ima prosto objašnjenje za to.
Ona kaže da je naša ljubav prema mastima i ugljenim hidratima "mamurluk evolucije".
"Energija i izvori soli bili su retki u vreme kad je prirodna selekcija birala naše receptore ukusa."
Za naše pretke, "slatko i umami direktno su ukazivali na izvore energije, ugljenih hidrata i proteina", kaže ona.
"So je verovatno toliko ukusna zato što je esencijalna u malim količinama, ali nije bila naširoko dostupna u prošlosti."
Ali faktor možda ništa manje važan od evolucije jeste proizvodni proces koji stoji iza ovih ultra-prerađevina.
"Ovi proizvodi često se prave tako da gađaju naše 'tačke blagoslova'", objašnjava doktorka Beket.
"Savršen nivo soli, masti i/ili šećera; i da bude tik ispod tačke zvane 'specifična zasićenost čula', što je tačka u kojoj su naša čula preopterećena, i vi više ne želite da jedete."
Drugim rečima, ultra-prerađevine se igraju i sa našim mozgom.
"Upražnjavanje ultra-prerađevina postalo je nešto što mi moj mozak govori da radim a da ja to čak ni ne želim", priznao je doktor Tuleken.
I zaista, skenovi njegovih moždanih aktivnosti pokazali su da su se oblasti zadužene za nagrađivanje povezale sa oblastima koje podstiču repetitivno, automatsko ponašanje.
Njegov mozak je praktično postao zavistan od ultra-prerađene hrane.
"Nuspojava stvarno izvrsne hrane jeste ta da je zaista teško prestati da je jedete", priznaje doktor Tuleken.
I tu leži poteškoća u skidanju sa ove navike.
Štaviše, doktorka Beket kaže da UPF može da pokrene mehanizam zvan "pristrasnost optimizma".
"Pozitivna osećanja brze hrane nas momentalno ophrvaju.
"Ali negativnim posledicama ponekad treba vremena da se nagomilaju. Lako nam je poverovati da imamo vremena da promenimo naše navike u ishrani kasnije ili da je njen ishod ionako bio neizbežan", objašnjava ona.
Jednostavno rečeno: dopašće vam se sada, ali ćete zato zažaliti kasnije.
I, kao da im je bilo potrebno još pomoći da nas navuku na nju, doktorka Beket kaže da agresivni marketing ove hrane pomaže da nam se ona ureže još dublje u mozak.
"Mnogi naši izbori hrane su podsvesni i do njih dolazi iz navike. Ne razmišljamo uvek svesno o zdravlju.
Što je više viđamo - u prodavnicama, u medijima i u reklamama, veća je verovatnoća da ćemo je kupiti."
Dobro, ako je UPF toliko štetna po zdravlje, mogli biste da se zapitate zašto uopšte postoji.
"U Australijskom vodiču za zdravu ishranu, mi tu hranu zovemo 'diskrecionom hranom', zato što je ona izbor, a ne potreba", objašnjava doktorka Beket.
Ali, dodaje ona, oni koji imaju luksuz izbora ne smeju da zaborave da "nije svako u poziciji da bira zdravu hranu".
"Ultra-prerađena hrana traje dugo, lako se nosi na putovanje i potrebno je vrlo malo ili nimalo vremena da bi se pripremila.
Kad nemamo vremena ili novca, ona deluje kao dobra opcija, kad se sve sabere i oduzme."
Pravi bauk su, kaže ona, sile koje teraju ljude da odaberu ultra-prerađenu hranu umesto zdravijih opcija.
"Hronični stres", navodi ona kao primer, "može da promeni naš apetit prema slatkoj, masnoj i slanoj hrani. A stres može da utiče i na vreme i energiju koju smo voljni da izdvojimo na traženje zdravijih opcija."
Osim toga, nije sve ultra-prerađeno nužno "smeće".
"Prerađena hrana uključuje neku veoma važnu i zdravu hranu", kaže doktorka Beket, "kao što je konzervirano povrće, pasta, pirinač, hleb i cerealije bogate vlaknima."
Ali, iznad svega, ne zaboravimo da je hrana mnogo više od zbira svojih sastojaka.
"Hrana je nešto više od obične potrebe, ona je deo naše radosti, kulture, društva, druženja i mnogo toga još", kaže doktorka Beket.
"Moramo samo da pomognemo ljudima da bolje uravnoteže radost i zdravlje."
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Dvojica Srba pretučena su u noći između subote i nedelje u Bošnjačkoj mahali u Kosovskoj Mitrovici izjavio je za Tanjug zamenik komandira tzv. kosovske policije za region Sever, Veton Eljšani dodajući da su zbog toga uhapšena tri Albanca.
Dvojica Srba pretučena su u noći između subote i nedelje u Bošnjačkoj mahali u Kosovskoj Mitrovici izjavio je za Tanjug zamenik komandira tzv. kosovske policije za region Sever, Veton Eljšani dodajući da su zbog toga uhapšena tri Albanca.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da u Bosni i Hercegovini nema nikakve vanredne situacije, da iza politike Republike Srpske ne stoji namera izazivanja bilo koga, da RS poštuje Dejtonski sporazum i da ne postoji plan o secesiji.
Ugledni jermenski književnik, prevodilac i univerzitetski profesor Babken Simonjan uporedio je stradanje jermenskog i srpskog naroda i govorio je o pokušaju totalnog istrebljenja koji je sproveden nad ova dva naroda.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 3
Pogledaj komentare