Košarkaški klub Crvena zvezda od 1998. godine nije osvojio trofej koji nije nacionalni Kup. Pred tek završenu sezonu oformljen je veoma jak tim sa najvišim ambicijama, ali su one ponovo ostale neispunjene. Plasman u Evroligu ostvaren je uz malo sreće, mada ne treba zaboraviti da je Zvezda bila prva u regularnom delu. Ipak, najvažniji trofeji, ono za čime navijače žude već deceniju i po, opet su pripali drugima. Trener Dejan Radonjić često je bio kritikovan, a sada kada je sve gotovo, razumno je postaviti pitanje njegove odgovornosti.
Radonjić je preuzeo tim u finišu prošle sezone – dakle, mogao je preko leta da napravi tim po svom ukusu, što je luksuz koji je retko koji Zvezdin trener imao u 21. veku.
U Evroligi je Crvena zvezda igrala vrlo dobro, u samo jednom meču potpuno je nadigrana (Makabi u gostima), ali niti jedan meč koji se igrao ’na jednu loptu’ nije uspela da dobije. Jednom je sreća, drugi put je sreća, treći put mora da je nešto i do ekipe i trenera. Već tada su se stidljivo mogle čuti ocene da bi “bolji trener dobio bar jedan meč“ (verovatno dovoljan za plasman u Top 16), što je u nezvaničnim razgovorima bilo i mišljenje ljudi kojima je košarka profesija.
Prvi radikalni rez bio je prekid saradnje sa Blejkom Šilbom – okolnosti njegovog odlaska nisu ostale do kraja razjašnjene, ali je iz kluba rečeno da je to bila odluka trenera. Prava zamena nije dovedena. Ispostavilo se da je upravo takav, kreativan košarkaš nedostajao Zvezdi u završnici sezone, pogotovo u ekipi koja nema pravog pleja – Nelson jeste vrhunski košarkaš koji brojne stvari na terenu radi izvrsno, ali inventivni plej koji kreira iz pika nije.
Šilb jeste bio nonšalantan u odbrani, ali je Zvezda njegovim odlaskom ostala bez košarkaša koji je najčešće snabdevao loptama Marjanovića, koji je bio sposoban da ’izmisli’ koš i da razbije jednoličnost igre crveno-belih. Možda bi baš Šilb bio presudan u polufinalu sa Cibonom kada je bilo potrebno samo malo improvizacije da se razbije zona koju je rival igrao ceo meč i da se ostatak ekipe razigra.
Starsport
Upravo je zona posebna priča. Zvezda nije bila teška za skauting – stani u zonu i nema problema. Tokom cele sezone u igri crveno-belih nije bila očigledna uigrana akcija na protivničku zonsku odbranu, napadi su isticali, a šuteva na isteku vremena bilo je previše. Nemogućnost da adekvatno napadne zonu Zvezdu je skupo koštala.
Dalje, kažu da se dobar trener prilagođava ekipi koju ima na raspolaganju, a ne obrnuto. Radonjić je trener koji je principijelno protiv igranja zonske odbrane i ove sezone igrao ju je samo kao iznenađenje (prvi put, ako se ne varam, tek u finalu Kupa, a i tada je bila iznuđena), ne kao jednu od realnih i uigravanih varijanti odbrane. A tim koji ima savršen je za zonu, ne samo zbog 223 cm visokog Bobana Marjanovića. Tu je agresivni Nelson sa rasponom ruku od 210 cm, Simonović sa vrhunskim atletskim predispozicijama i osećajem da pokrije rupe u odbrani, zatim srčani Blažič (igrači Mege su posle finala Kupa u izjavama bili oduševljeni njegovom mobilnošću u zoni), specijalista za odbranu Lazić...
Zvezdina igra je u mnogo čemu bila predvidljiva – ceo svet zna da prvi napad na utakmici ide na Marjanovića (nije to najvažnije, ali je ilustrativan primer postavke) i da se posle tajm auta kada se lomi utakmica najčešće lopta spušta na Katića. Pri tom, kada se insistira na igri na postu, kretnje ostalih igrača su nepostojeće, a retka utrčavanja igrača iz spoljne linije iza leđa odbrane svode se na njihovu puku improvizaciju, nikako na plan.
Rečju, kada su kola kretala nizbrdo, Radonjić nije umeo da nađe pravi odgovor na situaciju na terenu ili da improvizuje kako bi povukao ručnu. Takođe, jedan od internih ciljeva bio je i napredak tima i individualaca kroz sezonu. Pojedinačni napredak primetan je kod nekih igrača (to će se doduše najbolje videti sledeće sezone), ali timski je Zvezda ponovo pala u završnici sezone.
Starsport
Jedna od odgovornosti trenera jeste i psihička priprema ekipe za najvažnije mečeve, što je test na kojem je Radonjić dobio najnižu ocenu. Dve bitne utakmice u kojima je Zvezda pobedila, uspela je to uz mnogo sreće. Prva jeste finale Kupa sa Megom, gde je doprinelo i neiskustvo rivala, a druga je duel sa Budiveljnikom kod kuće – tada je Dženkins ’poludeo’, a Ejhrnu prethodno ispala lopta kada su Ukrajinci već imali rešen meč.
Skandalozna partija u meču sa Cibonom, uplašenost u revanšu sa Uniksom, apatija u dva meča finalne serije sa Partizanom – Zvezda nijednom nije odigrala na gornjoj granici mogućnosti kada je bilo najpotrebnije. Pri tom to nikada javno nije prepoznato kao problem, već smo posle važnih poraza često čuli ocene u stilu “dobro smo se nosili sa pritiskom ove sezone, ne i sada“. Neko, tj. trener, trebalo je da opomene igrače da to jednostavno nije istina.
Radonjić ni pored terena nije bio figura koja igračima uliva poverenje – bez energičnih reakcija, pasivnog izraza lica i govora tela, retko kada je uspevao da podigne nivo adrenalina, tj. da motiviše tim onda kada mu ne ide.
Na kraju, ciljevi pred ovu sezonu bili su jasno zacrtani – trofeji u ABA ligi i u domaćem šampionatu, ili barem jedan od ta dva. To nije ispunjeno, a u klubu su često isticali da su rezultati jedino merilo. Videćemo hoće li Radonjić dobiti priliku za popravni.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 1.407. dan. Sat vremena pre Nove godine u Kijevu je izdato upozorenje na vazdušni napad zbog pretnje od ruskih dronova, a nakon što je upozorenje izdato, čule su se eksplozije.
Obalska straža Sjedinjenih Američkih Država traga za preživelima nakon vojnog udara na konvoj brodova koji se sumnjiče za trgovinu drogom u Tihom okeanu, saopštili su zvaničnici.
Svet se danas oprašta od 2025. godine i dočekuje 2026. godinu veličanstvenim vatrometom. Proslava je, kao i svake godine, počela na Pacifičkim ostrvima i polako se širi ka zapadu, a proslave u brojnim vremenskim zonama, od Novog Zelanda do San Franciska.
Obalska straža Sjedinjenih Američkih Država traga za preživelima nakon vojnog udara na konvoj brodova koji se sumnjiče za trgovinu drogom u Tihom okeanu, saopštili su zvaničnici.
Zemljotres magnitude 2,8 stepeni po Rihterovoj skali zabeležen je u četvrtak, 1. januara 2026 u 00.24 časova, na području Crne Gore, nedaleko od Žabljaka.
Svet se danas oprašta od 2025. godine i dočekuje 2026. godinu veličanstvenim vatrometom. Proslava je, kao i svake godine, počela na Pacifičkim ostrvima i polako se širi ka zapadu, a proslave u brojnim vremenskim zonama, od Novog Zelanda do San Franciska.
Američki glumac Džordž Kluni dobio je francusko državljanstvo na zahtev ministra spoljnih poslova te zemlje, navodi se u zvaničnom dokumentu u koji je imao uvid briselski portal Politiko.
Beograđani i gosti prestonice dočekali su Novu 2026. godinu na Sava promenadi, gde su poslednje sekunde 2025. godine bile ispunjene novogodišnjom projekcijom i tradicionalnim odbrojavanjem na Kuli Beograd.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa u petak zatvara najveću istraživačku biblioteku NASA, objekat koji čuva desetine hiljada knjiga, dokumenata i časopisa, a mnogi od njih nisu digitalizovani niti dostupni u drugom obliku, prenosi Njujork tajms.
Količina uloženog novca u serije ne mora nužno da znači kakav će uspeh imati projekat, ali su se neke serije ipak značajno izdvojile po utrošenom novcu, a koliko se kome isplatilo, zaključite u nastavku.
Ako ste i vi među onima koji su odlučili da glamurozne zabave zamene prijatnom večeri ispred televizora, IMDb ima savršene preporuke za vaš novogodišnji filmski maraton.
Harmonika je sve popularnija širom sveta. Nemačka je harmoniku proglasila instrumentom godine 2026. Svestrani instrument je prisutan u svim žanrovima – od tanga do hevi metala.
Dobra vest je da ovo nije kraj priče – ekipu ćemo ponovo gledati na sledećem izdanju Phygital Games of the Future turnira, koje će se održati naredne godine u Kazahstanu.
A boy measuring 51 centimeters and weighing 3,910 grams was born in the first second after midnight at the Gynecology and Obstetrics Clinic – Višegradska, Professor Aleksandar Stefanović, director of the Višegradska GAK, told Tanjug.
Dear readers, the B92.net portal wishes you a Happy New Year 2026. We wish you and your families above all good health, as well as much success, joy, and smiles in the days to come.
According to the 2025 Government AI Readiness Index published by Oxford Insights, Serbia ranked 39th out of 195 economies worldwide. This represents a significant improvement compared to last year’s report, where Serbia was in 57th place.
As peace efforts continue along the Kyiv–Washington–Brussels axis, conflicting information is coming from the Ukrainian front about the actual situation on the ground, ISW notes, as reported by Jutarnji list.
Komentari 240
Pogledaj komentare