Povratak sufinansiranja studenata?

Podela troškova studiranja jedno je od mogućih rešenja za probleme studenata s plaćanjem visokih školarina.

Izvor: B92

Petak, 03.12.2010.

17:01

Default images

Rešenje za nedavne studentske proteste je nađeno u podeli troškova za školarine. Deo plaćaju studenti, a drugi gradska vlast.

Sličan model, odnosno sufinansiranje je postojalo do pre nekoliko godina kao redovna stavka na srpskim univerzitetima, kada su račune za fakultete delili studenti i država. B92 je istraživao hoće li sufinansiranje ponovo postati model za studiranje.

Studentska računica u Srbiji je jasna, fakultet je ili besplatan ili se debelo plaća. Nekada je postojalo sufinansiranje, pa bi verovatno oni koji su do juče štrajkovali glađu, vreme provodili na predavanjima, a ne pred Vladom, jer bi mogli da troškove podele sa državom. Ipak, neki ne bi mogli da skupe ni za pola školarine.

Studenti sa kojima je razgovarala ekipa B92 imaju različite stavove o sufinansiranju studija, ali ipak su saglasni u tome da takav model ne bi doneo rešenje problema:

"Neko moje lično mišljenje je da može da pomogne nekima, drugima, čak ni to nije idealno rešenje.”

“Bolje je da ne bude ili-ili, nego da ima i jednog i drugog, da pola plati student, a pola škola. Za one koji ne uspeju da budu na budžetu, jednostavno, olakšica je.”

“Verovatno bi olakšalo stvari studentima, pošto većina nema novca, ali ne znam kako bi to sve funkcionisalo.”

Zemlje u okruženju, ali i većina zapadnih država gde fakultet nije besplatan, praktikuju neku vrstu sufinansiranja. Pa tako u Hrvatskoj, što je akademski uspeh veći, to je rata za školarinu niža.

Dok recimo u Nemačkoj i Francuskoj, jako mali broj studira na teret budžeta, a veliki deo studenata plaća gotovo simbolično.

Rektor Univerziteta u Beogradu Branko Kovačević smatra da sufinansiranje može da se pokaže kao dobro rešenje.

"Mi imamo novi model finansiranja, on je i predviđen da se to uradi vrlo skoro, kada donesemo Strategiju visokog obrazovanja, koja će, ja se nadam, biti za godinu dana, posle toga sledi Zakon o visokom obrazovanju i on će da predvidi novi model finansiranja”, najavljuje on.

“To je možda jedan od dobrih načina. Ono što smo sada razgovarali sa gradonačelnikom i pošto je i on pokazao razumevanje da se i grad koji je odgovoran za osnovne i srednje škole, kao lokalna samouprava uključi i u finansiranje visokog obrazovanja", kaže Kovačević.

Pomoćnik ministra prosvete Slobodan Jauković najavljuju promene sistema, ali još se ne zna na koji će tačno način biti rešen problem tradicionalnih jesenjih protesta akademaca.

“Sufinansiranje je jedan od modela finansiranja. E, sad u kojim proporcijama će ko tu učestvovati to i jeste suština samog modela finansiranja”, kaže on.

“Univerzitet je isuviše iskusna institucija da bi se tek tako svake godine pristupalo nekom provizornom modelu finansiranja. Mi ćemo se svakako truditi da dođemo do pravog modela”, navodi Jauković.

Sledeća godina se najčešće pominje kao godina donošenja Strategije visokog obrazovanja, a to znači i transparentnija pravila o finansiranju.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: