Lavrov: Ne pravimo svoju rezoluciju

Rusija ne priprema svoju rezoluciju o Kosovu, rekao je nakon sastanka sa EU šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

Izvor: B92

Ponedeljak, 23.04.2007.

16:48

Default images

On je, nakon sastanka sa evropskom trojkom u Luksemburgu, rekao da je Rusija inicirala da Savet bezbednosti UN pošalje novu Misiju UN u Beograd i Prišinu, koja bi proverila situaciju na terenu, ali da će o konkretnim detaljima tek razgovarati.

Iako najavljivan kao sastanak koji će pomoći da EU i Rusija nađu zajednički stav o kosovskom statusu, šef ruske diplomatije i evropska predsedavajuća trojka nisu potvrdili da je takva saglasnost postignuta.

Lavrov je, međutim, demantovao tvrdnju koju je ranije izneo šef italijanske diplomatije Masimo D'Alema da Rusija priprema sopstveni nacrt rezolucije o Kosovu, koj će uputiti Savetu bezbednosti na razmatranje.

Šef italijanske diplomatije Masimo D'Alema je prethodno u Luksemburgu izjavio da Rusija priprema nacrt sopstvene rezolucije o statusu Kosova, koji će navodno podneti Savetu bezbednosti UN. On je ocenio da Rusija može da prihvati ono što se Evropska unija dogovori sa Srbijom.

Na pitanje da li do samita EU-Rusija, 18. maja, moguće rešenje za Kosovo, on je rekao da je to praktično nemoguće.

"I to će potrajati. Mi podržavamo Ahtisarija. Ali ni Rusija nije fleksibilna. Moskva već priprema svoju rezoluciju u Savetu bezbednosti UN koja je potpuno protiv Ahtisarijevog plana", rekao je D'Alema.

Sličnu tvrdnju izneo je i šef diplomatije Srbije Vuk Drašković.

Slovačka inicijativa u EU za Kosovo

Slovačka je na zasedanju šefova diplomatija EU zatražila da se rezolucijom Saveta bezbednosti utvrdi status Kosova. Slovačka je u Luksemburgu zatražila i da takav stav Unije bude unesen u političku izjavu samita EU-SAD, 30. aprila u Vašingtonu.

Šef slovačke diplomatije Jan Kubiš zatražio je da evropska dvadesetsedmorica stave do znanja, a da to podrže i SAD, da se do rešenja statusa Kosova može doći jedino usvajanjem rezolucije u Savetu bezbednosti. Slovačkki predstavnici kažu da su dobili podršku EU.

Slovačka je u tome dobila "široku podršku" šefova diplomatija EU, kaže ministar inostranih poslova Češke Karel Švancerberg.

Jedan visoki belgijski diplomata je novinarima rekao da je protiv slovačkog zahteva bila "samo jedna članica EU, koja je i stalna članica Saveta bezbednosti UN".

Belgijski diplomatski izvori su, takođe, rekli da će misija Saveta bezbednosti UN, koja će u sredu, četvrtak i petak posetiti sedište EU, Beograd i Prištinu, imati za cilj "da dobije informacije, a ne da daje ocene" o stanju na Kosovu.

Slovački ambasador u EU Maroš Šefčević je rekao novinarima da su u naknadnim konsultacijama otklonjene primedbe i uzdržanost dve-tri članice EU oko slovačkog zahteva.

On je dodao da je siguran da će Nemačka, kao predsedavajuća EU, sada u predlog političke deklaracije samita EU-SAD uključiti stav da se do statusa Kosova mora doći rezolucijom Saveta bezbednosti UN.

Šefčević je naglasio da za buduću misiju EU na Kosovu sasvim sigurno ne može biti pravne osnove bez rezolucije Saveta bezbednosti UN kojom bi se utvrdio status pokrajine.

Ključna rezolucija UN

Izvori na zasedanju u Luksemburgu su rekli da je za evropsku vadesetsedmoricu od ključnog značaja da se rezolucijom Saveta bezbednosti UN utvrdi međunarodna pravna osnova i dobije mandat za misiju EU na Kosovu, posle utvrđivanja statusa.

Funkcioneri EU su na zasedanju u Luksemburgu dodali da sada treba videti u kojoj meri su i Amerikanci spremni da prihvate formulu koju je predložila Slovačka, da se isključivo rezolucijom Saveta bezbednosti UN može doći do rešenja za status Kosova.

Oni su istakli da se nacrt završnog dokumenta samita EU-SAD svakodnevno "dorađuje i usavršava" i da sada treba videti da li će se s tim saglasiti i Vašington, ili podneti svoje dopune.

U predlogu zaključaka samita EU-SAD se pozdravlja akcija UN za rešenje kosovskog pitanja i daje odlučna podrška misiji EU koja je u pripremi, kao i delovanju Kfora.

Evropski ministri danas nisu posebno raspravljali o Zapadnom Balkanu, jer je ocenjeno da nema nikakvih novih elemenata niti razvoja koji bi to opravdao.

Ministarska "trojka" EU je u Luksemburgu počela razgovore s šefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovom o međunarodnim pitanjima i Kosovu, u nastojanju da ubedi Moskvu da u Savetu bezbednosti UN podrži Ahtisarijev plan za Kosovo, uz moguće usaglašavanje dodatnih garantija za Srbe.

Ali, kako su rekli zvaničnici EU, s tim da se Moskva saglasi i sa suštinom Ahtisarijevog predloga o "nadziranoj nezavisnosti", što bi, eventualno, moglo biti "dopunjeno".

Bez promene

Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Aleksejev izjavio je da šef ruske diplomatije Sergej Lavrov u Luksembugu neće promeniti stav o Kosovu koji je saopštio prošle nedelje u Beogradu.

Aleksejev je rekao da ruske kompanije ne očekuju nikakvu protekciju u privatizaciji srpskih firmi zbog podrške Moskve Beogradu u rešavanju statusa Kosova.

O toj temi i izjavama Aleksejeva opširnije na ekonomskom portalu B92.

"Rusija neće biti uzdržana"

Istovremeno, ministar inostranih poslova Srbije Vuk Drašković za Blic je rekao, neposredno posle razgovora sa Sergejem Lavrovim u Beogradu, da Rusija u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija neće biti uzdržana, već da je moguće da predloži svoju rezoluciju o Kosovu.

"Po tom pitanju, ruska pozicija je snažna jer brani teritorijalnu celovitost svih članica Ujedinjenih nacija i Povelju Ujedinjenih nacija", rekao je Drašković.

"Citiraću ono što mi je rekao šef ruske diplomatije: 'Zalažući se za teritorijalnu celovitost Srbije, Rusija štiti Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo, a tražeći maksimalna prava za Srbe na Kosovu i punu zaštitu crkava i manastira, štiti temeljna načela Evrope i demokratskog sveta'", rekao je Drašković.

Na pitanje da li mu je Lavrov rekao dokle je Rusija spremna da ide u odbrani srpskih interesa, Drašković je kazao: "Do kraja, u odbrani onih temeljnih načela koja bi neki da pogaze." Upitan da li bi to uključilo veto Rusije u SB UN, Drašković je rekao da "u ovom času Rusija nema na šta da uloži veto".

"Ruska strategija je veoma osmišljena i, ako SAD, Velika Britanija i Francuska s nekim kosponzorima iz SB UN na sto Kontakt grupe iznesu nacrt rezolucije koja bi bila zasnovana na Ahtisarijevom planu, Rusija bi odgovorila kontranacrtom sopstvene rezolucije s kosponzorima, koja bi bila zasnovana na principima koje Rusija brani", dodao je Drašković.

Prema njegovim rečima, tako bi se naterale zapadne članice SB UN da ili odbiju te principe ili prihvate dogovar s Rusijom o tekstu zajedničke rezolucije ili o određivanju novog pregovarača.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

13 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: