Nakon što je dužnička kriza eskalirala prošlog meseca, 17 zemalja koje kao valutu koriste evro obećale su da će obezbediti bilateralne zajmove MMF-u u iznosu od 150 milijardi evra, s ciljem da taj novac bude, ako to bude potrebno, upotrebljen za pomoć zemljama evrozone koje su u problemima, prenela je agencija AFP.
Na samitu održanom 9. decembra, evropski lideri su naveli da MMF treba da bude ojačan
za 200 milijardi evra, uključujući doprinose relativno siromašnijih zemalja koje nisu članice evrozone, poput Republike Češke.
Češki novinski portal objavio je da će novi iznos, koji je predložio ministar finasija Miroslav Kalousek, biti
obezbeđen iz stranih deviznih rezervi.
Ministarstvo finansija u Pragu nije bilo u mogućnosti da odmah potvrdi predloženo smanjenje udela, ali je premijer Petr Nečas prošle nedelje izjavio da želi da pregovara o manjoj tranši doprinosa MMF-u.
"Preovladavajuće mišljenje je da je toliki zajam (od 3,5 milijardi evra) praktično isključen i da suma mora bit značajno umanjena", poručio je Nečas.
Prag tek treba da donese konačnu odluku po tom pitanju, koje će verovatno biti na dnevnom redu na sastanku vlade.
I
Velika Britanija i Bugarska su odbile da pomažu evrozoni i stvaraju MMF-u fond od 200 milijardi evra, kako su se dogovorili evropskilideri na decembarskom samitu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare