Jadranska Hrvatska razvijena kao francuske "kolonije"; Zagreb malo ispred Bugarske

Jadranska Hrvatska se po stepenu razvoja nalazi na nivou francuskih prekomorskih poseda, dok kontinentalna Hrvatska stoji uz bok rumunskoj Transilvaniji.

Region

Izvor: index.hr

Petak, 05.03.2021.

10:45

Jadranska Hrvatska razvijena kao francuske
Foto: Depositphoto, anshar

To su porazni podaci evrostatističara o nivou privrednog razvitka statističkih regija u EU u 2019. godini, prema kojima se Hrvatska i njene dve statističke regije, na koje je podeljena zbog prikupljanja statističkih podataka i regionalnog zazvoja, nalaze pri dnu lestvice u EU, vrlo blizu nivoa razvoja Sicilije.

Podataka za 2020. godinu još nema, ali ekonomisti upozoravaju da će oni, kada ih Evrostat objavi, za Hrvatsku najverovatnije biti još porazniji od onih za 2019, i to iz jednostavnog razloga što je korona-kriza Hrvatsku pogodila znatno teže nego većinu ostalih članica EU. Pandemija koronavirusa posebno je pokosila turizam i ostale uslužne delatnosti, a upravo su one dominantne na Jadranu, ali i u Hrvatskoj kao celini.

Hrvati imaju dve nelogične statističke regije i obe su u proseku siromašne

Podaci Evrostata pokazuju da je kontinentalna Hrvatska, statistička regija koja obuhvata Zagreb i 13 kontinentalnih županija, 2019. godine po stepenu razvoja dosegla jedva 66 odsto proseka EU. Isti nivo bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku, iskazanom u paritetu kupovne moći, koji eliminiše razlike u cenama među državama, imala je i, na primer, rumunska centralna regija, koja obuhvata najveći deo istorijske Transilvanije, piše Indeks.

Druga hrvatska statistička regija, jadranska Hrvatska, u sastavu koje je sedam priobalnih županija, istovremeno je imala BDP po stanovniku na nivou 64 odsto proseka Unije. To je nivo životnog standarda kakav postoji, pokazuju podaci Evrostata, u francuskom prekomorskom departmanu Gvadalupeu te manje od dosegnutog razvoja takođe francuskog karipskog ostrva Martinik, na kojem je BDP po stanovniku 2019. iznosio 70 odsto proseka EU.

Iako se i Gvadalupe i Martinik nalaze u Karibima, pripadaju Francuskoj i EU te ih tako i tretiraju i institucije Unije. Štaviše, Evrostat daje i zbirni podatak za francuske prekomorske posede, među kojima su i afrička ostrva Reunion i Majote. Prekomorska je Francuska, prema tim podacima, 2019. dosegla razvitak koji je iznosio 61 odsto proseka EU, što je vrlo blizu dosegnutom razvoju jadranske Hrvatske i Hrvatske u celini.
Foto: Razvan Ionut Dragomirescu/Shutterstock
Situacija kao 1918. godine

"Problem Hrvatske je što se nije razvijala dovoljno brzo. U zadnjih desetak godina gotovo da i nije bilo konvergencije u smislu značajnijeg približavanja nivoa standarda proseku EU, što nas je ostavilo na začelju Unijine lestvice, u društvu sa Bugarskom. Razlike kakve su u stupnju razvoja 1918. postojale između onoga što je danas Austrija i Hrvatske u današnjim granicama postoje i danas. U uslovima olakšanog kretanja ljudi, to je i jedan od glavnih razloga masovnijeg iseljavanja iz Hrvatske poslednjih godina", kaže za Indeks Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

No, problem su i velike razlike koje postoje unutar ovako skrojenih dveju statističkih regija. Tako, na primer, Kontinentalna Hrvatska obuhvata Grad Zagreb koji je po stupnju razvoja već prešao prosek EU, ali i siromašne i nerazvijene županije na istoku zemlje koje su jako daleko od Unijinog proseka. S druge strane, Jadranska Hrvatska obuhvata bogate županije, poput Istarske, ali i siromašne krajeve Like i Dalmatinske zagore. Iz takvog teritorijalnog obuhvata statističkih regija proizilaze i problemi, a s njima je teško krojiti kvalitetnu politiku regionalnog razvoja.

Na Jadranu dominira turizam s kratkom sezonom, a na kontinentu svi beže u Zagreb

"U jadranskoj Hrvatskoj dominira turizam, ali imamo kratku sezonu, dok industrije na tom području gotovo da više i nema. Problem je i siva ekonomija, ne samo u turizmu, nego i u trgovini i drugim delatnostima, no kako se ti podaci ne registruju, verovatno je i stvarni stupanj razvoja Jadranske Hrvatske ipak nešto bolji od onog koji iskazuje Evrostat. S druge strane, Kontinentalna Hrvatska obuhvata mnoge županije koje su većinom poljoprivredne, u kojima je građevinska aktivnost slaba, a ni industrija nije jaka. Na tom području prevladava proces demografskog pražnjenja i seljenja u Zagreb i okolinu te još poneki značajniji grad, poput Varaždina, gde imamo dosta razvijenu industriju. Zato su ti rezultati takvi, loši", upozorava Lovrinčević.

On napominje kako su druge nove članice, poput Češke, Slovačke i Slovenije, znatno bolje iskoristile prednosti koje im nudi članstvo u EU. Češka prestonica Prag, koji ima i status zasebne statističke regije, danas je, kako pokazuju podaci evrostatističara, najrazvijenija regija na istoku EU i po stupnju razvoja uveliko premašuje prosek Unije. Dve slovenske regije, Zapadna i Istočna Slovenija, ekonomski su takođe znatno razvijenije od hrvatskih regija, pa Zapadna Slovenija, u sastavu koje su područja Ljubljane, Kranja, Nove Gorice i Kopra, premašuje prosek EU, dok je Istočna Slovenija koja obuhvata Maribor, Celje i ostatak zemlje, otprilike za četvrtinu ispod Unijinog proseka, ali svejedno znatno ispred hrvatskih regija.
Foto: Depositphotos, ifeelstock
Kod regija u starim članicama Hrvatska se može upoređivati sa Sicilijom i Kritom

Kada je reč o poređenju hrvatskih regija sa regijama u starim članicama EU, onda se tu može povlačiti poređenje sa stupnjem razvoja Sicilije koja je na 58 odsto proseka EU, i Krita, koji je dosegao 57 odsto razvojnog proseka EU. Hrvatskim regijama sada su nedostižne čak i slabije razvijene regije Francuske, poput Korzike, ili Austrije, poput Gradišća, koje se sve nalaze na višem stupnju razvoja. Poređenja sa najrazvijenijim regijama u EU, poput Luksemburga (koji je istovremeno i država i regija), zatim Brisela, Južne Irske ili Hamburga, kao i regija u Skandinaviji ili pak severnoj Italiji, ne mogu se ni povlačiti, s obzirom na to da će Hrvatskoj biti potrebna, blago rečeno, decenija da bi dosegla stupanj razvitka na kojem se one već sada nalaze. Hrvatskim regijama, ali ne i recimo Zapadnoj Sloveniji, nedostižna je i problematična španija regija Katalonija.

U takvim uslovima Hrvatskoj ostaju poređenja s bugarskim i većinom rumunskih regija. Bugarska regija Severozapad, pokazuju podaci Evrostata, ujedno je i najnerazvijenija regija EU, s obzirom na to da se po stupnju razvoja nalazi tek na trećini proseka EU, rame uz rame s već spomenutim francuskim prekomorskim posedom Majoteom. Prema nekim ranije objavljivanim analizama, i većina slavonskih županija po stupnju razvoju u odnosu na prosek Unije spada u tu kategoriju.

Hrvatska usmerena na povlačenje novca iz fondova EU, ali nema dovoljno projekata

U vladi su problemu nerazvijenosti hrvatskih regija odlučili doskočiti menjanjem podele na statističke regije koja bi Zagreb s okolinom i sjeverozapad zemlje trebalo da odvoji od znatno siromašnijih slavonskih županija. Nove bi statističke regije trebalo da budu homogenije od dosadašnjih, a time i lakše za upravljanje regionalnim razvojem. U Banskim dvorima su karte bacili i na veće povlačenje novca iz fondova EU koji Hrvatskoj sada zaista i stoje na raspolaganju.

Ipak, to neće biti dovoljno, posebno nakon što se napravi inventura štete koju je hrvatskoj ekonomiji nanela korona-kriza. Biće potrebna, naime, i nova regionalna politika koja će regionalni razvoj kombinovati sa novcem iz blagajne EU.

"Naša je regionalna politika usmerena na to da se povuče što više novca iz fondova EU, ali nedostaju sadržaji. Drugim rečima, okrenuli smo se pravima, ali zanemarili smo sadržaj. U regionalnoj politici bismo morali da stavimo naglasak i na prava, i na sadržaj, kao i na jačanje kapaciteta za povlačenje sredstava", zaključuje Lovrinčević.

Hrvatsku čeka težak put hvatanja priključka na Evropu 21. veka

Hrvatsku stoga, nakon raščišćavanja ekonomskog korona-groblja čeka težak put hvatanja priključka na Evropu 21. veka. Sa stupnjem razvoja države od samo 65 odsto proseka Unije Hrvatska se već nalazi na samom začelju EU, iza svih članica osim Bugarske koja se dosad razvijala brže od Hrvatske. Zato se ne treba čuditi upozorenjima ekonomista da će cilj ekonomske politike Hrvatske u narednom razdoblju morati da bude dostizanje Rumunije koja je Hrvatsku, po relativnim pokazateljima, već pretekla, a ona ju je još do pre nekoliko godina gledala u leđa.

No da bi Hrvatska ostvarila cilj bržeg razvoja, neće biti dovoljan samo novac iz blagajne EU, nego i konkretni projekti koji će pokrenuti hrvatsku ekonomiju. To nije samo posao vlade, nego i regionalnih i lokalnih vlasti. Biće potrebna i veća koordinacija među raznim nivoima vlasti. Uz to, biće potreban i veći angažman privatnog sektora.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

17 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Svet

Sledi zabrana: Nova pravila za iznajmljivanje stana

Američka digitalna platforma za iznajmljivanje smeštaja Airbnb saopštila je da će do kraja sledećeg meseca zabraniti upotrebu unutrašnjih sigurnosnih kamera u zajedničkim prostorima smeštajnih objekata širom sveta.

8:21

12.3.2024.

6 d

Podeli: