Prodajni salon italijanske obuće usred sela, u komšijskom dvorištvu viljuškari nose limove od kojih će nastati pekarske tepsije, blizu je fabrika nameštaja, odavde će za par dana put Holandije krenuti novi tovar ručno rađenih fotelja. Na svakom koraku radionice, fabrički pogoni, moderni restorani - to je slika požeškog sela Rasna koje živi od privatnog biznisa. Matičarske knjige izbrojale su u ovom mestu 1.200 duša, a privredni registar 25 firmi. Meštani Rasne gotovo da ne znaju šta je nezaposlenost
„Što je važnije, svaka od njih je zdravo preduzeće, a sva skupa doprinose da je Rasna najbogatije selo u opštini Požega. Ima ovdašnji živalj neku nesvakidašnju hrabrost da uđe u privatluk, da uloži novac, a posebno „žicu“ da u poslu uspe“, kaže Miodrag Kurmazović, predsednik Mesne zajednice Rasna.
U Rasnoj je pet-šest firmi metaloprerađivačke industrije. Sa proizvodnih traka njihovih pogona silaze prohromski materijali, oluci, perforirani bušeni limovi. Tu su i po jedna fabrika nameštaja, plastike i betonske galanterije, sve male porodične firme sa najviše desetak zaposlenih. U okruženju proizvodnih pogona svoje mesto pod suncem privrednog ambijenta Ranse našli su i zanatlije, ugostitelji, trgovci, autoprevoznici, ima tu posla i za otpad koji otkupljuje sekundarne sirovine.
Odnedavno jedno domaćinstvo posvetilo se komercijalnom uzgoju cveća.
„Privatni sektor u Rasnoj zapošljava preko sto ljudi. Niko iz ovog sela se ne može požaliti da nema posao - osim onaj ko neće da radi. Ako ne može da se zaposli kod jednog, radno mesto može naći kod drugog komšije. Povoljna okolnost nam je i što na međama sa drugim selima imamo dve hladnjače i kamenolom „Puteva“ iz Užica“, dodaje Kurmazović.
Činjenicu da se poslovi ugovaraju kafani iskoristili su ugostitelji. U ataru Rasne je pet restorana sa uslugom, enterijerom i jelovnicima na kojima bi im i mnoge kolege iz gradskih sredina pozavidele.
Da besposlena omladina usred dana dokoniše pred seoskom prodavnicom - taj prizor u Rasnoj teško je videti. Sve što je radno sposobno ili je u firmama ili na njivama, preduzetnički duh je učinio svoje. A kad dinar „kaplje“, i poljoprivreda ima zamajac.
„Više nikoga ovde nećete sresti da kopa motikom ili ručno bere kukuruz. Skoro svako domaćinstvo opremljeno je poljoprivrednom mehanizacijom. Niko, na primer, zbog popravke automobila ne mora iz Rasne da ide u Požegu ili u Užice, već naprotiv iz ta dva grad dolaze kod nas po uslugu. Imamo i automehaničare, električare, limare, i perionicu vozila. Nije da cvetaju ruže, ali nije ni da je teško. Narod se bori i solidno živi“, veli on.
Vetar u jedra ekonomskom zamajcu Rasne, priča meštanin Dragiša Ćirjanić, dunuo je s početka devedesetih kada su se usled sloma velikih privrednih sistema ljudi okrenuli privatnom biznisu.
„Jedan za drugim propadali su „Budimka“, „Voćar“, „Potens“, „Radnik“, sve velike požeške firme od kojih je ceo kraj živeo. Dok su drugi kukali i čekali da im posao padne s neba, Rasnjani su se okanili ta ćorava posla. Uložili su novac i otišli se u privatnike“, priča Ćirjanić.
Jedan od pionira među privatnicima u Rasnoj, koji je pre dve decenije ovde stacionirao proizvodni pogon, jeste Miloš Drndarević, vlasnik preduzeća „Drim“. Odavde se u sve države SFRJ, Mađarsku i Slovačku prodaju metalna gazišta koja se koriste u industriji i pekarske tepsije.
„Rasna iskače iz nekih uobičajenih seoskih sredina, pa je zbog svih ovih preduzeća malo ko poistovećuje sa selom. Puno je tome pomogao i put Požega - Užice koji je treći najfrekventniji putni pravac u Srbiji“, kaže ovaj preduzetnik koji na platnom spisku ima 10 radnika.
Toliko broji i kolektiv „Foresta“, fabrike za proizvodnju nameštaja. Njen proizvodni program plasira se najvećim delom na domaće tržište, mada solidne količine garnitura nalaze svoje kupce u Holandiji i Nemačkoj, ponešto se proda u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
„Narod u ovom kraju nije navikao da leži, već da radi. Koliko mi je drago kada moja firma ugovori neki dobar posao, toliko sam srećan kada čujem da i komšije uspešno rade", veli Radosav Đurić, vlasnik „Foresta“.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mađarska državna kompanija Korvinus (Corvinus Zrt) i francuski koinvestitor Vansi (Vinci Airports) kupili su aerodrom Budimpešta od dosadašnjeg glavnog akcionara Avialijens (AviAlliance) i manjinskih akcionara, navodi se u saopštenju kompanije Avialljens.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 199 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 189 dinara.
Zastrašujući signali iz najvažnijih nemačkih industrija, piše tamošnji Bild. Kako navode industrija im više ne puzi, već je stala što je alarm u zemlji.
Ministar finansija Siniša Mali, ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović i ministar finansija i trezora u BIH Srdjan Amidžić posetili su novu zgradu Poreske uprave.
Nafta je jedan od najvažnijih resursa za čovečanstvo. Koristi se ne samo za proizvodnju goriva i maziva, već i kao sirovina za proizvodnju sintetičke gume, sintetičkih tkanina, plastike, deterdženata, boja i lakova, đubriva, pesticida, voska i još mnogo toga.
U Beogradu će danas biti održan Svesrpski sabor koji će okupiti veliki broj ljudi iz Srbije i Republike Srpske, a pored raznovrsnog programa biće održana i zajednička sednica dve vlade o unapređenju saradnje.
Predsednik Demokratske narodne partije Crne Gore Milan Knežević izjavio je danas da je svesrpki sabor koji se održava u Beogradu veoma važan, jer šalje poruku o sabornom jedinstvu srpskog naroda, nakon onoga što se desilo u Generalnoj skupštini UN.
Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su danas da su tokom operacija u južnom delu Pojasa Gaze izraelski vojnici izvršili raciju i uništili vojni kompleks Hamasa u naselju Tel Sultan u gradu Rafa.
Rat u Ukrajini – 835. dan. Ruska PVO oborila je juče iznad teritorije Federacije ukupno 28 ukrajinskih bespilotnih letelica, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni daleko je ispred svojih rivala u anketama, dok Italijani, Estonci, Letonci, Maltežani i Slovaci u subotu izlaze na izbore za Evropski parlament.
Komentari 10
Pogledaj komentare