Nauka 3

29.09.2025.

12:37

NASA kreće u potragu za misterioznim Zemljinim "oreolom" VIDEO

Neke NASA misije su osmišljene za veoma specifične zadatke, ali sve one pomažu u našem razumevanju našeg univerzuma, a u nekim slučajevima i naše bledoplave tačke.

Izvor: B92.net

NASA kreće u potragu za misterioznim Zemljinim "oreolom" VIDEO
Tanjug/NASA via AP

Podeli:

Opservatorija Karuters Geokorona lansirana je u 7:30 časova po istočnoameričkom vremenu iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi. Pridružila se NASA -inoj sondi za međuzvezdano mapiranje i ubrzanje (IMAP) i sondi Nacionalne administracije za atmosferu i okeane (NOAA) za praćenje svemirskog vremena Lagranž-1 (SWFO-L1) na putovanju do Lagranžove tačke L1 između Zemlje i Sunca, saopštila je NASA.

Odatle će pratiti gornji sloj Zemljine atmosfere, poznat kao egzosfera. Konkretno, tražiće "oreol" koji je vidljiv samo u ultraljubičastom svetlu. Poznat kao geokorona, ovaj efekat počinje na oko 480 kilometara iznad Zemljine površine, ali se proteže čak do pola puta do Meseca.

To znamo jer su astronauti Apola u aprilu 1972. godine postavili primitivnu UV kameru na Dekartovu visoravni na Mesecu tokom svoje posete toj zemlji. Slike geokorone koje je kamera proizvela bile su apsolutno zapanjujuće, ali je pronalazač kamere, dr Džordž Karuters, shvatio da ona ne prikazuje celu sliku.

Čak ni kamera udaljena kao Mesec nije mogla da snimi egzosferu u celosti.

Trebalo je više od 50 godina, ali njegovi snovi o pokretanju misije kako bi mogao da snimi tu kompletnu sliku konačno će se uskoro ostvariti.

Novi model kamere je mnogo napredniji od njegovog originalnog, predstavljajući 50 godina napretka u UV snimanju. Imaće i kameru širokog polja i kameru bliskog polja. Prva će snimati slike cele egzosfere, dok će druga pružiti detalje o tome kako ona interaguje sa nižim slojevima atmosfere i česticama sa Sunca.

Ta solarna interakcija je jedan od najzanimljivijih delova misije, jer je to jedna od glavnih metoda kojom Zemlja gubi vodonik - jednu od glavnih komponenti vode, koja je ključna za život kakav poznajemo.

Razumevanje kako se taj gubitak vodonika dešava mogao bi pomoći naučnicima da suze potragu za potencijalnim egzoplanetama sa dovoljnim količinama vode da bi potencijalno bile nastanjive.

Kada dostigne tačku L1 Zemlja-Sunce, koja je četiri puta dalje od Meseca i 1,6 miliona kilometara bliže Suncu nego Zemlja, opservatorija Karuters Geokorona će započeti svoj niz puštanja u rad.

Trebalo bi da počne sa prikupljanjem podataka u martu sledeće godine, a planirani operativni vek je dve godine, mada, ako sve bude u redu, taj vek bi se mogao značajno produžiti.

Posmatranje naše bledoplave tačke kako najjače sija, u ovom slučaju, pomoći će nam da bolje razumemo druge bledoplave tačke raštrkane po galaksiji . Ali, možda najvažnije od svega, ispuniće san pionirskog inženjera i fizičara koji je preminuo 2020. godine u 81. godini.

Podeli:

3 Komentari

Možda vas zanima

Politika

Mediji: Zagorka Dolovac napustila Srbiju

Dan nakon sednice Odbora za pravosuđe koji je odbio izveštaje Vrhovne javne tužiteljke Zagorka Dolovac o radu javnog tužilaštva od 2020-2025. godine, ona je otputovala avionom za Amsterdam, prenosi Kurir.

10:51

2.12.2025.

2 d

Podeli: