Nauka 0

27.04.2025.

14:20

Ko bi rekao: Gradske ptice šarenije od rođaka u prirodi

Beton, asfalt, šljunak – život u gradu utiče na to čime se ptice hrane, gde prave gnezda – ali i kako izgledaju. Novo istraživanje analiziralo je boje ptica – sa iznenađujućim rezultatima.

Izvor: dw.com/Veronika Simon ARD

Ko bi rekao: Gradske ptice šarenije od rođaka u prirodi
Shutterstock/Nitr

Podeli:

U gradskom okruženju ptice sa određenim bojama imaju prednost – to je uobičajena teorija u biologiji. Ali do sada se nije tačno znalo koje su boje „tipične za grad", a koje „tipične za prirodu". Međunarodni istraživački tim prvi put je to sada obimno proučio.

Dosad su istraživači uglavnom polazili od pretpostavke da su ptice u gradu manje šarene.

"Na primer, primećeno je da životinje na selu imaju živopisnije boje od životinja iste vrste koje žive u gradu", objašnjava Kaspar Delhej, biolog koji radi za Maks Plank institut za biološku inteligenciju u Zivezenu i Martinsridu u Bavarskoj. Ova razlika među pticama iste vrste mogla bi, na primer, da potiče od raznovrsnije ishrane u prirodi.

"Takođe je primećeno da vrste koje se dobro snalaze u gradu često imaju sivo ili crno perje", kaže biolog. 

Zbog toga se pretpostavljalo da je sastav ptičjih vrsta u gradu u celini manje šaren nego u prirodnom okruženju. 

"Ali to do sada niko nije ispitao u većem obimu."

Dosadašnja teorija je opovrgnuta

Delhej i međunarodni tim istraživača sada su to nadoknadili. U prvom koraku sastavili su bazu podataka sa više od dve hiljade vrsta ptica iz celog sveta i njihovim bojama perja. Te podatke su analizirali u odnosu na stanište ptica – dakle, da li žive u gradovima, njihovoj okolini ili na selu.

Pri tome se nisu bavili promenama kod pojedinačnih ptičjih vrsta kada se one prilagode životu u gradu – dakle, nisu ispitivali, na primer, po čemu se jedna senica sa sela razlikuje od gradske senice. Umesto toga, tragali su za opštim tendencijama: Koje se boje češće javljaju i u kojim sredinama? Svoja otkrića sada su objavili u stručnom časopisu Ecology Letters.

I oni su, naravno, pronašli mnogo crnih i sivih ptica u gradovima. Ali, kako kaže Delhej:

"Po vrsti gledano, ptice u gradu u proseku imaju više boja nego ptice koje se ne nalaze u gradovima." 

Dakle, vrste koje se pojavljuju u gradu imaju u proseku više različitih boja od onih koje se ne mogu prilagoditi životu u gradu. Osim crne i sive, posebno se isticala plava boja, koja se u gradovima javlja češće.

Manje neprijatelja – šarenije boje

To što različite boje mogu biti prednost u gradu i na selu deluje uverljivo Bernhardu Misofu, direktoru Lajbnic instituta za analizu promena biodiverziteta u Bonu:

"U gradu imamo mnogo betona, potpuno drugačije kolorite, i mnogo manje ‘zelenila'. Istovremeno, imamo i znatno manje grabljivica i drugih životinja koje love male pevačice."

To bi pticama omogućilo da budu šarenije. Jer, ko je šaren – više upada u oči. A to može biti prednost – jer upečatljive boje primećuju i pripadnici iste vrste. To, na primer, pomaže u traženju partnera. Misof nije učestvovao u studiji, ali smatra da su rezultati pouzdani – i važni:

„Ispostavilo se da u gradu nedostaju ptice smeđih boja. I time se spektar raznolikosti boja ptičjih vrsta u gradu pomera u odnosu na vrste koje se javljaju van urbanih područja."

Vrabac se nije snašao

Izgleda da smeđe ptice imaju problem u gradu – to je najjasniji rezultat studije. A to bi moglo da bude povezano s tim što mnoge smeđe ptice gnezda prave na zemlji ili se kreću po kori drveća. Ne uspevaju lako da se prilagode životu u gradu.

Čak ni vrabac, "tipična" gradska ptica, nije zaista uspešan u velikim gradovima, kaže Misof.

"Zaista je impresivno koliko se broj vrabaca smanjio." Vrapci su verovatno bili klasičan deo seoskih i manjih gradskih životnih sredina. „Tamo su mogli dobro da se snađu. Ali u našim velikim gradovima i urbanim sredinama više nisu toliko prisutni."

Podaci pokazuju razlike – ali ne nude objašnjenje

Ako se gradske sredine i dalje budu širile, onda će vrste ptica koje se u njima dobro snalaze imati prednost, smatra Misof iz Lajbnic instituta za analizu promena biodiverziteta. 

"A ptičje vrste koje se ne snalaze dobro u urbanom okruženju – imaće problem."

Zašto tačno neka vrsta može dobro da živi u gradu i kakvu ulogu pri tome igra boja njenog perja, ni najnovija studija Kaspara Delheja i njegovog istraživačkog tima ne može da pokaže.

"Podaci kojima trenutno raspolažemo ne omogućavaju nam da objasnimo mehanizme iza tih razlika." 

Ali to što se razlike uopšte vide u ovom obliku bilo je iznenađenje za tim: "Raspodela boja i razlike između grada i prirodnog okruženja potpuno su drugačije nego što smo očekivali."

Podeli:

Tagovi

0 Komentari

Možda vas zanima

Brži od policijskog časa

Đoković pobedom okončao agoniju!

Novak Đoković je uz mnogo muka obezbedio drugo kolo Vimbldona. Kinez Jibing Vu bio je tvrd orah, uprkos tome što mu je ovo bio drugi nastup u Londonu.

23:49

29.6.2026.

23 h

Podeli: