Nauka 0

27.04.2025.

14:20

Ko bi rekao: Gradske ptice šarenije od rođaka u prirodi

Beton, asfalt, šljunak – život u gradu utiče na to čime se ptice hrane, gde prave gnezda – ali i kako izgledaju. Novo istraživanje analiziralo je boje ptica – sa iznenađujućim rezultatima.

Izvor: dw.com/Veronika Simon ARD

Ko bi rekao: Gradske ptice šarenije od rođaka u prirodi
Shutterstock/Nitr

Podeli:

U gradskom okruženju ptice sa određenim bojama imaju prednost – to je uobičajena teorija u biologiji. Ali do sada se nije tačno znalo koje su boje „tipične za grad", a koje „tipične za prirodu". Međunarodni istraživački tim prvi put je to sada obimno proučio.

Dosad su istraživači uglavnom polazili od pretpostavke da su ptice u gradu manje šarene.

"Na primer, primećeno je da životinje na selu imaju živopisnije boje od životinja iste vrste koje žive u gradu", objašnjava Kaspar Delhej, biolog koji radi za Maks Plank institut za biološku inteligenciju u Zivezenu i Martinsridu u Bavarskoj. Ova razlika među pticama iste vrste mogla bi, na primer, da potiče od raznovrsnije ishrane u prirodi.

"Takođe je primećeno da vrste koje se dobro snalaze u gradu često imaju sivo ili crno perje", kaže biolog. 

Zbog toga se pretpostavljalo da je sastav ptičjih vrsta u gradu u celini manje šaren nego u prirodnom okruženju. 

"Ali to do sada niko nije ispitao u većem obimu."

Dosadašnja teorija je opovrgnuta

Delhej i međunarodni tim istraživača sada su to nadoknadili. U prvom koraku sastavili su bazu podataka sa više od dve hiljade vrsta ptica iz celog sveta i njihovim bojama perja. Te podatke su analizirali u odnosu na stanište ptica – dakle, da li žive u gradovima, njihovoj okolini ili na selu.

Pri tome se nisu bavili promenama kod pojedinačnih ptičjih vrsta kada se one prilagode životu u gradu – dakle, nisu ispitivali, na primer, po čemu se jedna senica sa sela razlikuje od gradske senice. Umesto toga, tragali su za opštim tendencijama: Koje se boje češće javljaju i u kojim sredinama? Svoja otkrića sada su objavili u stručnom časopisu Ecology Letters.

I oni su, naravno, pronašli mnogo crnih i sivih ptica u gradovima. Ali, kako kaže Delhej:

"Po vrsti gledano, ptice u gradu u proseku imaju više boja nego ptice koje se ne nalaze u gradovima." 

Dakle, vrste koje se pojavljuju u gradu imaju u proseku više različitih boja od onih koje se ne mogu prilagoditi životu u gradu. Osim crne i sive, posebno se isticala plava boja, koja se u gradovima javlja češće.

Manje neprijatelja – šarenije boje

To što različite boje mogu biti prednost u gradu i na selu deluje uverljivo Bernhardu Misofu, direktoru Lajbnic instituta za analizu promena biodiverziteta u Bonu:

"U gradu imamo mnogo betona, potpuno drugačije kolorite, i mnogo manje ‘zelenila'. Istovremeno, imamo i znatno manje grabljivica i drugih životinja koje love male pevačice."

To bi pticama omogućilo da budu šarenije. Jer, ko je šaren – više upada u oči. A to može biti prednost – jer upečatljive boje primećuju i pripadnici iste vrste. To, na primer, pomaže u traženju partnera. Misof nije učestvovao u studiji, ali smatra da su rezultati pouzdani – i važni:

„Ispostavilo se da u gradu nedostaju ptice smeđih boja. I time se spektar raznolikosti boja ptičjih vrsta u gradu pomera u odnosu na vrste koje se javljaju van urbanih područja."

Vrabac se nije snašao

Izgleda da smeđe ptice imaju problem u gradu – to je najjasniji rezultat studije. A to bi moglo da bude povezano s tim što mnoge smeđe ptice gnezda prave na zemlji ili se kreću po kori drveća. Ne uspevaju lako da se prilagode životu u gradu.

Čak ni vrabac, "tipična" gradska ptica, nije zaista uspešan u velikim gradovima, kaže Misof.

"Zaista je impresivno koliko se broj vrabaca smanjio." Vrapci su verovatno bili klasičan deo seoskih i manjih gradskih životnih sredina. „Tamo su mogli dobro da se snađu. Ali u našim velikim gradovima i urbanim sredinama više nisu toliko prisutni."

Podaci pokazuju razlike – ali ne nude objašnjenje

Ako se gradske sredine i dalje budu širile, onda će vrste ptica koje se u njima dobro snalaze imati prednost, smatra Misof iz Lajbnic instituta za analizu promena biodiverziteta. 

"A ptičje vrste koje se ne snalaze dobro u urbanom okruženju – imaće problem."

Zašto tačno neka vrsta može dobro da živi u gradu i kakvu ulogu pri tome igra boja njenog perja, ni najnovija studija Kaspara Delheja i njegovog istraživačkog tima ne može da pokaže.

"Podaci kojima trenutno raspolažemo ne omogućavaju nam da objasnimo mehanizme iza tih razlika." 

Ali to što se razlike uopšte vide u ovom obliku bilo je iznenađenje za tim: "Raspodela boja i razlike između grada i prirodnog okruženja potpuno su drugačije nego što smo očekivali."

Podeli:

Tagovi

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: