Poslednjih godina sve češće smo svedoci ekstremnih vremenskih događaja poput neuobičajeno visokih temperatura kad im vreme nije, snažnih pljuskova i oluja koje su u stanju da za samo nekoliko sati potope najznačajnije ulice našeg glavnog grada, kao i toplotnih talasa zbog kojih nam se leti ne izlazi iz klimatizovanih prostorija.
Dok slušamo starije sugrađane kako gunđaju da "nikad nije bilo ovako" logično je da se zapitamo da li su, i koliko, klimatske promene odgovorne za to ludo vreme.
Dugo vremena naučnici nisu mogli da daju precizan odgovor na ovo pitanje. Bilo je jasno da zbog promenjenih klimatskih uslova raste verovatnoća da se događaji poput onih koje smo pominjali dese, ali je bilo dosta teško dati procene za svaki konkretan slučaj posebno, piše Klima101.rs.
Sada se to promenilo. Veliki napredak nauke i tehnologije u poslednjih nekoliko godina konačno je omogućio naučnicima da sa većom sigurnošću govore o ulozi klimatskih promena u svakom pojedinačnom događaju. U ovom tekstu pokušaćemo da vam približimo na koji način se to radi i kako znamo da li su klimatske promene „krive” za neki događaj.
Klimatski modeli
Kakav je uticaj klimatskih promena na pojedinačne vremenske prilike utvrđujemo korišćenjem klimatskih modela. Klimatski modeli su simulacije klimatskih uslova koje sprovode moćni kompjuteri, u njima naučnici mogu da zadaju određene početne parametre i onda posmatraju kako se klima ponaša tokom dužih vremenskih perioda.
Kada se testira da li su klimatske promene “umešale prste” u neki konkretan vremenski događaj naučnici uporedo sprovode na hiljade simulacija koristeći različite klimatske modele. U jednim simulacijama parametri su postavljeni tako da odgovaraju klimatskim uslovima koji su vladali pre nego što je u atmosferi povećana koncentracija gasova sa efektom staklene bašte, dok u su u drugim postavljeni tako da odgovaraju klimatskim uslovima koje imamo danas.
Nakon što su simulacije završene, naučnici u njima traže događaje koji ih zanimaju.
Na primer, ukoliko želimo da testiramo da li su klimatske promene odgovorne za toplotne talase koji su ovog leta pogodili zapadnu Evropu, tražićemo koliko puta su se toplotni talasi tog intenziteta i tih razmera dogodili u obe vrste simulacija koje smo gore naveli. Upoređivanjem ta dva broja dobićemo odgovor koliko su klimatske promene uticale na ovaj konkretan događaj.
Za ovaj konkretan slučaj su naučnici sa sajta https://www.worldweatherattribution.org zaista sproveli istraživanje i došli do zaključka da je toplotni talas koji je krajem jula ove godine zahvatio Francusku i Holandiju imao od 10 do 100 puta veću šansu da se dogodi zbog klimatskih promena uzrokovanih čovekom.
Već sada postoje određeni ekstremni događaji za koje znamo da se uopšte ne bi dogodili da nije povećana koncentracija gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi. U pitanju su izrazito visoke temperature koje su 2016. godinu učinile najtoplijom od kako se vrše merenja, kao i toplotni talas koji je tokom leta 2018. godine zahvatio veći deo severne hemisfere. Za neke događaje je lakše naći krivca nego za druge
Iako je napravljen veliki napredak u ovoj vrsti istraživanja, naučnici još uvek ne mogu sa istim stepenom pouzdanosti da donose zaključke o povezanosti klimatskih promena sa svim ekstremnim događajima. Ovo zavisi najviše od površine koju vremenske prilike zahvataju, što je veća površina, lakše je ispitati povezanost.
Kada su u pitanju toplotni talasi koji istovremeno zahvataju površinu od nekoliko država, relativno brzo je moguće izvršiti neophodan broj simulacija i doći do zaključka. Sa druge strane, ako bismo želeli da donesemo sud o ulozi klimatskih promena u pljuskovima koji su zahvatili pojedine delove Beograda početkom ovog leta to bi bilo dosta teže pošto se takve oluje formiraju lokalno i zahvataju veoma malu površinu. Količina podataka koja je potrebna da se predvide vremenski uslovi na toliko maloj površini je ogromna i zato je za takve simulacije potrebno dosta vremena i resursa. Iz istog razloga pouzdanu lokalnu vremensku prognozu možemo dobiti tek 24 ili 12 sati unapred.
Iako je sada takav slučaj, sve su šanse da ovakva ograničenja neće postojati još dugo. Već sada pojedine institucije poseduju resurse da izvode simulacije sa rezolucijom od 2 kvadratna kilometra (to najmanja površina koju mogu da posmatraju), a napredak tehnologije i snage kompjutera vrlo uskoro bi mogao da obezbedi da se ovakva istraživanja izvode brzo i jeftino.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Novo parkiralište u Gandijevoj ulici, koje ima oko 100 mesta, je i zvanično otvoreno i dostupno stanarima, nakon što su prethodnih dana urađeni završni radovi, odnosno asfaltirani pristupni putevi.
Situacija na ratištu kod Donjecka se poslednjih dana zaoštrila, a ruske snage su uspele da potisnu Ukrajince i ugroze prvu liniju odbrane na istočnom delu fronta.
Bajden je iskoristio događaj kako bi ismevao republikanskog rivala Donalda Trumpa zbog nezrelosti, a našalio se i na račun vlastite poodmakle dobi i pred novinarima u Vašingtonu.
Efraim Zurof odgovorio je na tekst Menahema Rozensafta koji je objavljen u Tajms of Izrael, u kojem Rozensaft insistira na tome da Generalna Skupština UN mora da prizna da se u Srebrenici "dogodio genocid".
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Proslavljeni srpski pevač Nikola Rokvić, krenuo je pre par dana peške na put do Grčke, gde će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru, a razlog njegove odluke je human.
Vest da kralj Čarls ima rak u februaru je potresla ceo svet, a ubrzo nakon toga govorilo se o tome šta će biti kad on premine. Sada je otkriveno i šta će se dogoditi sa kraljicom Kamilom.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
U poslednje vreme dogodilo se nekoliko sličnih incidenata, ali se ovaj razlikuje po tome što je u pitanju traktor, vozilo koje uopšte ne sme da se kreće auto-putem.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 12
Pogledaj komentare