Ko su digitalni radnici, čime se bave i koliko zarađuju?
Internet danas ne predstavlja samo izvor informisanja i zabave, već je i nezaobilazno sredstvo u obavljanju različitih poslova. Procenjuje se da su radnici iz Srbije među najbrojnijima u online sferi rada, kako u Evropi, tako i u svetu.
Oni najčešće obavljaju poslove iz oblasti kreativne industrije, IT-ja, bave se pisanjem i prevođenjem tekstova, davanjem časova jezika, prodajom i marketingom, birotehničkim uslugama, ali i davanjem profesionalnih usluga poput advokatskih, finansijskih, konsultantskih…
Ono što ih najviše motiviše je mogućnost da zarade dodatni novac, nemogućnost da se zaposle u „offline svetu”, i zato što na takvim poslovima mogu da zarade više.
Prva studija takve vrste u Srbiji, koja odgovara na pitanje ko su digitalni radnici iz Srbije koji učestvuju u masovnom radu, i kakav je njihov socio-ekonomski položaj u društvu nastala je na osnovu istraživanja koje je tokom 2018. godine sproveo Centar za istraživanje javnih politika.
Mladi i visoko obrazovani ljudi sa fakultetskim diplomama iz ekonomije, dizajna, marketinga, arhitekture, filologije i inženjerstva najbrojniji su medu digitalnim radnicima iz Srbije.
Oni najčešce pružaju usluge iz oblasti razvoja softvera i tehnologije (30 odsto), pisanja i prevođenja (29 odsto) ili rade u kreativnoj i multimedijalnoj industriji (22 odsto), neki su od podataka iz istraživanja.
Znatno manji broj digitalnih radnika iz Srbije bavi se prodajom i marketingom, birotehničkim uslugama i unosom podataka i pružanjem profesionalnih usluga. Većina digitalnih radnika i radnica radi na univerzalnim platformama koje nude najrazličitije tipove poslova (Upwork i Freelancer), a potom slede i one specijalizovane samo za jednu oblast kao što je, na primer, držanje časova stranih jezika.
Kako istraživanje Centra pokazuje, upravo zarada predstavlja jedan od glavnih motiva za radnike iz Srbije da se priključe digitalnom radu na platformama. Međutim, za neke digitalne radnike, ovaj rad predstavlja glavni izvor prihoda, za neke, druge dodatni priliv novca uz glavnu zaradu, a za neke, samo džeparac.
Generalno, digitalni radnici zarađuju više od svojih kolega u tradicionalnoj ekonomiji. Njihova prosečna bruto zarada je oko 120.000 dinara (jul 2018.). Trećina anketiranih digitalnih radnika koji su registrovani kao preduzetnici i kojima je ovo pretežno glavni izvor prihoda ubrajaju se ujedno i u one koji najbolje zarađuju - u proseku 196.000 dinara bruto. Među njima ima najviše onih koji pružaju usluge u IT sektoru i u kreativnoj industriji u digitalnoj sferi.
Srbija je po broju radnika na globalnim onlajn platformama kroz takozvani "masovni rad" već godinama u samom svetskom vrhu. Na ovu "tihu revoluciju" prvi put je ukazala Svetska banka u svom izveštaju za 2015. godinu.
Srbija je, zajedno sa Rumunijom, svrstana u vodeće zemlje u svetu i u Evropi po procentualnom ucešću onlajn radne snage u odnosu na ukupan broj stanovnika, i u odnosu na ukupnu radnu snagu u zemlji. Neki podaci pokazuju i da je Srbija u decembru 2018. godine bila na desetom mestu u svetu, a na četvrtom u Evropi po obimu radne snage u digitalnom radu.
Budući da u digitalnom svetu nema fizičkih granica, digitalni rad omogućava klijentima da dopru do radne snage širom sveta u bilo kom trenutku. Pojedini stručnjaci procenjuju da je korišćenje digitalnih platformi poraslo za 25 odsto između 2016. i 2017. godine.
Jedan od razloga za ovakav rast jeste, bez svake sumnje, sposobnost platformi da stvore efikasan i brz sistem uparivanja ponude i tražnje, znatno umanjujući transakcione troškove, koji omogućava klijentima pristup veštinama i talentima za koje bi morali da potroše znatno više sredstava za proces selekcije.
Kao i u oflajn sferi rada, veoma su izražene prihodovne nejednakosti i rodni jaz u prihodima. Mogućnost da digitalni radnici budu angažovani kao zaposleni ili po ugovoru o (autorskom) delu ne postoji jer platforme nisu registrovane kao poslodavci u Srbiji.
Kako pokazuje istraživanje Centra, 83 odsto digitalnih radnika radi standardnih 40 sati nedeljno ili manje. Istraživanje takođe pokazuje da oni digitalni radnici koji rade više od 40 sati nedeljno, najčešće imaju preduzetničku radnju ili firmu, a digitalni rad im je glavni izvor prihoda.
Rad na digitalnim platformama često podrazumeva i rad u nestandardnim radnim satima, uveče, ili noću. Praktično, ovakve poslove karakteriše rad od kuće, pa su kao takvi izbor za mnoge koji vole da rade u sopstvenom okruženju i van kancelarije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Trener Čelsija Maurisio Poćetino rekao je da VAR šteti imidžu engleskog fudbala, nakon što je njegovoj ekipi poništen pobedonosni pogodak u nadoknadi vremena protiv Aston Vile u Premijer ligi.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 12
Pogledaj komentare