Nas na ovim prostorima posebno interesuje gde je u svemu tome regionalna košarka i kakvu će ABA liga poziciju zauzeti u novoj podeli karata.
Predsednik Evrolige Đordi Bertomeu u intervjuu za B92 govori o svemu tome – objašnjava razloge prelaska na sistem sa 16 ekipa, osvrće se na poređenja sa NBA ligom i fudbalskom Ligom šampiona i ističe da je za promene potrebno žrtvovanje. Takođe, govorili smo o domaćim šampionatima, eventualnom mestu ABA lige među 16 odabranih, o odnosima Evrolige sa FIBA...
Koji je glavni razlog za to što će se Evroliga igrati u novom formatu od sledeće godine?
“Stvaranje prave ’Evropske Lige’, pošto je ovaj format oduvek bio vizija klubova. Od kreiranja Evrolige takmičenje je evoluiralo ka ovome i sada smo preduzeli taj poslednji korak. Istinska liga donosi ogromne ekomonske prednosti i prilike – uvećava se broj utakmica kod kuće, olakšava se kupovina ulaznica unapred, ali se klubovima olakšava i rezervacija dvorana. Takođe, to će stvoriti rivalstva i narative unutar same lige koja će tako postati prepoznatljivija i za rezultat će imati mnogo moćniji program za naše televizijske i marketinške partnere“.
Brine li vas to što će neka velika imena biti isključena iz takmičenja – već je bilo negativnih reakcija, kao npr. izjava trenera Valensije?
“To je prirodna reakcija koju su svi mogli da očekuju, ali potrebno je objektivno analizirati projekat, a ne samo brinuti o tome je li on dobar ili loš za sopstvene interese. Ipak, i u ovakvom formatu još je pet otvorenih mesta – tri za šampione domaćih šampionata, jedno za prvaka Evrokupa i jedno za pobednika kvalifikacija u kojima će učestvovati osam ekipa. Za više detalja o ovome potrebna je dalja debata sa domaćim šampionatima tokom narednih nedelja – želimo da ih uključimo u diskusiju i da zajedno odredimo kriterijume za osnovna pravila po kojima bi se raspoređivala ta mesta“, objašnjava Bertomeu i dodaje:
“Potrebno je da se podnesu neke žrtve kada se smanjuje broj ekipa sa 24 na 16. Ipak, ako pogledate koje su to ekipe sa našom A licencom, činjenice pokazuju da su to najbolji timovi u svojim zemljama – skoro svi oni dominiraju u nacionalnim prvenstvima svake sezone. Tu su 14 od 15 pobednika dosadašnjih izdanja Evrolige (93%), 12 od 15 vicešampiona (80%), 46 od ukupno 56 učesnika fajnal-dora (82%) i 76 od 96 ukupnih četvrtfinalista (78%). Ovo su činjenice – mi naravno poštujemo svačije mišljenje, ali potrebno je da gledamo stvari na duže staze – 11 timova sa A licencom ne predstavljaju najbolje u poslednjih godinu dana, već u poslednjih 15. To je neporecivo“.Jeste li možda ostavili prostora za modifikaciju takmičenja u budućnosti – proširenje na 20 klubova ili vraćanje na 24?
“Kratkoročno neće biti nikakvih promena jer smo tek ustanovili novi format. Posle brojnih procena zaključili smo da 16 ekipa predstavlja najrealniji broj sa takmičarskog aspekta, aspekta kvaliteta i prostora u kalendaru. Ako se u budućnosti kalendar promeni ili procenimo da takmičarski nivo timova može da donese modifikaciju, mi ćemo biti više nego radi da to razmotrimo. Ipak, za sada to nije u planu“.Jeste li zabrinuti da će novi format Evrolige umanjiti značaj domaćih prvenstava i praktično ih učiniti izlišnima?
“Uopšte nismo, ne mislim da će ova promena obesmisliti domaće lige. Štaviše, nacionalni šampionati prhivatili su skoro identičan plan posle sastanka sa FIBA prošlog oktobra. I tu je planirano 16 ekipa, čak i komplikovaniji kalendar za njih, a bila je uključena i obaveza da lige smanje broj učesnika na 16. Mi o tome ne razmišljamo jer smatramo da svaka domaća liga treba da donosi sopstvene odluke. Uz to, klubovi sa sigurnim mestima u Evroligi nisu novost – tako je već godinama, a oni i dalje daju maksimum u nacionalnim šampionatima, to su i dokazali“.
Kada će se doneti konačna odluka u vezi sa time ko će biti predstavnici ’tri šampiona domaćih liga’ u novom formatu Evrolige?
“Pozvali smo predstavnike svih domaćih liga na sastanak drugog decembra u Barseloni i tada ćemo otvoriti diskusiju. Nacionalne lige oduvek su bile fundamentalni deo naše organizacije, još jednom ćemo zatražiti njihovo mišljenje i uveren sam da ćemo pronaći dogovor“.
ABA liga jedan je od kandidata za direktno mesto u Evroligi – jeste li razgovarali sa klubovima i sa zvaničnicima lige?
“Kao što je gore navedeno, drugog decembra razgovaraćemo sa predstavnicima svih liga, uključujući i ABA“.
Kakve su šanse da ABA liga dobije direktno mesto?
“Očigledno, Jadranska liga jedan je od prirodnih kandidata zbog istorijskog značaja košarke na tim prostorima, ali još je rano da bilo šta potvrdimo“.Govorilo se dosta o ugledanju na fudbalsku Ligu šampiona. Ipak, u fudbalu sada postoje odvojene kvalifikacije koje omogućuju onima koji nisu toliko moćni i bogati da se nađu u grupnoj fazi. Takođe, nema garantovanih mesta za klubove, već jedino za lige. Mislite li da bi novi format mogao da ima negativni uticaj na mnoge kluboe i zemlje u kojima je košarka voljena (Srbija je dobar primer)?
“Ne dopada mi se poređenje sa Ligom šampiona jer je u pitanju potpuno drugačija situacija sa svih tačaka gledišta – ekomonskog, navijačke baze i naravno sporta. Bili bismo više nego srećni kada bismo živeli u realnosti u kojoj živi Liga šampiona, ali to nije slučaj i mi moramo da radimo uzimajući u obzir naše okolnosti. A te okolnosti kažu da moramo da imamo vrhunski kvalitet kako bismo mogli da se takmičimo sa najvažnijim sportovima. Vrhunski kvalitet podrazumeva samo najbolje i zbog toga je potrebna žrtva svih regiona, ali i dalje smo se trudili da napravimo ravnotežu i da uključimo sve zemlje i tržišta u kojima je košarka važna. Takođe, novi Evrokup biće mnogo atraktivnija platforma za brojne klubove“.
“U potpunosti sam saglasan sa time, a to se i događa otkad je napravljena organizacija Evroliga – ne samo za srpske klubove, već i za ceo jadranski region. Klubovi iz ABA lige imali su istaknuto prisustvo u našim takmičenjima – ukupno 114 učešća u Evroligi i Evrokupu u prethodnih 15 godina – kada se to uporedi sa drugim zemljama u kojima je košarka tradicionalni sport, Grčka sa 76 učešća i Turska sa 67, mislim da se dobije veoma jasna ideja koliko smo poštovanje ukazali ABA timovima. Takođe, želeo bih da kažem da Evroligra želi da pomogne razvoj i napredak košarke u svim zemljama-učesnicama, ali da glavni motor za razvoj košarke u svakoj zemlji ipak treba da budu domaća takmičenja i nacionalne federacije, kao što je oduvek i bilo“. Na osnovu čega mislite da ova vrsta zatvorenog sistema nalik na NBA može da uspe u Evropi? SAD i Evropa su različiti – smatrate li da Evropljani mogu da se identifikuju sa ekipama na isti način kao Amerikanci?
“Ne smatramo ovaj novi format zatvorenom ligom poput NBA jer je evropski model drugačiji od američkog – nije u pitanju zatvorena liga, kao što to nije bio slučaj ni ranije. Ovo je samo evolucija našeg ranijeg sistema – zadržavanje ekipa zbog njihove važnosti, one su zaslužile pravo da učestvuju svake sezone, a otvoreno je i nekoliko mesta za ostale timove. Želimo da imamo stabilne brendove koji stvaraju prepoznatljivu ligu, a istovremeno su dobro došli najkvalitetniji timovi koji kroz otvorena mesta dođu do Evrolige. U suštini, samo uzimamo ono što već godinama funkcioniše na nacionalnom nivou i prenosimo na evropski nivou. Pravimo Evropsku Ligu“.
U kakvim ste odnosima sa FIBA? Ukoliko sam dobro razumeo, odbijen je vaš poziv za sastanak u Barseloni. Mislite li da dve organizacije konačno mogu da sarađuju u korist košarke same? Planirate li nešto da uradite povodom toga?
“Nisu odbili naš poziv, već su zatražili neko vreme da razgovaraju sa svojim deoničarima pre nego što nam se jave. Sada je vreme da se približimo i da zajedno diskutujemo o budućnosti. Smatramo da je FIBA jedno od najvažnijih tela u košarci – zaslužuju veliko poštovanje, a Evroliga i klubovi u njoj su im ga ukazali nudeći FIBA da bude deo ovog projekta. Naša je želja da nastavimo zajedno da radimo za dobrobit košarke – novi sistem Evrolige vrlo je sličan onome što su oni predložili pre nekoliko nedelja. Iskreno želimo da nam se FIBA pridruži – predstavićemo im detalje novog projekta, kao i različite načine da se oni uključe i da zajedno radimo na napetku klubova i reprezentacija, a to je ono što svi želimo“, zaključio je Bertomeu za B92.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Imovina Ruske narodne banke vredna stotine milijardi dolara zamrznuta je u Evropskoj uniji i drugde nakon početka rata Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Evropska unija nema dovoljno stanica za punjenje električnih automobila, upozorilo je udruženje proizvođača ACEA, ističući da tempo njihove izgradnje u velikoj meri zaostaje za prodajom.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Grupa militanata napala je policijski punkt u Severnom Kavkazu u Rusiji, ubivši dvojicu policijskih službenika, saopštili su zvaničnici u ponedeljak, javlja AP.
Najmanje 20 ljudi je ranjeno u današnjem napadu ruske vojske na Odesu, najveću ukrajinsku crnomorsku luku. To je saopštio gradonačelnik Odese Henadij Truhanov.
Nedaleko od grada Kana na jugu Francuske 36-godišnji muškarac ranjen je u petak uveče hicem iz pištolja nakon komšijske tuče, saopštila je danas francuska policija.
Francuski glumac Žerar Depardje pozvan je jutros na saslušanje zbog optužbi za seksualne napade, a potom je poslat u pritvor u Trećem odeljenju pariske policijske uprave, da bi mu danas kasno popodne pritvor bio ukinut, saopštila je pariska policija.
Šokantni snimci sa nadzornih kamera prikazuju kako dvojica naoružanih muškaraca ulaze u restoran i ubijaju bivšu takmičarku za Mis Ekvadora, Landi Paraga Gojburo.
Amanda Holden, sudija u šou "Britain‘s Got Talenta" došla je na Heart FM i za tu prigodu obukla je kratku belu mini haljinu koja je otkrivala i više nego što je očekivala.
Prema podacima iz Servisa javnog zdravlja, zaključnona teritoriji Srbije od strane zdravstvenih radnika prijavljeno je ukupno 1.348 potvrđenih slučajeva velikog kašlja (pertusisa) kod kojih je dijagnoza postavljena od početka 2024. godine.
Zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se duži boravak u prirodi, gde je povećan broj krpelja, koje građani ne treba sami da uklanjaju ako primete ujed, već da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, rekla je doktorka Milena Turubatović.
Glumica Nikol Kidman dobila je nagradu za životno delo Američkog filmskog instututa (AFI), čime je postala prva australijska glumica kojoj je dodeljena ta nagrada.
US President Joe Biden told radio host Howard Stern about the dark times when his first wife and daughter died in a car accident, and he revealed that he also contemplated suicide.
The Palestinian group Hamas said on Sunday there was no serious problem with Israel's latest proposal for a cease-fire agreement and the release of hostages in the Gaza Strip.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Evropska unija nema dovoljno stanica za punjenje električnih automobila, upozorilo je udruženje proizvođača ACEA, ističući da tempo njihove izgradnje u velikoj meri zaostaje za prodajom.
Do početka sezone godišnjih odmora, najverovatnije od juna meseca građani će moći da online provere da li imaju neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj detektovan kamerom ili radarom.
Komentari 91
Pogledaj komentare