Do nedavno se mislilo da kvark-zvezde zaokružuju priču o životu zvezda. Ispostavlja se, međutim, da imamo još dosta toga da naučimo. Gravitacioni kolaps, gde materija dostiže sve veće gustine i pritiske, može se razumeti kao inverzni Big Beng. U ovom kontekstu, kvark-zvezda je samo veliki rezervoar kvarkova koji mogu da posluže kao gorivo, tj. izvor energije. To znači da elektroslabe reakcije mogu da zamene davno ugašene termonuklearne reakcije i obezbede stabilnost zvezde.
Evolucija zvezda je jedna od najzanimljivijih oblasti u modernoj astrofizici, a ujedno je i najvažnija, budući da sav život na planeti Zemlji zavisi od naše zvezde - Sunca. U poslednjih pedesetak godina, astronomi i fizičari su intenzivno proučavali to pitanje, što je rezultovalo vrlo dobro razrađenim i eksperimentalno potvrđenim modelima evolucije zvezda.
Danas znamo da zvezde nastaju zgušnjavanjem gasa (pretežno vodonika) usled delovanja uvek privlačne gravitacije. Enegija gravitacije se u tom zgušnjavanju materije pretvara u toplotu, i temperatura proto-zvezde raste sve do nivoa kada termo-nuklearne reakcije (fuzija atoma vodonika u jezgra helijuma) počnu da se nesmetano odigravaju. Fuzija oslobađa velike količine energije u kratkom vremenskom intervalu. Drugim rečima, termonuklearne reakcije su snažne eksplozije koje imaju tendenciju da razbiju zvezdu.
Dok postoji ravnoteža između termo-nuklearnih reakcija i gravitacije koja teži da dalje sabije zvezdu, imamo tzv. zvezde glavnog niza. Naše Sunce, kao i većina zvezda koje vidimo na noćnom nebu, su zvezde glavnog niza. One mogu da postoje u ravnoteži od nekoliko miliona do nekoliko milijardi godina, zavisno od njihove mase. Međutim, kada se jednom zalihe termonuklearnog goriva potroše, fuzija prestaje i balans sa gravitacijom je narušen. Gravitacioni kolaps se nastavlja i zvezda postaje još gušća i toplija.
Sva materija koju poznajemo je sastavljena od atoma. Jezgro atoma sadrži protone i neutrone, a elektroni kruže oko jezgra. Kada gustina i pritisak u kolapsirajućoj zvezdi postanu toliko veliki da svi elektroni moraju da popadaju u atomsko jezgro, dolazi do reakcije u kojoj protoni i elektroni grade neutrone, koji sa preostalim neutronima iz jezgra čine zvezdu sastavljenu isključivo od neutrona. Takva zvezda ima svoje prirodno ime - neutronska zvezda. Neutronska zvezda nema aktivnih izvora energije jer su termonuklearne reakcije ugašene, međutim Fermijev pritisak, koji ne dozvoljava neutronima da previše priđu jedan drugome, može da uspostavi novi balans sa gravitacijom.
Međutim, vrlo masivne zvezde gravitacija može da sabije do gustina gde više ni Fermijev pritisak neutrona ne može da uspostavi ravnotežu sa gravitacijom. Kako se neutroni sastoje od elementarnih čestica koje nazivamo kvarkovima, na ogromnim pritiscima neutroni više ne mogu da se razlikuju kao individualne čestice jer dolazi do faznog prelaza u kome materija prelazi u tzv. kvarkovsko stanje.
Do nedavno se mislilo da kvark-zvezde zaokružuju priču o životu zvezda. Ispostavlja se, međutim, da imamo još dosta toga da naučimo. Gravitacioni kolaps, gde materija dostiže sve veće gustine i pritiske, može se razumeti kao inverzni Big Beng. Posle Big Benga, univerzum, koji je startovao iz stanja praktično beskonačne gustine, počinje da se širi i razređuje. U gravitacionom kolapsu se prilazi Big Bengu proizvoljno blizu i dostižu se stanja koja su postojala samo delić sekunde posle Big Benga. Pri gustinama većim od 10^25 kg/m^3 (poređenja radi, gustina jezgra Sunca je samo 100 000 kg/m^3) dolazi do tzv. elektroslabog faznog prelaza. U tom procesu elektromagnetne i slabe nuklearne interakcije se ujedinjuju u jedinstvenu silu pod imenom elektroslaba sila.
Na ovim ekstremnim gustinama, pod dejstvom elektroslabih sila, kvarkovi se konvertuju u elektrone i neutrina vrlo visokih energija. U ovom kontekstu, kvark-zvezda je samo veliki rezervoar kvarkova koji mogu da posluže kao gorivo, tj. izvor energije. To znači da elektroslabe reakcije mogu da zamene davno ugašene termonuklearne reakcije i obezbede stabilnost zvezde.
Postojanje elektroslabih zvezda je predviđeno u radu Dejana Stojkovića, De Chang Dai-a (SUNY at Buffalo), Arthur Lue-a (MIT) i Glenn Starkman-a (Case Western University) pod nazivom "Electroweak stars: how nature may capitalize on the standard model's ultimate fuel". U tom radu je pronađeno specijalno rešenje Ajnštajnovih jednačina za gravitacioni kolaps koje opisuje objekte čija je centralna gustina veća od elektroslabe gustine, a samo rešenje nije singularno, tj. ne predstavlja crnu rupu. Ispostavlja se da su zvezde tog tipa vrlo komplikovane. Jezgro zvezde je vrlo malo i vrlo masivno, tako da je njegova gustina blizu gustine crne rupe.
Jezgro elektroslabe zvezde je njen motor, to je oblast gde su temperatura i gustina veće od elektroslabog faznog prelaza, i gde se vrši konverzija kvarkova u neutrina. Ekstremni uslovi u takvoj zvezdi najbolje su ilustrovani dimenzijama: jezgro je veliko tek nekoliko santimetara dok je cela zvezda prečnika nekoliko kilometara (poređenja radi prečnik Sunca je 1 400 000 km). Ogromna energija u vidu neutrina se oslobađa u jezgru, ali neutrina gube energiju pokušavajući da napuste zvezdu boreći se sa ekstremno jakim gravitacionim poljem.
Druga važna činjenica je da neutrino, koji inače ima vrlo slabe interakcije sa okolnim materijalom, na ovako visokim energijama bitno pojačava svoje interakcije i ponaša se skoro isto kao i elektron, što znači da ne može lako da pobegne iz zvezde. Ogromna gravitacija i jake interakcije glavnih nosioca energije - neutrina - imaju za posledicu dosta dug život elektroslabih zvezda. Proračun pokazuje da zvezdi treba oko deset miliona godina da potroši svoje kvarkovsko gorivo. A deset miliona godina se već poredi sa životnom vekom nekih zvezda glavnog niza. Neke zvezde koje vidimo na tamnom noćnom nebu mogle bi u stvari biti elektroslabe zvezde.
Elektroslabe zvezde očigledno otvaraju novo poglavlje u evoluciji zvezda, ostaje samo da astronomske opservacije potvrde postojanje ove nove klase zvezda.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.
Privredna banka Zagreb (PBZ) odlučila je da podigne deo naknada svojim korisnicima za neke njihove usluge od 1. avgusta 2024. godine. Svojim korisnicma nisu posebno obrazložili zbog čega su se odlučili na ovaj potez.
Ofanziva ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.
Danas počinje isplata socijalnih davanja za april. Evo koji građani mogu da očekuju danas novac na računu. Istog dana isplata će se vršiti za više kategorija.
Srpska teniserka Dejana Radanović nije uspela da se plasira u drugo kolo kvalifikacija za glavni žreb Rolan Garosa, pošto je posle dva seta poražena od Turkinje Zejnep Sonmez 6:3, 6:2.
Ukrajinska vojska potopila je u nedelju još jedan brod ruske Crnomorske flote, očigledno koristeći rakete ATACNS sa bojevim glavama težine preko 200 kilograma.
Ukrajinska vojska potopila je u nedelju još jedan brod ruske Crnomorske flote, očigledno koristeći rakete ATACNS sa bojevim glavama težine preko 200 kilograma.
Svi pokušaji za uspostavljanje nezavisnosti kineskog regiona Tajvan osuđeni su na propast, saopštilo je danas kinesko ministarstvo spoljnih poslova nakon što je Laj Čing-tea preuzeo dužnost novog tajvanskog predsednika.
Rat u Ukrajini – 816. dan. Ruske trupe su udvostručile broj napada u pravcu Harkova, a u pravcu sela Sivir se vode žestoke borbe objavio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
Na društvenim mrežama širi se fotografija na kojoj se vidi deo letelice u šumi u kojoj je navodno bio Ebraihim Raisi. Strane agencije su u ponudi imale tu fotografiju, ali su počele da je povlače, jer se ne radi o helikopteru u kojem je poginuo predsednik.
Iranski predsednik Ebrahim Raisi i ministar spoljnih poslova Hosein Amir Abdolahijan poginuli su kada se njihov helikopter srušio dok je prelazio iznad planinskog terena u jakoj magli, potvrdio je potpredsednik Irana.
Često ćete čuti kako je potrebno da svakodnevno konzumiramo veće količine vode, ali zapravo prekomerna hidratacija može uzrokovati simptome koji mogu biti poprilično štetni za organizam.
Dijagnostikovanje dijabetesa tipa 2 može biti zbunjujuće - odjednom postoje nova pravila ishrane kojih se pojedinac mora pridržavati kako bi svoje zdravstveno stanje držao pod kontrolom.
A photo showing a part of the aircraft in the forest where Ebrahim Raisi allegedly was, spreads on social networks. Foreign agencies offered that photo, but they began to withdraw it, because it is not the helicopter in which the president was killed.
The Iranian government has called an emergency meeting for today following the death of Iranian President Ebrahim Raisi and the country's Foreign Minister Hossein Amir Abdollahian in a helicopter crash, the Iranian state news agency IRNA reported.
The trial of Miroslav Mika Aleksić, accused of rape and illicit sexual acts against girls who attended acting classes, should continue today before the High Court in Belgrade.
WikiLeaks founder Julian Assange is expected to find out today whether his 13-year legal battle against his extradition from Great Britain to the United States on espionage charges has been lost.
Facebook i Instagram biće predmet istrage zbog mogućih kršenja propisa EU o onlajn sadržaju koji se odnose na bezbednost dece, saopštila je u četvrtak Evropska komisija.
Komentari 1
Pogledaj komentare