Iznenadili biste se koliko su napadi panike postali česti. Od 2 do 10% populacije oboljeva od anksioznih poremećaja. Međutim veruje se da je taj broj mnogo veći s obzirom na to da se pacijenti uglavnom ne obraćaju lekarima.
Autor: Jovana Kovačević
|
Izvor: B92
U zapadnom svetu procenjuje se da ih dozivljava svaka deseta, a prema drugim procenama svaka treća osoba. Jedan od razloga za porast njihove učestalosti je to što danas ljudi spremnije priznaju da su žrtve panike. Drugi razlog je sve brži tempo života, zbog kojeg je sve veća i izloženost stresu.
Javlja se strah od spavanja, naročito ako je osoba sama u stanu i često u takvim trenucima želi da je uvek neko uz nju. Čak i kada napad prođe, strah od sledećeg je uvek prisutan. Osoba misli da gubi kontrolu nad svojim životom i često razmišlja o napuštanju fakulteta, posla ili čime se već bavi, zbog stalnog osećaja pritiska i anksioznih misli.
“Anksioznost ima četiri dimenzije: to je pre svega vrsta emocije koja utiče na naš misaoni proces što predstavlja kognitivnu komponentu ovog stanja. Izraz svega toga je osećaj strepnje i stalne brige. Anksioznost ima i svoju somatsku komponentu gde se osećaj tenzije ispoljava kroz telesne simptome. Pacijenti osećaju lupanje srca, nedostatak vazduha, razne senzacije u stomaku, tresu im se ruke, napetost u mišićima.
Anksioznost ima i bihejvioralnu komponentu, ispoljava se u ponašanju gde pacijent nije u stanju da sedi na jednom mestu, ima grčeve i slično,” kaže za B92 dr Nataša Šikanić, psihijatar i šef odseka za psihosomatiku i konsultativnu psihijatriju u Kliničko bolničkom centru dr Dragiša Mišović.
Dakle anksioznost predstavlja jednu složenu funkciju, i može postati patološka. To je jedno stanje straha, a strah je nešto što ima svoju filogenetsku evolucionu komponentu. Strah je nešto što je korisno jer ima odbrambenu funkciju jer se javlja na neku spoljašnju pretnju.
“Kod anksioznih poremećaja do straha, međutim, dolazi bez ikakve spoljašnje pretnje i u tom smislu se ona razlikuje od straha kao normalnog osećanja. Postoje samo unutrašnje pretnje koje bude čitav niz reakcija,” kaže dr Šikanić.
Panika
Anksioznost je vrlo neprijatno stanje i pacijenti razvijaju niz reakcija kako bi ga prevazišli. Panika je najviši stepen napetosti i straha. Iako je napad panike kratkotrajan on je jako intezivan i pacijent tad doživljava pravu psiho-somatsku buru. Oseća strah, katastrofu, misli da će mu se nešto loše dogoditi. On zbog toga, zbog niza telesnih simptoma koji prate napad, misli da je oboleo i od neke teške bolesti. On u tim situacijama ili odlazi u Urgentni centar ili poziva hitnu pomoć.
Panika se javlja uglavnom iz čista mira i pacijenti i doktori uvek žele da nađu uzrok napada i tražimo ga u spoljnim događajima. Međutim kod napada panike spoljni uzrok ne mora da postoji i najšeće se dešava da je pacijent miran, opušten, gleda tv ili se nalazi čak u nekim situacijama koje su relaksirajuće.
“Pacijenti mislie da će umreti u tom trenutku, da će izgubiti kontrolu nad sobom i svojim ponašanjem, ili da će u nekom smislu da polude. Često je prisutan osećaj i da će se onesvestiti,” kaže dr Šikanić.
“Ni između napada pacijent nije miran već je u konstantnoj strepnji od sledećeg napada. I tako praktično razvijaju strah od straha.”
Nakon napada, koji mogu biti više ili manje burni i traumatični, pacijenti se osećaju iscrpljeno, tužno, misle da umiru, pitaju se zašto im se to ponovo dešava...
Kako prepoznati anksioznost?
Shandi-lee / Flickr.com
Svi ljudi su pod nekim stresom, ali gde je granica između nekog “dozvoljenog” straha i anksioznosti. Kako to prepoznati?
“Pacijentima koji pate od anksioznosti značajno je narušen kvalitet života. Kada god oni žele nešto da urade pribegavaju raznim mehanizmima koji će ovakakvo stanje držati pod kontrolom. Pacijenti uglavnom izbegavaju situaciju za koju misle da će im doneti tu vrstu straha. Oni se boje da idu sami ulicom, boje se da odlaze u prodavnice, pozorišta; na sva mesta gde postoji mogućnost da će dobiti panični napad i za koja misle da će im biti otežano pružanje pomoći.”
“Ako se stanje ne leči oni vremenom postaju zatvorenici sopstvenih rešetaka i na kraju ne izlaze iz stana, a u najdrastičnijim formama ne ustaju ni iz kreveta” objašnjava dr Šikanić.
Zašto nastaje anksioznost?
Teško je predvideti koja osoba može zapasti u anksioznost jer za svakog čoveka neki drugačiji događaj predtsvlja okidač za ovo stanje.
Važno je odmah javiti se doktoru, jer vremenom napadi postaju sve češći i u potpunosti se remeti se kvalitet života pacijenta i oni više nigde ne idu sami.
“Teorije o anksioznim poremećajima su brojne. Frojd je smatrao da su to neki potisnuti konflikti u našoj podsvesti koji teže da se probiju u našu svest i kao reakcija na to javlja se anksioznost koja predstavlja vrstu odbrane – to su osnovne psiho-analitičke teorije. Imamo i kognitivno-bihejvioralne teorije koje smatraju da je anksioznost nešto što je naučeno, da smo doživeli neku vrstu traumatskog iskustva, kakva god ona bila. Za nekog okidač može biti vrsta banalnog događaja, ali je za tu osobu to nešto najvažnije jer izaziva takvu reakciju.
Postoje i brojne traumatske teorije po kojima traumatski događaj izaziva ovo stanje, preko bioloških teorija koje smatraju da se određene zone u mozgu iz nekih razloga aktiviraju i dovode do napada i pražnjenja,” kaže dr Šikanić.
Svaki čovek je individua za sebe i ne može se svrstati u jednu teoriju, već zavisi od svake osobe ponaosob.
Epidemiološki podaci pokazuju da žene češće oboljevaju od anksioznoznih poremećaja, sem kod socijalne fobije gde je procenat oboljevanja izjednačen među polovima.
Oni se mogu javiti i u ranom detinjstvu, ali do njih najčešće dolazi u adolescenciji i između dvadesete i tidesete godine.
“Najveći problem je što većina javnosti misli da su ovi poremećaji stvar volje i da pacijent može sam da ih prevaziđe što nije slučaj. Ima izuzetaka, ali njihovo stanje mnogo duže traje, ako se ne leči.
Drugi problem je što odlazak kod psihijatra podrazumeva da patite od nekog teškog duševnog stanja i ti ljudi su na neki način obeleženi, tako da mnogi pacijenti izbegavaju odlaske na terapije,” kaže dr Šikanić.
Lečenje
Lečenje ovih poremećaja uspešno je kod 90% pacijenata, dok kod ostalih stanje može prerasti u hronično. Međutim, pomoću terapije i oni vremenom nauče da lakše žive sa tim i svakako poboljšavaju kvalitet života.
“Proces lečenja se bazira na psihoterapiji i medikamentima.Oblici psihoterapije su brojni ali, prema istraživanjima, kognitiv-bihejvioralna terapija daje najbolje rezultate. Naravno i vrsta lečenja zavisi od pacijenta i procene njegovog stanja.”
Kada je reč o lekovima koji se prepisuju uglavnom se radi o savremenim antidepresivima koji podižu nivo hormona serotonina, ali se koriste i benzodezopini koji se uzimaju kraće.
Vrlo je bitno da se pacijent radi u ranom stadijumu poremećaja jer je svako izgubljeno vreme dragoceno.
“Bitno je jer ovi poremećaji utiču i na ponašanje. Pacijent učvršćava neke obrasce ponašanja koji su pogrešni. Ako to traje dugo, oni tek dolaskom kod nas shvate koliko su toga sebi uskratili u životu. Što kasnije počnu sa tretmanom oni će duže trajati jer je potrebno vreme da se neki načini ponašanje iskorene,” kaže dr Šikanić.
Ako ste i vi među osobama koji pate od anksioznih poremećaja znajte da niste sami. To je vrlo česta pojava, a razgovor sa stručnim licem će vam pomoći da se vratite normalnom životu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini, 1.455. dan. Sastanci prvog dana u Ženevi između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država bili su bilateralni, trilateralni, a pregovori napeti, saznaju mediji iz izvora bliskim mirovnim razgovorima.
Donald Tramp izjavio je da je rat u Gazi završen i poručio da očekuje da Hamas preda oružje, uz upozorenje na "veoma oštar odgovor" ukoliko to ne učini.
Rat u Ukrajini 1.457. dan - Nakon završene druge runde trilateralnig razgovora o postizanju mira u Ukrajini, u Ženevi, ruske snage pojačale su pritisak na frontu.
Bivši NBA centar Enes Kanter Fridom kaže da i dalje želi da se takmiči na najvišem nivou, ali sumnja da će se vratiti u NBA ligu zbog svog političkog stava prema Kini.
U Srbiji se u petak očekuje oblačno i osetno hladnije vreme, mestimično sa kišom, dok će na visokim planinama padati sneg, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Rat u Ukrajini 1.457. dan - Nakon završene druge runde trilateralnig razgovora o postizanju mira u Ukrajini, u Ženevi, ruske snage pojačale su pritisak na frontu.
U Srbiji se u petak očekuje oblačno i osetno hladnije vreme, mestimično sa kišom, dok će na visokim planinama padati sneg, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Američki predsednik Donald Tramp optužio je danas nekadašnjeg predsednika te zemlje Baraka Obamu da je navodno otkrio poverljive informacije kada je nedavno rekao da vanzemaljci postoje.
Danske pomorske vlasti saopštile su danas da su zadržale i pregledale kontejnerski brod pod iranskom zastavom, usidren u vodama te nordijske zemlje, uz obrazloženje da nije pravilno registrovan.
U 2017, u Srbiji je bio samo jedan par orlova krstaša, a već prošle godine je zabeleženo 19 parova koji se gnezde, od kojih je 10 uspešno odgajilo mladunce.
Mali majmun rase makaki iz zoološkog vrta u Japanu postao je internet fenomen nakon što je snimljen kako nosi plišanu igračku sa kojom se zbližio, izazvavši oduševljenje i saosećanje širom sveta.
Dva meseca nakon što je pronađen mrtav u svom stanu u Njujorku, objavljen je zvanični uzrok smrti američkog glumca Pitera Grina, najpoznatijeg po ulogama u filmovima "Petparačke priče" i "Maska".
Sezona virusa je u toku, a među njima su i ovčije boginje. Koliko se brzo prenose, koji je period inkubacije i može li doći do ozbiljnijih komplikacija?
Osobe koje su tokom života izložene većim nivoima zagađenja vazduha imaju veći rizik od razvoja Alchajmerove bolesti, pokazala je nova studija američkog univerziteta Emori.
Ukoliko film "Hamnet" trijumfuje u kategoriji za najbolji film, postoji mogućnost da Pol Tomas Anderson osvoji priznanje za najboljeg reditelja – ili da se scenario odigra obrnuto.
Pevač Jakov Jozinović koji je svojim nastupima za kratko vreme izazvao veliko interesovanje publike i medija širom regiona posebno je govorio o tome što je popularnost stekao pevajući obrade tuđih pesama.
Trucks on Serbian roads will soon face a major change – starting April 1, all will be required to have mandatory TAG devices, which will become the only method of toll payment.
The influential Financial Times has exclusively reported that U.S.-based Caterpillar Inc. is investing in the Serbian company ElevenEs, marking the start of construction of a next-generation lithium battery factory in Serbia.
The United States is pressuring NATO to scale back many of its external activities, including ending the alliance’s key mission in Iraq, and its mission in Kosovo and Metohija, four NATO diplomats told Politico.
In the Scărișoara Ice Cave in Romania, a bacterium that had been frozen for more than 5,000 years has been discovered - and it is now drawing significant attention from the scientific community. This ancient microorganism is resistant to as many as ten modern
Major infrastructure projects in Germany are turning into never-ending construction sagas. The opera house in Cologne, the deadline has been exceeded by a decade, and costs have risen to six times the original estimate. Why and how did this happen?
Prema najnovijim informacijama, Apple se priprema za lansiranje potpuno novog, pristupačnijeg modela MacBook računara koji bi mogao da se pojavi na tržištu već sledećeg meseca.
Odgovarajući pritisak u gumama je presudan za bezbednost automobila, ali i za "zdravlje" samih guma - zimi, pritisak ume da opadne, pa je neophodno da ga češće proveravate nego inače.
Kamione na srpskim putevima uskoro čeka velika promena - od 1. aprila svi će morati da imaju obavezne TAG uređaje, odnosno to će im biti jedini način naplate putarine.
Komentari 37
Pogledaj komentare