Iznenadili biste se koliko su napadi panike postali česti. Od 2 do 10% populacije oboljeva od anksioznih poremećaja. Međutim veruje se da je taj broj mnogo veći s obzirom na to da se pacijenti uglavnom ne obraćaju lekarima.
Autor: Jovana Kovačević
|
Izvor: B92
U zapadnom svetu procenjuje se da ih dozivljava svaka deseta, a prema drugim procenama svaka treća osoba. Jedan od razloga za porast njihove učestalosti je to što danas ljudi spremnije priznaju da su žrtve panike. Drugi razlog je sve brži tempo života, zbog kojeg je sve veća i izloženost stresu.
Javlja se strah od spavanja, naročito ako je osoba sama u stanu i često u takvim trenucima želi da je uvek neko uz nju. Čak i kada napad prođe, strah od sledećeg je uvek prisutan. Osoba misli da gubi kontrolu nad svojim životom i često razmišlja o napuštanju fakulteta, posla ili čime se već bavi, zbog stalnog osećaja pritiska i anksioznih misli.
“Anksioznost ima četiri dimenzije: to je pre svega vrsta emocije koja utiče na naš misaoni proces što predstavlja kognitivnu komponentu ovog stanja. Izraz svega toga je osećaj strepnje i stalne brige. Anksioznost ima i svoju somatsku komponentu gde se osećaj tenzije ispoljava kroz telesne simptome. Pacijenti osećaju lupanje srca, nedostatak vazduha, razne senzacije u stomaku, tresu im se ruke, napetost u mišićima.
Anksioznost ima i bihejvioralnu komponentu, ispoljava se u ponašanju gde pacijent nije u stanju da sedi na jednom mestu, ima grčeve i slično,” kaže za B92 dr Nataša Šikanić, psihijatar i šef odseka za psihosomatiku i konsultativnu psihijatriju u Kliničko bolničkom centru dr Dragiša Mišović.
Dakle anksioznost predstavlja jednu složenu funkciju, i može postati patološka. To je jedno stanje straha, a strah je nešto što ima svoju filogenetsku evolucionu komponentu. Strah je nešto što je korisno jer ima odbrambenu funkciju jer se javlja na neku spoljašnju pretnju.
“Kod anksioznih poremećaja do straha, međutim, dolazi bez ikakve spoljašnje pretnje i u tom smislu se ona razlikuje od straha kao normalnog osećanja. Postoje samo unutrašnje pretnje koje bude čitav niz reakcija,” kaže dr Šikanić.
Panika
Anksioznost je vrlo neprijatno stanje i pacijenti razvijaju niz reakcija kako bi ga prevazišli. Panika je najviši stepen napetosti i straha. Iako je napad panike kratkotrajan on je jako intezivan i pacijent tad doživljava pravu psiho-somatsku buru. Oseća strah, katastrofu, misli da će mu se nešto loše dogoditi. On zbog toga, zbog niza telesnih simptoma koji prate napad, misli da je oboleo i od neke teške bolesti. On u tim situacijama ili odlazi u Urgentni centar ili poziva hitnu pomoć.
Panika se javlja uglavnom iz čista mira i pacijenti i doktori uvek žele da nađu uzrok napada i tražimo ga u spoljnim događajima. Međutim kod napada panike spoljni uzrok ne mora da postoji i najšeće se dešava da je pacijent miran, opušten, gleda tv ili se nalazi čak u nekim situacijama koje su relaksirajuće.
“Pacijenti mislie da će umreti u tom trenutku, da će izgubiti kontrolu nad sobom i svojim ponašanjem, ili da će u nekom smislu da polude. Često je prisutan osećaj i da će se onesvestiti,” kaže dr Šikanić.
“Ni između napada pacijent nije miran već je u konstantnoj strepnji od sledećeg napada. I tako praktično razvijaju strah od straha.”
Nakon napada, koji mogu biti više ili manje burni i traumatični, pacijenti se osećaju iscrpljeno, tužno, misle da umiru, pitaju se zašto im se to ponovo dešava...
Kako prepoznati anksioznost?
Shandi-lee / Flickr.com
Svi ljudi su pod nekim stresom, ali gde je granica između nekog “dozvoljenog” straha i anksioznosti. Kako to prepoznati?
“Pacijentima koji pate od anksioznosti značajno je narušen kvalitet života. Kada god oni žele nešto da urade pribegavaju raznim mehanizmima koji će ovakakvo stanje držati pod kontrolom. Pacijenti uglavnom izbegavaju situaciju za koju misle da će im doneti tu vrstu straha. Oni se boje da idu sami ulicom, boje se da odlaze u prodavnice, pozorišta; na sva mesta gde postoji mogućnost da će dobiti panični napad i za koja misle da će im biti otežano pružanje pomoći.”
“Ako se stanje ne leči oni vremenom postaju zatvorenici sopstvenih rešetaka i na kraju ne izlaze iz stana, a u najdrastičnijim formama ne ustaju ni iz kreveta” objašnjava dr Šikanić.
Zašto nastaje anksioznost?
Teško je predvideti koja osoba može zapasti u anksioznost jer za svakog čoveka neki drugačiji događaj predtsvlja okidač za ovo stanje.
Važno je odmah javiti se doktoru, jer vremenom napadi postaju sve češći i u potpunosti se remeti se kvalitet života pacijenta i oni više nigde ne idu sami.
“Teorije o anksioznim poremećajima su brojne. Frojd je smatrao da su to neki potisnuti konflikti u našoj podsvesti koji teže da se probiju u našu svest i kao reakcija na to javlja se anksioznost koja predstavlja vrstu odbrane – to su osnovne psiho-analitičke teorije. Imamo i kognitivno-bihejvioralne teorije koje smatraju da je anksioznost nešto što je naučeno, da smo doživeli neku vrstu traumatskog iskustva, kakva god ona bila. Za nekog okidač može biti vrsta banalnog događaja, ali je za tu osobu to nešto najvažnije jer izaziva takvu reakciju.
Postoje i brojne traumatske teorije po kojima traumatski događaj izaziva ovo stanje, preko bioloških teorija koje smatraju da se određene zone u mozgu iz nekih razloga aktiviraju i dovode do napada i pražnjenja,” kaže dr Šikanić.
Svaki čovek je individua za sebe i ne može se svrstati u jednu teoriju, već zavisi od svake osobe ponaosob.
Epidemiološki podaci pokazuju da žene češće oboljevaju od anksioznoznih poremećaja, sem kod socijalne fobije gde je procenat oboljevanja izjednačen među polovima.
Oni se mogu javiti i u ranom detinjstvu, ali do njih najčešće dolazi u adolescenciji i između dvadesete i tidesete godine.
“Najveći problem je što većina javnosti misli da su ovi poremećaji stvar volje i da pacijent može sam da ih prevaziđe što nije slučaj. Ima izuzetaka, ali njihovo stanje mnogo duže traje, ako se ne leči.
Drugi problem je što odlazak kod psihijatra podrazumeva da patite od nekog teškog duševnog stanja i ti ljudi su na neki način obeleženi, tako da mnogi pacijenti izbegavaju odlaske na terapije,” kaže dr Šikanić.
Lečenje
Lečenje ovih poremećaja uspešno je kod 90% pacijenata, dok kod ostalih stanje može prerasti u hronično. Međutim, pomoću terapije i oni vremenom nauče da lakše žive sa tim i svakako poboljšavaju kvalitet života.
“Proces lečenja se bazira na psihoterapiji i medikamentima.Oblici psihoterapije su brojni ali, prema istraživanjima, kognitiv-bihejvioralna terapija daje najbolje rezultate. Naravno i vrsta lečenja zavisi od pacijenta i procene njegovog stanja.”
Kada je reč o lekovima koji se prepisuju uglavnom se radi o savremenim antidepresivima koji podižu nivo hormona serotonina, ali se koriste i benzodezopini koji se uzimaju kraće.
Vrlo je bitno da se pacijent radi u ranom stadijumu poremećaja jer je svako izgubljeno vreme dragoceno.
“Bitno je jer ovi poremećaji utiču i na ponašanje. Pacijent učvršćava neke obrasce ponašanja koji su pogrešni. Ako to traje dugo, oni tek dolaskom kod nas shvate koliko su toga sebi uskratili u životu. Što kasnije počnu sa tretmanom oni će duže trajati jer je potrebno vreme da se neki načini ponašanje iskorene,” kaže dr Šikanić.
Ako ste i vi među osobama koji pate od anksioznih poremećaja znajte da niste sami. To je vrlo česta pojava, a razgovor sa stručnim licem će vam pomoći da se vratite normalnom životu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Evropa je tokom 2025. zabeležila jednu od najtoplijih godina u istoriji, dok naučnici upozoravaju da bi 2026. mogla da bude još toplija zbog očekivanog jačeg El Ninja, pokazao je novi izveštaj Svetske meteorološke organizacije i programa EU Kopernikus.
U sledećim satima okruzi jugozapadne Srbije biće pogođeni pljuskovima i grmljavinama, upozorila je domaća meteorološka stranica "Hailz Srbija" pre jednog sata.
Projekat izdavanja redizajnirane nove serije evro novčanica, koji je Evropska centralna banka (ECB) pokrenula krajem 2021. godine, ušao je u završnu fazu procesa dizajniranja.
Izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića koju je dao britanskom novinaru Alisteru Kembelu u podkastu "Ostalo je politika" udarna je vest u ruskim medijima.
Fudbaleri Pari Sen Žermena savladali su minhenski Bajern rezulltatom 5:4, u prvom meču polufinala Lige šampiona koje nam je donelo najviše golova u toj fazi u istoriji takmičenja.
Rat u Ukrajini – 1.527. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Ukrajina u najboljoj vojnoj poziciji, dok Putin razmatra prekid vatre, a SBU napada rusku infrastrukturu dronovima.
Bivši pevač grupe Spandau bale Ros Dejvidson osuđen je na 14 godina zatvora nakon što je proglašen krivim za silovanje i seksualni napad, preneli su danas britanski mediji.
Rat u Ukrajini – 1.527. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Ukrajina u najboljoj vojnoj poziciji, dok Putin razmatra prekid vatre, a SBU napada rusku infrastrukturu dronovima.
Dok američki predsednik Donald Tramp tvrdi da postoje znaci nemira u iranskom ratnom rukovodstvu, jedan ključni igrač izgleda da stiče značajan uticaj koji bi mogao da oblikuje poziciju Islamske Republike i na bojnom polju i za pregovaračkim stolom.
Nakon što je sin pokojnog akademika Nikole Hajdina, prof. dr Rade Hajdin, zvanično demantovao robinske veze novinarke N1 sa svojom porodicom, Milenko Jovanov oštro je reagovao na društvenim mrežama.
Dnevne novine u Srbiji za petak, 1. maj, subotu, 2. maj i nedelju 3. maj, na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Bivši pevač grupe Spandau bale Ros Dejvidson osuđen je na 14 godina zatvora nakon što je proglašen krivim za silovanje i seksualni napad, preneli su danas britanski mediji.
Devet takmičara, u večerašnjoj epizodi "MasterChef" Srbija, imaju više nego težak zadatak - izboriti se sa celom neočišćenom amur ribom od skoro deset kilograma.
The highest-ranking U.S. military officials, including Admiral Brad Cooper, the head of Central Command, will present President Donald Trump later on Thursday with possible military options against Iran, a U.S. official told Reuters.
President of Serbia Aleksandar Vučić stated today that the State Data Center in Kragujevac has received a Tier 4 certificate, meaning the highest level of reliability and security, and emphasized that no country in the region has this level.
An unexpected snowfall on Zlatibor at the end of April surprised tourists and drivers, while the rest of Serbia is experiencing cold and cloudy weather, according to the State Hydrometeorological Institute of Serbia (RHMZ)
Iranian President Masoud Pezeshkian stated that any attempt to blockade Iran at sea “will be doomed to failure,” emphasizing that the Strait of Hormuz has key strategic and national importance for Iran.
Ranije ovog meseca, Activision je otkrio da će Piter Berg režirati predstojeći Call of Duty film. Od tog trenutka, međutim, javnost se malo više zainteresovala za neke njegove ranije izjave.
Američka hipersonična raketa Mračni orao ("Tamni orao", eng. "Dark Eagle") mogla bi da bude raspoređena na Bliski istok radi potencijalnog korišćenja protiv Irana. Kakvo je to oružje?
U poslednje vreme videli smo nekoliko suludih slučajeva vožnje u kontrasmeru na auto-putu. Pukovnik policije Dejan Stević objasnio je šta treba da radite ako se desi da vam ovakvo vozilo ide u susret.
Komentari 37
Pogledaj komentare