"Dok se on nije pojavio, ljudi su imali malo mesta gde su mogli da odu kada su preplavljeni emocijama i ludim idejama, jedino su mogli da napišu pismo nekom listu ili drže pridike košijama", navodi njujorški list. Ovaj dnevnik Vilijamsa, u smislu razvoja komunikacionih tehnologija, upoređuje sa dostignućem Johanesa Gutenberga, izumitelja štamparske mašine.
"Mislio sam da kada jednom svi budu u mogućnosti da slobodno govore i razmenjuju informacije i ideje, svet će automatski postati bolje mesto. Pogrešio sam u vezi sa tim", rekao je poznati preduzetnik iz Silikonske doline, koji je član upravnog odbora Tvitera sa najvećim brojem deonica ove kompanije.
Vilijams kaže da je "problem sa internetom to što nagrađuje ekstreme".
"Recimo da se na primer vozite automobilom i vidite sudar. Naravno da ćete pogledati. Svako pogleda. Internet shvati da to znači da svi traže više sudara, pa pokušava da im ih obezbedi", smatra osnivač Tvitera.
On tvrdi da mu je cilj da razbije ovu šemu.
"Ako naučim da ću, krećući se tim putem, viđati sve više i više sudara, krenuću drugim putem", objašnjava Vilijams.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 19
Pogledaj komentare