Evropski aktivisti koji su prošlog meseca učestvovali u američkim protestima oko interneta naučili su da postoji politička moć koja se može iskoristiti na vebu. Sada će to znanje pokušati da primene ne bi li pobedili nova svetska pravila o intelektualnoj svojini.
Izvor: NY Times, Dejvid Džoli
U jeku američkih protesta, sajtovi poput Wikipedije su se “zacrneli” 18. januara, a preko sedam miliona ljudi potpisalo je Googleovu online peticiju protiv nacrta zakona o zaustavljanju online piraterije i zaštite intelektualne svojine. Na kraju su čak i predlagači zakona iz Kongresa ustuknuli pred navalom kritika javnosti.
Evropski aktivisti se nadaju da će iskoristiti slični pritisak da spreče međunarodni Sporazum o borbi protiv falsifikovanja (ACTA) kojim bi trebalo da se prekine nezakonita trgovina dobara zaštićenih autorskim pravima i žigovima. Oponenti kažu da će on razoriti slobodu na internetu i zaustaviti inovaciju.
Oko 1,5 milion ljudi je potpisalo veb peticiju kojom se od Evropskog parlamenta traži da odbaci Actu (koja je, tvrde, SOPA i PIPA na međunarodnom nivou). Hiljade ljudi pojavilo se na demonstracijama širom Evrope, a dodatne su zakazane za danas.
Posle više od tri godine pregovora, za koje kritičari kažu da su vođeni bez dovoljnog učešća javnosti, SAD su prošlog oktobra u Tokiju potpisale Actu, zajedno sa Australijom, Kanadom, Japanom, Marokom, Novim Zelandom i Južnom Korejom (Sporazum će stupiti na snagu kad ga ratifikuje šest od ovih zemalja).
Ovaj sporazum postao je glavni problem u Evropi nakon što ga je 26. januara potpisala Evropska Unija i predstavnice 22 od 25 članica EU (osim Kipra, Estonije, Nemačke, Holandije i Slovačke).
Istoga dana specijalni izaslanik EU za Actu, Kader Arif, član Socijalističke stranke iz Francuske podneo je ostavku. On je rekao da su Evropski parlament i organizacije građanskih prava bile izostavljene iz pregovora i ceo proces nazvao „maskaradom”.
Tako je pitanje, koje je do tada dobijalo neprimetnu medijsku pažnju, stiglo na naslovne strane, sa pozivanjem na nacionalne zakone i zahtevima da Evropski parlament odbije sporazum.
Fotografija sa protesta u Ljubljani (Photo: Tit Bonaè/Flickr)
Pritisak vršen na političare bio je nepopustljiv. Helena Drnovšek-Zorko, slovenačka ambasadorka u Japanu koja je u ime svoje zemlje potpisala sporazum, javno ga se odrekla i pozvala svoje zemljake da demonstriraju protiv njega.
Poljska, domovina nekih od najglasnijih protesta današnjice, „suspendovala” je sporazum, kazao je poljski premijer Donald Tusk, nakon masovnog protesta poslanika u maskama Gaja Foksa (simbola članova pokreta Anonymous) u državnom parlamentu.
ACTA je pokušaj da se, uz pomoć već ustanovljene mreže civilnih i krivičnih zakonskih procedura, prekine nezakonita trgovina dobrima i svojinom - recimo torbama „luj viton”, holivudskim filmovima i zvanično objavljenom muzikom - čime bi se vlasnicima intelektualne svojine obezbedila sredstva da se protiv piraterije i falsifikatora bore u sudovima van granica svoje domovine.
I premda dva „teškaša” kad je o pirateriji reč, Rusija i Kina, još nisu stavili potpis, oni zaduženi za nacrt ACTA zakona kažu da se nadaju da će ove zemlje uvideti korist od prijavljivanja.
Kader Arif, protivnik ove mere u Evropskom parlamentu, smatra da je ACTA „pogrešna i po formi i po sadržaju”. On kaže da su evropski zvaničnici, koji su započeli pregovore o ovom sporazumu 2007, držali zakonodavce u mraku godinama i ignorisali njihove primedbe, da bi im konačno prezentovali konačnu verziju sporazuma bez prava na mišljenje i opcije da ga modifikuju.
„Voilà, to je maskarada koje se odričem”, kazao je Arif. On je otkrio da mu je veliki broj stavki iz sporazuma bio problematičan, naročito deo koji kaže da bi internet provajderi mogli da budu odgovorni za kršenje autorskih prava svojih korisnika, nešto što se kosi sa postojećim zakonima EU.
Osim toga, zakon ostavlja svakoj zemlji ponaosob diskreciono pravo da definiše šta se podrazumeva pod „komercijalnim” nivoom pirterije, tako da bi neke zemlje mogle da uvedu pretresanje laptopova i muzičkih plejera putnika u potrazi za nelegalnim sadržajem.
Zagovornici Acte odbacuju kritike i kažu da je akcija od suštinskog značaja za odbranu inetelektualne svojine u trenutku kada njeni vlasnici gube desetine milijardi dolara godišnje od falsifikatora i nezakonitog „šerovanja”. Oni optužuju opoziciju da namerno preuveličava pojedine odredbe Acte kako bi raspirila strahove.
„ACTA samo želi da pojača postojeće zakone o intelektualnoj svojini i da dela protiv masovnih prekršaja iza kojih često stoje kriminalne organizacije, a ne protiv pojedinaca”, kazao je Džon Klensi, predstavnik za javnost ispred odseka EU za trgovinu.
Photo: (Beta/SCANPIX SWEDEN)
Cilj sporazuma je, kaže Klensi, da se podignu standardi širom sveta i približe evropskim standardima, a ne da se u Evropi pokreću parnice. „Nije ispravna sugestija da će ACTA ograničiti slobodu interneta”, dodao je Klensi. „ACTA ne znači da ćemo na granicama proveravati privatne laptopove ili smartfone. Ona neće preseći dotok interneta niti cenzurisati bilo koji sajt”.
Ron Kirk, trgovinski predstavnik u SAD, kazao je u oktobru da je zaštita intelektualne svojine „ključna za američke poslove u inovativnoj i kreativnoj industriji” i da sporazum „obezbeđuje platformu Obaminoj administraciji da sarađuje sa drugim vladama kako bi unapredila borbu protiv krivotvorenja i piraterije”.
SAD i EU odbacuju optužbe da pregovori nisu bili transparentni; Amerikanci kažu da je nacrt Acte objavljen u aprilu 2010. i da je konačna verzija bila dostupna javnosti više od godinu dana.
ACTA je i u SAD izazvala kritike, ali manje kontroverze od Pipe i Sope, verovatno zato što su njene odredbe namenjene pirateriji s druge strane Atlantika. Međutim, NetCoalition, savez IT kompanija koje su se usprotivile Sopi i Pipi - uključujući Google i eBay - imao je negativ stav i prema Acti.
A oko 75 profesora prava potpisalo je otvoreno pismo predsedniku Obami, u kojem su kritikovali, kako kažu „intenzivnu ali bespotrebnu tajnost” u kojoj su vođeni pregovori, kao i argument Bele kuće da je Obama imao ovlašćenja da potpiše Actu ne kao sporazum - što bi zahtevalo raspravu u Senatu i njegovu saglasnost - već kao „izvršni sporazum” (kada predsednik deluje unilateralno).
To nije dobro prošlo u Kongresu. „Ustavotvorne vlasti se pitaju da li administracija može da potpiše ovaj sporazum bez odobrenja Kongresa”, kazao je senator Ron Vajden, demokrata iz Oregona.
„U svakom slučaju, kad se međunarodne pogodbe, kao što je ACTA, osmišljavaju i prave pod velom tajnosti”, dodaje Vajden, „teško je poverovati da one zastupaju najšire interese generalne javnosti. Kontroverza koja okružuje Actu ne bi trebalo nikoga da iznenađuje”.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prvi Akva park u Srbiji izgrađen je u Jagodini pre dve decenije, na incijativu i po ideji Dragana Markovića Palme, kao i sve ostale destinacije koje danas čine Memorijalno – turistički kompleks nazvan po svom autoru "Dragan Marković Palma“.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Trampova administracija planira da se već sledeće nedelje u Beloj kući sastane sa čelnicima najvećih američkih odbrambenih kompanija kako bi razgovarali o ubrzanju proizvodnje naoružanja, piše "Rojters".
Rat u Ukrajini – 1.568. dan. Ukrajinska vojska je pokrenula tokom noći i jutra napade na više ruskih gradova i regiona, a na meti su bili Moskva, Čeboksari, Novokujbiševsk, Rostovska oblast, kao i objekti infrastrukture u Vladimirskoj oblasti.
Trampova administracija planira da se već sledeće nedelje u Beloj kući sastane sa čelnicima najvećih američkih odbrambenih kompanija kako bi razgovarali o ubrzanju proizvodnje naoružanja, piše "Rojters".
Rat u Ukrajini – 1.568. dan. Ukrajinska vojska je pokrenula tokom noći i jutra napade na više ruskih gradova i regiona, a na meti su bili Moskva, Čeboksari, Novokujbiševsk, Rostovska oblast, kao i objekti infrastrukture u Vladimirskoj oblasti.
Ruski predsednik Vladimir Putin nazvao je neefikasne udare raketama srednjeg dometa Orešnik običnim testovima. Tvrdio je da su namerno ciljane "ambare", što je izazvalo negodovanje među ruskim vojnim blogerima, piše Forbs.
Sukob na Bliskom istoku – 103. dan. SAD su izvele vazdušne udare na Iran nakon obaranja američkog helikoptera Apač, a Teheran je uzvratio napadima na američke ciljeve u regionu.
Nakon što je Mađarska ukinula veto, deblokirano je 6,6 milijardi evra iz Evropskog instrumenta za mir namenjenih Ukrajini, ali je izbio spor između Nemačke i Poljske oko njihove namene, piše "Ukrajinska pravda", pozivajući se na poljsku radio stanicu RMF.
Kvalitetan san smatra se jednim od ključnih faktora za zdravlje i vitalnost organizma. Iako ga mnogi zanemaruju zbog užurbanog načina života, redovan i kvalitetan odmor tokom noći neophodan je za pravilno funkcionisanje celog organizma.
Konzumacija samo jednog avokada dnevno mogla bi da pomogne u smanjenju naglih skokova šećera u krvi i potencijalno smanji rizik od hroničnih bolesti, uključujući dijabetes i određene vrste raka.
Kardiohirurzi Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra E.N. Mešalkina ruskog Ministarstva zdravlja ugradili su pacijentu "mehaničko srce" sa magnetnom levitacijom, u prvoj takvoj operaciji na teritoriji Rusije, saopštila je pres služba centra.
Šarm francuske kinematografije i ovog leta vraća se pred domaću publiku kroz osmo izdanje Festival francuskog filma, koje će biti održano od 23. do 28. juna i od 2. do 5. jula u Beogradu, Novom Sadu, Zrenjaninu, Nišu, Gornjem Milanovcu i Užicu.
Šesnaest godina nakon što je film "Društvena mreža" (The Social Network) prikazao uspon Fejsbuka, publika je dobila prvi uvid u dugo očekivani nastavak.
Festival francuskog filma biće održan od 23. do 28. juna u Beogradu, a potom od 2. do 5. jula u još pet gradova Srbije, najavljeno je danas na konferenciji za medije u Francuskoj ambasadi.
Poslednja epizoda serije "Porodca Soprano", poznata po iznenadnom prekidu slike, podelila je publiku - neki su ga smatrali genijalnim, drugi frustrirajuće neodređenim završetkom.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
Serbian President Aleksandar Vučić says that relations between Serbia and the United States have undergone a dramatic transformation under President Donald Trump.
Brutal riots, which resulted in the burning of houses and public transport in Belfast, are one of the latest public reactions in Britain to crimes committed by foreigners.
Company NIS has submitted a request for a new special license from the U.S. Office of Foreign Assets Control (OFAC), part of U.S. Department of Treasury, in order to continue its operational activities smoothly after June 16, when its previous license expires.
Chief Public Prosecutor of Higher Public Prosecutor’s Office in Belgrade, Nenad Stefanović, has today requested that Vladimir and Miljana Kecmanović, parents of the minor perpetrator of the “Ribnikar” school shooting, be sentenced to the maximum prison terms.
Iran’s Ministry of Foreign Affairs strongly condemned the latest U.S. military strikes on Iran, calling them a clear violation of the country’s national sovereignty.
Kada laptop iznenada postane spor, većina korisnika odmah posumnja na procesor, RAM memoriju ili SSD disk. Međutim, uzrok problema često može biti nešto mnogo jednostavnije - baterija.
Telegram je predstavio potpuno novu aplikaciju za Apple Watch, čime se vraća na Apple platformu za pametne satove nekoliko godina nakon što je ukinuo prethodnu verziju.
Vraćanje kilometraže u Srbiji dobija novi oblik. Dok su dizel automobili godinama bili prvi na udaru, najnoviji podaci potvrđuju da prevaranti sve češće ciljaju i hibride i električne modele.
Dodge vraća Charger na evropsko tržište, a nova generacija biće dostupna i kao strujaš i kao benzinac. Evropski kupci već mogu da naruče automobil, dok prve isporuke počinju u septembru.
Automobilska okupljanja trebalo bi da budu prilika za druženje i razmenu zajedničke strasti prema automobilima. Međutim, ponekad završe u sukobu sa zakonom, što je bio slučaj i ovde.
Meksiko je dugo jedan od najvećih centara za proizvodnju automobila, u kom fabrike imaju gotovo svi veliki proizvođači. Sada bi mogli da dobiju i prvi ozbiljan domaći brend, pod nazivom Olinia.
Komentari 17
Pogledaj komentare