Međutim, u svetu je, prema rečima predsednice Udruženja za zaštitu životinja i razvoj građanske svesti, to pitanje potpuno uređeno, jer svaka institucija šalje podatke i država zna koliko je ubijeno životinja eksperimentima i to od svake vrste.
Tako, prema procenama Britanske unije za aboliciju od vivisekcije u svetu godišnje strada u eksperimentima oko 150 miliona kičmenjaka, od toga 12 miliona u Evropi, rekla je Ranković i navela da je Srbija ovu oblast zakonski uredila ali da se propisi uglavnom ne poštuju.
Ogledi se rade na ribama, vodozemcima, gmizavcima, pticama, sisarima. Polovinu svih sisara čine miševi i pacovi, a drugu polovinu zečevi, kunići, zamorci, psi, mačke, majmuni, konji, svinje.
Većina životinja se uzgaja za eksperimente na posebnim farmama, ali se neke hvataju u divljini i transportuju do laboratorija. Spora implementacija propisa u Srbiji, kako je navela Ranković, otežava zaštitu oglednih životinja i potencira etičko i stručno pitanje o (ne)opravdanosti eksperimenata na životinjama, koje ne postavljaju samo laici, već i naučnici.
Sa jedne strane su oni koji smatraju da je upotreba životinja i dalje neophodna i nužna u sticanju naučnih saznanja i da je uz poštovanje određenih etičkih principa opravdano žrtvovati životinje zarad benefita ljudi.
Sa druge strane, jednako su prisutna i mišljenja koja ne samo da postavljaju pitanje održive etičke opravdanosti upotrebe životinja već i potenciraju nedovoljnu pouzdanost ovako dobijenih rezultata kada se oni primenjuju na ljudima. Osum toga, veliki broj rezultata dobijenih u eksperimentima pokazao se neprimenljivim na ljude zbog specifičnosti vrsta, rekla je ona i ukazala da je svaki trenutak života oglednih životinja ispunjen strahom, stresom, bolom i patnjom, u zavisnosti od vrste i trajanja eksperimenta.
"Uslovi života su daleko ispod minimuma potrebnog za zadovoljenje osnovnih potreba što izaziva strah i stres. Ukoliko su eksperimenti invazivniji, utoliko je život oglednih životinja bolniji i ispunjeniji patnjom", istakla je predsednica Udruženja. Ona ukazuje da je sreća za životinje što naša privreda nije razvijena i što se i ne radi toliko ogleda koliko u razvijenim zemljama, ističući da se udruženje izričito protivi eksperimentima na životinjama.
Međutim, svesni su da to ne može preko noći i da je potrebno edukovati javnost ali i da se nađe više alternativnih rešenja za ovaj problem. U Srbiji je 2009. stupio na snagu zakon o dobrobiti životinja, a 2011. godine i pravilnik o zaštiti dobrobiti oglednih životinja.
Godine 2010. Srbija je ratifikovala konvenciju o zaštiti kičmenjaka koji se korise u ogledne svrhe. Inače 24. april obeležava se kao Dan zaštite oglednih životinja kada se javnost podseća da su milioni životinja ubijeni i milioni žive u mukama zarad napretka nauke, zdravlja ljudi i lepote. Ustanovljen je 1979. godine na inicijativu Međunarodne organizacije protiv bolnih eksperimenata na životinjama.
Srbija: Ogledi na životinjama u 12 institucija
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 31
Pogledaj komentare