Kulturnjaci iz Srbije: Oprezno sa najavama

Kulturni poslenici iz Srbije oprezni su u svojim očekivanjima posle najave premijera Aleksandra Vučića da će vlada obratiti više pažnje na kulturu.

Kultura

Izvor: B92

Nedelja, 11.05.2014.

13:34

Default images

Upravnica Narodnog pozorišta u Subotici Ljubica Ristovski ocenila je najavu premijera Aleksandra Vučića da će više pažnje biti usmereno ka kulturi kao ohrabrujuću.

Ona je rekla Tanjugu da se već mesecima i godinama po novinama može pročitati da je kultura zapuštena, da je prepuštena sama sebi, iako je značajna za kulturni identitet države.

“Te reči su shvakako ohrabrujuće jer se konačno neko setio da u ovoj državi treba i kulturom neko da se bavi, ako ništa drgugo ono za očuvanje kulturnog identiteta koji je prosto neodvojiv od toga kada poimamo neku državu kao državu”, rekla je Ristovski.

Ona je dodala da je izjava premijera dočekana sa nadom da će neki problemi da se reše, jer je po njenoj oceni, sve što je do sada rađeno, posebno zakonski propisi, činilo se mnoge stvari ne mogu ni raditi jer su suprotne zakonu.

Narodno pozorište u Subotici, institucija od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, već skoro sedam godina funkcioniše izvan matične zgrade koja se gradi, rekonstruiše i adaptira.

Predstave se izvode u adaptiranom bioskopu, a pripremaju u nekadašnjoj fabrici. I pored toga, posećenost njihovih predstava je iznad 90 odsto, a one bivaju uvrštene u najznačajnije regionalne festivale na kojima osvajaju nagrade.

Problemi sa nedostatkom sopstvene zgrade u kojoj bi se pripremali i izvodili predstave i nedostatak finansija najveći su problemi sa kojima se susreće subotički teatar.

Direktor najstarijeg srpskog pozoririšta Knjaževsko-srpskog teatra u Kragujevcu Vojo Lučić izjavio je Tanjugu da se namera Vlade najbolje ogleda u odnosu prema kulturi.

"Ukoliko se žele samo kozmetičke promene, ulaganja u kulturu zasigurno bi bila manja, kao i što je bilo, a to je jedan odsto, a ukoliko se žele suštinske promene i suštinsko unapređenje zajednice, onda ulaganje u kulturu bi trebalo da bude veće", rekao je Lučić.

Naglašavajući da ohrabruje to što se najavljuje veće ulaganje u kulturu, Lučić je rekao da ulaganje u kulturu, kao i u obrazovanje, suštinski doprinosi unapređenju društva.

"Ulaganje u kulturu, nije kao kada asfaltirate ulicu ili izgradite nekakvu zgradu, pa se rezultati vide odmah. Efekti ulaganja u vide se nekoliko godina kasnije, nekada i nekoliko decenija kasnije, ali sam siguran, da ulaganje u kulturu jedino suštinski doprinosi poboljšanju društva i jedino, suštinski, društvo menja na bolje", rekao je Lučić.

Niški pisac Dejan Stojiljković rekao je da smo suočeni sa mnogim paradoksima kada je reč o kulturi i "da kada političari, naročito oni iz vlasti, pričaju o kulturi, to nikada nije izlazilo na dobro."

"Očekivalo se dosta od tranzicione vlasti, a Milošević je davao za kulturu više od njih, čak je davao i da se snimaju filmovi koji govore protiv njega", ukazuje Stojiljković.

On kaže da aktuelna vlast neće da podrže neke stvari i tu navodi prmer Internacionalnog džez festivala Nišvil.

"Iznenađuje me ministar Tasovac, on je čovek iz muzičke branše, a ima maćehinski odnos prema ‘Nišvilu’. On to prvi treba da razume. Ako je nešto jasna ilustracija vlasti i Ministarstva prema kulturi, onda je to odnos prema ‘Nišvilu’", rekao je autor bestselera "Konstantinovo raskršće".

Stojiljković se pita šta onda "mi drugi možemo da očekujemo" ako nema razumevanja za nešto što je kulturni brend Srbije i nešto po čemu smo prepoznatljivi u svetu.

“Kako će onda ministar da prepozna nešto što nije iz njegove sfere interesovanja, ako je takav odnos prema najvećem dzež festivalu u regionu, pa možda i u Evropi”, nastavlja Stojiljković sa pitanjima.

Marina Abramovic nije imala izožbu u Srbiji, Radovan Lale Đurić nikada nije bio cenjen u Nišu i podržan od države na adekvatan način, nabraja Stojiljković paradokse.

“Kad bi Rajko Milošević Gera, koji je radio sa Kventinom Tarantinom, hteo da radi izložbu u Srbiji, verovatno bi morao danima da čeka u nekom hodniku da ga primi ‘sekretar nekog sekretara’ da bi ga potapšao po ramenu”, ukazuje niški pisac i podseća na paradoks da zaslužnim umetnicima nisu uplaćivani doprinosi, a država im je zaračunavala kamatu za ono što se obavezala sama da plati.

"Voleo bi da verujem u boljitak, ali ovi izbori nisu doneli ništa novo", kaže Stojiljković.

Poboljšanje je što je za časopis "Gradinu", koji je osnovan u Nišu 1900. godine, dobijen novac, a prošle godine ga nije bilo, navodi Stojiljković koji jedan od urednika u tom časopisu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: