Potpredsednik Vlade Srbije je ovo izjavio posle sastanka s evropskim komesarom za proširenje Olijem Renom. On smatra da će Srbija imati šansu u decembru, nakon što glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc podnese izveštaj Savetu bezbednosti UN.
"Pitanje je kada će biti odmrznut ovaj sporazum. Znamo da će Bramerc u decembru podneti izveštaj Savetu bezbednosti UN, i to se može videti kao naredni momenat kada bi Prelazni sporazum mogao da se nađe na dnevnom redu EU i da se na samitu krajem godine promeni odluka koja je doneta juče", izjavio je Đelić novinarima.
"Cela Evropska komisija je razočarana, ali poručuje Srbiji da ogromna većina Evrope želi Srbiju što pre kao članicu i da ono što se dogodilo juče ne bi ni na koji način trebalo da nas obeshrabi", kazao je potpredsednik Vlade Srbije.
On je istakao da je "žalosno što je jedan ministar (holandski šef diplomatije Maksim Verhagen) juče preuzeo na sebe, uprkos jasnom mišljenju svih ostalih država članica, pa i samog Haškog tribunala, preko svog glavnog tužioca, da u ovom momentu malo uspori evropske integracije Srbije".
Đelić je rekao da je jasno da Holandija očekuje Ratka Mladića u Hagu, ali da, s druge strane, na direktna pitanja ministar Verhagen nije dao jednoznačne odgovore, i u tom smislu postoji mogućnost da se taj sporazum odmrzne, makar da Mladić i ne bude u Hagu.
"Ipak, svima u zemlji je jasno da taj uslov neće nestati i da je u interesu naše zemlje da se zaokruži ta saradnja i da preostala dva optuženika budu izručena, bez obzira na skandalozne odluke Haškog tribunala", rekao je potpredsednik srpske vlade.
Đelić je poručio građanima Srbije da je, "kao i oni, revoltiran jučerašnjom odlukom".
"Istovremeno sam ohrabren što je 25 zemalja i celokupna Evropska komisija satima ubeđivala Holandiju da promeni svoj stav. Nikada Srbija nije imala takav stepen podrške", rekao je Đelić.
"Naš sledeći cilj ostaje dobijanje statusa kandidata u 2009. godini, a naš cilj ulaska u EU 2014. ni na koji način nije promenjen", naglasio je potpredsednik Vlade Srbije.
Planirano je da se Đelić sastane i sa potpredsednikom Evropske komisije Žakom Baroom i uruči mu izveštaj koji je pripremila radna grupa koja radi na približavanju Srbije "beloj šengenskoj listi".
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić biće sutra gost Danice Vučenić u emisiji Kažiprst u 9.30 časova na RTV B92. Ujedno, u emisiji Uvećanje, TV B92 Info, o toj temi s Mišom Stojiljkovićem razgovaraće pomoćnica ministra spoljnih poslova Milica Delević i docent Fakulteta političkih nauka Jovan Teokarević.
Ren: Sporazum primeniti jednostrano
Evropski komesar za proširenje Oli Ren preporučio je Beogradu da taj, kao i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, "primeni jednostrano".
"Ohrabrujem Vladu Srbije da jednostrano počne s primenom odredaba Privremenog sporazuma i SSP-a. Većina odredaba može da se primenjuje jednostrano. Ako Srbija počne da ih primenjuje danas ili sutra, to će joj pomoći kada počnemo da razgovaramo o kandidaturi, da dokaže da ih pravilno primenjuje. Primenom odredaba Privremenog sporazuma Srbija može sama da ubrza svoj evropski put", rekao je Oli Ren.
Mada će se Srbija suočiti s problemom da objasni svojoj javnosti tvrd stav pojedinih zemalja Unije koje su se suprotstavile primeni Prelaznog sporazuma, predsednik Srbije Boris Tadić kaže da će naša zemlja nastojati da okonča saradnju s Tribunalom i stvara ekonomski ambijent koji će je približiti Evropi.
"Mi ćemo nastaviti da ispunjavamo naše zakonske i međunarodne obaveze. Podsećam da je saradnja s Haškim tribunalom naš zakon i da smo u obavezi da poštujemo naše zakone jer, ako ne poštujemo jedan, nećemo poštovati niti jedan pravni akt i bićemo anarhistično društvo. Zbog toga saradnja s Tribunalom podrazumeva poštovanje pravnog poretka naše zemlje", rekao je on.
"Nastavićemo da gradimo infrastrukturu i ekonomske uslove, Srbija će kroz proces reformi biti bliža svim evropskim standardima i na kraju će pitanje integracija u EU biti tehničko pitanje", dodaje Tadić.
Šta se dobija jednostranom primenom
Stručnjaci sa kojima je B92 razgovarao, kažu da sada ne treba pasti u evropesimizam, već da Srbija nastavi sa uvođenjem evropskih standarda.
Pitanje je šta bi Srbija dobila ako jednostrano počne sa primenom Prelaznog trgovinskog sporazuma, kaže Dragomir Janković iz Evropskog ekonomskog instituta iz Brisela.
“Pre svega, u tom sporazumu su trgovinske odredbe koje se većinom i pretežno odnose na ukidanje carinskih stopa za određene proizvode iz EU, i u tom smislu, Srbija to može jednostrano da uradi i pre stupanja na snagu jednostranog sporazuma, ali treba da proceni sopstvene korisiti i štete od toga", smatra Janković.
U slučaju da Srbija odluči da jednostrano primenjuje taj sporazum, trebalo bi usvojiti novi zakon o carinama. Stručanjak za evropske integracije Vladimir Todorić kaže da treba biti oprezan.
“Ukidanjem carina na određene proizvode sigurno će se smanjiti fiskalni prihodi koji se slivaju u budžet, a svima nam je dobro poznato na kakvim se iskušenjima naš budžet nalazi, naročito sada, u periodu rebalansa i ispunjavanju 'muzičkih želja' koje su obećane pre izbora. Takođe, može da dođe do povećanja trgovniskog deficita, a tako nešto smo, nažalost, iskusili još od 2001. godine kada je došlo do jedne nerazumne i ishitrene liberalizacije na saveznom nivou, posle čega je, kao što svi znamo, uvoznički lobi u Srbiji desetostruko ojačao”, upozorava Todorić.
Jeremić: Nije poraz već odlaganje
Vuk Jeremić kaže da odluka Saveta ministara EU da ne odmrzne trgovinski sporazum sa Srbijom ne predstavlja poraz već odlaganje.
"Mislim da stvari treba staviti u perspektivu. Nije ovo nikakav veliki poraz, već odlaganje koraka koji neminovno sledi, a to je naredni korak ka punopravnom članstvu Srbije u Evropskoj uniji", rekao je ministar spoljnih poslova Srbije.
Jeremić je, gostujući u Dnevniku RTS-a, rekao da za taj korak Beograda i dalje stoji, kao uslov, potpuna saradnja s Haškim tribunalom i dodao je da velika većina članica EU, njih 25, smatra da Srbija u potpunosti sarađuje s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.
Šef srpske diplomatije rekao je da i zemlje koje se protive odmrzavanju Privremenog sporazuma znaju da Srbija u potpunosti sarađuje s Haškim tribunalom, posebno posle hapšenja bivšeg predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića, ali da u nekim članicama EU postoje unutrašnjopolitički problemi zbog kojih one, konkretno Holandija, blokiraju taj potez.
"Bez ikakve dileme možemo da kažemo da su unutrašnjopolitički razlozi u Holandiji bili ti koji su presudili da baš na ovom sastanku ne bude napravljen taj korak. Očekujem da će odmrzavanje Sporazuma biti učinjeno ili na sledećem sastanku ili na onom posle njega, jer je puna saradnja s Haškim sudom jedini uslov za to. Puna saradnja postoji, samo je pitanje kada će Holandija, kao i prethodni put, popustiti pod pritiskom", kazao je Jeremić.
On je naveo i da se Srbija nalazi u mnogo težoj situaciji kada je reč o borbi za Kosovo, gde ima mnogo više pritisaka, ali da će država nastaviti borbu i na tom planu.
Teral: I Srbija i Francuska razočarane
Francuski ambasador u Srbiji Žan-Fransoa Teral izjavio je da su i Srbija i Francuska razočarane što Savet ministara EU nije deblokirao primenu Prelaznog trgovinskog sporazuma EU i Srbije i dodao da očekuje da će taj sporazum biti odmrznut do kraja godine.
Teral je u Privrednoj komori Srbije, gde se održava sednica Sekcije za Francusku, novinarima poručio da Srbija može jednostrano da primenjuje Sporazum, budući da se njegov veliki deo odnosi na primenu pravnog nasleđa EU u Srbiji, što će, kako je ocenio, Srbiju približiti Evropi.
"Ne treba se baciti u pesimizam, jer mislim da se radi o još nekoliko nedelja koje su potrebne da bi se donela pozitivna odluka. Evropska unija je vezana obavezom da odluke donosi konsenzusom i ništa dramatično se juče nije dogodilo", rekao je Teral.
Na pitanje da li će jučerašnja odluka ministara EU odložiti Srbiji dobijanje statusa kandidata, Teral je odgovorio da je Francuska želela da Srbija postane kandidat pod njenim predsedavanjem EU, ali da je realnije očekivati da bi se to moglo ostvariti pod češkim predsedavanjem.
Prema njegovim rečima, na dobijanje statusa kandidata presudno utiču dva faktora: prvi je što je zbog političke situacije u Srbiji blokirano usvajanje zakona u parlamentu, a drugi što je "procedura u odnosima sa EU komplikovana".
Naglašavajući da je EU vezana obavezom da odluke donosi konsenzusom, Teral je ocenio da se juče u Briselu nije dogodilo ništa dramatično iako će "Srbija odlukom biti frustrirana", kazao je on i poručio da "ne treba živeti očiju uprtih u kalendar".
Francuski ambasador je naglasio da je hapšenje haškog optuženika Radovana Karadžića značajan korak u saradnji Srbije s Haškim tribunalom, koji treba ceniti.
Dinkić: Nemačka ključna za ubrzanje
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar za ekonomiju Mlađan Dinkić ocenio je u da će Nemačka biti ključna zemlja u ubrzanju puta Srbije ka Evropskoj uniji.
Nemačka je najjača ekonomska sila u EU i zadovoljni smo što imamo utisak da će nas ona na tom putu ka EU najviše podržavati, kako ekonomski, tako i politički, rekao je Dinkić posle razgovora u Berlinu sa nemačkim ministrom privrede i tehnologije Mihaelom Glosom.
Apsolutno sam ubeđen, rekao je potpredsednik Vlade, da će Nemačka biti ključna zemlja u ubrzanju našeg puta ka Evropskoj uniji.
"To pokazuju moja iskustva u razgovorima ovde u Berlinu i juče u Štutgartu, i to je jedan od razloga što sam kao prvu zemlju koju posećujem kao potpredsednik Vlade izabrao Nemačku, i to je jedan od razloga što i predsednik Tadić dolazi početkom oktobra u Nemačku", rekao je Dinkić.
Kacin: Ponovo na redu srpska strana
U saopštenju povodom jučerašnjeg odbijanja EU da "odmrzne" Prelazni trgovinski sporazum sa Srbijom, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin navodi da je ponovo na redu srpska strana.
On dodaje da Srbija, nakon formiranja vlade, sve intenzivnije sarađuje s Haškim sudom, što joj pre svega omogućavaju kadrovske promene i novi položaj u vrhovima obaveštajnih službi.
"Srbija je već do sada dokazala, kako sebi, tako i svetu, da može da sarađuje više i bolje, i postignuti napredak je očitan", kaže Kacin i dodaje da je to ustanovio i glavni tužilac Haškog suda Serž Bramerc.
Kacin smatra da Srbija može još više, i da to iskreno želi, što on toplo pozdravlja i podstiče "srpsku stranu da što pre potraži i izruči preostala dva optuženika".
"Nedavna ratifikacija SSP-a u Skupštini je pravi signal EU i ministrima spoljnih poslova da o potvrdi Privremenog sporazuma ponovo odlučuju na narednom zasedanju Saveta za opšte i spoljne poslove EU, GAERC, kroz mesec dana", kaže Kacin.
Kacin je ubeđen i da Srbija ima volju i potencijale za postizanje većeg napretka, kao i da to može da postigne do narednog sastanka vrha šefova država i vlada, koji bi takav pomak odmah i odlučno pozdravio.
"Još jednom je na redu srpska strana", završava Kacin.
Koštunica: Bez samopoštovanja podložni ucenama
Predsednik DSS-a Vojislav Koštunica ocenio je da nastavak suspenzije Prelaznog sporazuma sa EU pokazuje da Srbija ne može očekivati da je druge države poštuju ako sadašnja vlast nema snage da ispolji ni elementarno samopoštovanje u odbrani državnih interesa.
"Holandija je među prvim državama protivpravno priznala jednostranu nezavisnost Kosova i tako najgrublje prekršila parafirani sporazum sa Srbijom, i to predstavnicima sadašnje vlasti nije smetalo da bez pokretanja bilo kakvog razjašnjenja sa državama EU koje su priznale nezavisnost Kosova potpišu i u Skupštini Srbije ratifikuju ovaj sporazum", naveo je Koštunica u izjavi dostavljenoj Tanjugu.
On je dodao da je Holandija očigledno to shvatila kao poruku da zbog svojih interesa uvek, kada to hoće, može da ucenjuje i uslovljava Srbiju.
Prema lideru DSS-a, najveći cinizam, ipak, predstavlja stav evropskih zvaničnika da, i pored toga što je 21 država EU priznala protivpravnu nezavisnost Kosova, i pored toga što je EU zamrznula Sporazum sa našom zemljom, valjda baš zato, Srbija treba jednostrano da primenjuje taj sporazum.
"Ovim putem i ovakvom politikom Srbija nikuda neće stići, osim što će za jeftina obećanja žrtvovati svoje državne i nacionalne interese", naveo je Koštunica.
Svilanović: Odluka loša i za Uniju
Goran Svilanović, iz Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu, ocenio je odluku ministara spoljnih poslova Evropske unije da ne odmrznu Prelazni sporazum sa Srbijom kao - veoma lošu. On kaže da je moguće da kandidatura Srbije, planirana za polovinu 2009, zbog ove odluke bude odložena.
Bivši šef diplomatije Srbije je, gostujući u Poligrafu B92, rekao i da je ovakav stav EU loš i za samu Uniju, jer se stiče utisak da se odluke donose bez kriterijuma, političkom voljom određenih grupa.
"Mislim da je naša vlada uradila ovog puta sve, što nije bio slučaj ranijih godina. Dakle, zaista je uradila sve ono što je trebalo da uradi - i kad je u pitanju suština, kada je u pitanju saradnja sa Tribunalom i kada je u pitanju druga vrsta suštine, kada je u pitanju reformski proces u zemlji", kaže Svilanović.
"S druge strane, uradila je sve na diplomatskom planu, konkretno, kada je u pitanju angažman ministra spoljnih poslova, potpredsednika zaduženog za EU, Đelića, i kada je u pitanju činjenica da je predsednik lično, zajedno sa premijerom, otišao u Brisel i predstavio i tu vladu, kako je sastavljena, i neki njen program i šta se može očekivati", rekao je on.
Bugarin: Ne padati u pesimizam
Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin izjavio je da je realno bilo očekivati da Savet ministara EU odblokira Prelazni trgovinski sporazum sa Srbijom, ali da "ne treba padati u pesimizam što se to nije desilo".
Bugarin je pozdravio predlog da počne jednostrana primena odredaba tog sporazuma, ali je dodao da to u ovom trenutku srpskoj privredi, ipak, neće "goditi".
Prema njegovim rečima, jednostrana primena odredaba tog sporazuma će omogućiti veću konkurentnost i, s jedne strane, napraviti određeni zastoj srpske privrede u ispunjavanju određenih uslova visokokonkurentnosti roba evropskih proizvođača, ali će, s druge strane, pogurati da domaće kompanije rade na razvijanju konkurentnosti i izlasku na evropsko tržište.
"Taj period je jedan od težih za srpsku privredu, ali je bolje da nam se to desi danas, a ne sutra", kazao je Bugarin novinarima u Privrednoj komori Srbije pred početak sastanka Sekcije komore za Francusku.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Situacija na ratištu kod Donjecka se poslednjih dana zaoštrila, a ruske snage su uspele da potisnu Ukrajince i ugroze prvu liniju odbrane na istočnom delu fronta.
Bajden je iskoristio događaj kako bi ismevao republikanskog rivala Donalda Trumpa zbog nezrelosti, a našalio se i na račun vlastite poodmakle dobi i pred novinarima u Vašingtonu.
Situacija na ratištu kod Donjecka se poslednjih dana zaoštrila, a ruske snage su uspele da potisnu Ukrajince i ugroze prvu liniju odbrane na istočnom delu fronta.
Bajden je iskoristio događaj kako bi ismevao republikanskog rivala Donalda Trumpa zbog nezrelosti, a našalio se i na račun vlastite poodmakle dobi i pred novinarima u Vašingtonu.
Efraim Zurof odgovorio je na tekst Menahema Rozensafta koji je objavljen u Tajms of Izrael, u kojem Rozensaft insistira na tome da Generalna Skupština UN mora da prizna da se u Srebrenici "dogodio genocid".
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Proslavljeni srpski pevač Nikola Rokvić, krenuo je pre par dana peške na put do Grčke, gde će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru, a razlog njegove odluke je human.
Vest da kralj Čarls ima rak u februaru je potresla ceo svet, a ubrzo nakon toga govorilo se o tome šta će biti kad on premine. Sada je otkriveno i šta će se dogoditi sa kraljicom Kamilom.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
U poslednje vreme dogodilo se nekoliko sličnih incidenata, ali se ovaj razlikuje po tome što je u pitanju traktor, vozilo koje uopšte ne sme da se kreće auto-putem.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 101
Pogledaj komentare