U godini iza nas, tokom koje je obeleženo 800 godina autokefalnosti SPC, dogodilo se i novo kopanje "duhovnih rovova", ovaj put između Podgorice i Beograda.
Zakon o slobodi veroispovesti ili uverenja i pravnom statusu verskih zajednica u Crnoj Gori usvojen je u usijanoj atmosferi 27. decembra prošle godine u noćnim časovima.
Ipak, ne može se reći da je sporni zakon baš donet preko noći. Nemirima u parlamentu, blokadi puteva, hapšenjima opozicije u noći usvajanja zakona i protestima koji traju i danas, prethodio je niz upozorenja Srpske pravoslavne crkve i zvaničnika i sa jedne i sa druge strane koji su najavljivali mogući aktivni otpor vernika.
Uoči istorijske skupštinske sednice, srpski patrijarh Irinej blagoslovio je lidere opozicionog Demokratskog fronta da se "na svakom mestu i u svakoj prilici bore i ne odustanu od odbrane Srpske pravoslavne crkve".
Poslanik te koalicije Andrija Mandić je i pre donošenja zakona poručio da će, ako se ne odustane od zakona, "ovo biti katastrofa za Crnu Goru", dok je poslanik DF-a Slaven Radunović čak najavljivao da će zakon prouzrokovati sukobe u zemlji. "Moraćete da nas pobijete ili ćete morati da nas pohapsite ili iznesete odavde", poručio je on tada.
Tako je i bilo - usledila su hapšenja.
Letele su flaše i čaše, lomili se mikrofoni, ali zakon je usvojen glasovima vladajuće većine i SDP-a, i to bez glasova protiv i uzdržanih.
Za Zakon je glasalo 45 poslanika DPS-a, SD-a, Liberalne partije, Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i Force, kao i poslanici SDP-a.
Od tada, nekadašnja dva oka u glavi, Srbija i Crna Gora, pred sobom imaju možda i najveći izazov otkad je svako otišao svojim putem - narod.
Sporni zakon izveo je na ulice dosad nezabeležen broj vernika u gradovima širom Crne Gore. Mirni protesti, kao vid podrške očuvanja svetinja pod okriljem Srpske pravoslavne crkve, organizovani su i u komšiluku. Po snegu, hladnoći i mrazu pravoslavni vernici, ali i vernici drugih konfesija, izražavaju nedeljama svoje akumulirano nezadovoljstvo protiv zakona na koji je predsednik Crne Gore Milo Đukanović stavio potpis već prvog dana po usvajanju u Skupštini.
Sveštenici SPC, lideri crnogorske opozicije i građani protestuju uveliko na ulicama Podgorice, Berana, Andrijevice, Nikšića, Žabljaka i drugih crnogorskih gradova, gde su dočekali i Badnji dan i Božić. Od tog hrišćanskog praznika izlazi se na ulice dva puta nedeljno, ali broj ljudi se ne smanjuje.
Vernici u gotovo svim gradovima, predvođeni sveštenicima, u večernjim satima prisustvuju crkvenim obredima (moleban) u hramovima, a zatim organizuju litiju, tj. šetnju glavnim gradskim ulicama do nekog od pravoslavnih hramova i crkava.
Osim prvog dana, kada su zabeleženi incidenti i napadi na policiju, hapšenje i privođenje osumnjičenih, naredni crkveni skupovi protekli su mirno.
I kao što su na Badnji dan, sad već kao po tradiciji, gorela dva badnjaka između kojih je dežurao kordon policije, i ostalih dana, Crna Gora se podelila na jedne koji su "za" i druge koji će uvek biti "protiv".
Za Mitropoliju SPC ostaće sporna odredba Zakona koja se odnosi na imovinu verskih zajednica prema kojoj će verski objekti i zemljište koje koriste verske zajednice na teritoriji Crne Gore, izgrađeni ili pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, postati državna svojina, ako ne postoje dokazi o pravu svojine verskih zajednica nad tim objektima.
Reč je o članu 52, prema kojem, praktično, svi verski objekti koji su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. mogu opet to da postanu.
Članom 53 definisano je da organ uprave nadležan za poslove imovine, u roku od godinu od dana stupanja na snagu ovog zakona, utvrdi verske objekte i zemljište koji su, u smislu člana 52 ovog zakona, državna svojina, uradi njihov popis i podnese zahtev za upis prava državne svojine na tim nepokretnostima u katastar nepokretnosti.
Sličan predlog zakona koji je sadržao ove odredbe povučen je 2015. godine zbog snažnog otpora Mitropolije crnogorsko-primorske, ali ni najoštrije reakcije koje su dolazile iz Srpske pravoslavne crkve, nisu uspele da spreče stupanje zakona na snagu 8. januara ove godine.
U jednom trenutku se pojavila nada da će usvajanje zakona biti odloženo, pošto je premijer Crne Gore Duško Marković pristao da razgovara sa mitropolitom Amfilohijem. Međutim, razgovori nisu urodili plodom, jer se Marković oglušio o zahtev da se zakon povuče.
Nakon konsultacija sa patrijarhom Irinejem, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je po, usvajanju zakona istakao da je neophodno "puno jedinstvo srpskog naroda" i iznalaženje najboljeg rešenja uz istovremeno poštovanje državne granice drugih zemalja.
Krajem januara očekuje se skup lidera regiona u Karlovcima ili Subotici, na kojem bi trebalo da bude i predsednik Crne Gore Milo Đukanović, a do tad bi, prema najavama, trebalo da se pronađu pravni mehanizmi da se izađe pred svetske i međunarodne organizacije u vezi sa ovim problemom.
Priznanje da su Srbiji ruke prilično vezane i da čini koliko može ne uliva mnogo nade u epilog ovog političko-crkvenog konflikta, dok su vernici već pokazali da neće bežati od masovnijih okupljanja.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Trener Čelsija Maurisio Poćetino rekao je da VAR šteti imidžu engleskog fudbala, nakon što je njegovoj ekipi poništen pobedonosni pogodak u nadoknadi vremena protiv Aston Vile u Premijer ligi.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 18
Pogledaj komentare