U sporu oko ostrva u Egejskom moru, Turska se ponaša sve agresivnije prema Grčkoj.
Cela stvar je zapravo apsurdna. Turska i Grčka su članice NATO-a, alijanse osnovane za odbranu od zajedničkog neprijatelja.
I pored toga, dve susedne zemlje su često na ivici oružanog sukoba. Koliko se Grci osećaju ugroženo, vidi se iz njihovih izdataka za odbranu: 3,8% BDP-a, najviše od svih članica NATO-a.
Reč je o sukobljenim interesima dve zemlje oko ostrva u istočnom Mediteranu, o granici na moru i – pravu na eksploataciju nafte ili gasa.
Turska i Grčka su 1996. godine za dlaku izbegle da uđu u rat zbog malog, nenaseljenog ostrva zvanog Imija.
A 2020. je eskalirao sukob oko grčkih i turskih zahteva za kontrolom ovih oblasti. Sledeće nedelje bi turski brod trebalo da krene u potragu za prirodnim gasom u spornom regionu, Grci će to verovatno shvatiti kao novu provokaciju.
I iznova i iznova SAD, kao vodeća sila NATO-a, često uz pomoć generalnog sekretara Severnoatlantskog saveza, uspevaju da spreče otvoreni rat između saveznika.
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel je 2020. godine uz podršku Evropske unije imala velike zasluge u procesu pomirenja između dve strane.
Suverenitet u pitanju
Sukob se sada ponovo zaoštrava. Ankara dovodi u pitanje suverenitet Grčke nad čitavim nizom ostrva u istočnom Egejskom moru – kao što su Rodos, Lezbos, Samos i Kos – jer je, kako tvrde Turci, Grčka prekršila međunarodne sporazume tako što je tamo stacionirala vojne snage.
Redovnim letovima turskih borbenih aviona iznad grčkih ostrva, Ankara gotovo svakodnevno pokazuje svoje zahteve.
Turska se poziva na Ugovor iz Lozane iz 1923. koji je definisao današnju granicu i koji je Grčkoj dao ostrva Lezbos, Hios, Samos i Ikariju posle grčko-turskog rata, ili na Pariski ugovor iz 1947. kojim je Italija posle II. Svetski rat odustao je od grupe ostrva Dodekanez u korist Grčke.
Ugovori definišu da ova ostrva moraju biti demilitarizovana.
Atina opravdava prisustvo svojih trupa na ostrvima osećanjem ugroženosti čestih manevara turskih vojnih brodova na zapadnoj turskoj obali – odnosno pravom svake države na samoodbranu.
"Vlažni snovi ekstremista?"
Iako je reč o obračunu sa dugom tradicijom, ovog puta posebno su žestoki verbalni incidenti.
Devlet Bahčeli, šef nacionalističke stranke MHP i koalicioni partner predsednika Erdogana i njegove stranke AKP, pozirao je za fotografiju sa mapom koja prikazuje sva ostrva u istočnom Egeju, koja su prikazana kao turska teritorija - uključujući najveće grčko ostrvo Krit .
"Vlažni snovi ekstremista ili zvanična turska politika?", upitao je grčki premijer Kirijakos Micotakis na Tviteru i zatražio zvanično objašnjenje od Ankare.
Unutrašnjopolitički razlozi dodatno "motivišu" turske političare.
Naime, sledeće godine u Turskoj se održavaju predsednički i parlamentarni izbori.
Erdogan i AKP strahuju od značajnog gubitka podrške birača, između ostalog, zbog visoke stope inflacije i loše ekonomske situacije.
Veruje se da bi spoljnopolitičke smicalice mogle da odvuku pažnju sa problema kod kuće.
Ali oružjem zveckaju i na grčkoj strani, ali ne od strane članova vlade.
Tako je na Otvorenoj TV penzionisani viceadmiral Janis Egolfopulos još jednom progovorio o tome kako Turskoj može da se nauči lekcija: "Ako oni (Turska, prim. red.) naprave prvi potez, onda će doživeti nešto što nikada ranije nisu doživeli. "
Nemačka više nije neutralna?
Kako je Nemačka pozicionirana u ovom sporu?
Što se tiče suvereniteta ostrva, ministarka spoljnih poslova Berbok je tokom nedavne posete Grčkoj i Turskoj bila jasna: "Grčka ostrva su grčka teritorija i niko nema pravo da to dovodi u pitanje. Ona nije odgovorila na pitanje o militarizaciji.
Njen turski kolega Čavušoglu se žalio da Nemačka više nije neutralna po tom pitanju: "Gospođa Merkel je bila. Nemačka je u svoje vreme bila iskreni posrednik. Nemačka politika je bila uravnotežena."
A u poslednje vreme, kaže, "nažalost, ta ravnoteža je izgubljena". Međutim, grčka strana takođe smatra da Nemačka ne tretira uvek Atinu pravedno. Grčki ministar spoljnih poslova Nikos Dendijas oštro je kritikovao nemački izvoz oružja i prodaju podmornica Turskoj.
Zahvaljujući ovim podmornicama raste opasnost da odnos snaga u Sredozemnom moru postane neuravnotežen.
Naklonost Vašingtona
Nemačka ionako igra sporednu ulogu u tom sukobu. I Erdogan i Micotakis prvenstveno pokušavaju da zadobiju naklonost Vašingtona.
Isprva se činilo da je Micotakis u boljoj poziciji.
Sredinom maja, održao je govor pred oba doma američkog Kongresa, govorio je o tome da NATO posle Ukrajine ne sme sebi da dozvoli "dodatni izvor nestabilnosti" na svom jugoistočnom krilu.
Grčki premijer je zatražio od Vašingtona da ne podržava modernizaciju i proširenje turske borbene avijacije uz pomoć aviona F-16.
Za Erdogana je ta poseta bila bolna, jer je Micotakis uspeo da ubedi SAD da Grčkoj prodaju borbene avione F-35 – odnosno iste one koje Vašington nije želeo da proda Turcima.
Ali samo nekoliko nedelja kasnije, američki predsednik Džo Bajden obećao je na marginama samita NATO-a u Madridu da će "u potpunosti" podržati modernizaciju turske flote uz pomoć aviona F-16.
Time je, kako se pretpostavljalo, Bajden želeo da Erdoganu ponudi nešto konkretno za podršku Turske za ulazak Švedske i Finske u NATO.
Uticaj rata u Ukrajini
Iako konačna odluka o isporuci aviona F-16 još nije doneta, ova priča jasno pokazuje koliko Turska strateški profitira od rata u Ukrajini – jer je pozicija Ankare sada još važnija nego što je bila.
Turska je pre rata u Ukrajini kupila ruske protivvazdušne rakete i tako razbesnela Amerikance.
I inače, taj posao je realizovan, jer NATO nije mogao sebi da priušti razlaz sa Turskom, a posebno ne može sebi da priušti sada, u jeku ruskog rata u Ukrajini.
I da se vratimo Grčkoj: krajem jula Erdogan je pozvao partnere iz NATO-a na vojnu vežbu u Izmiru na obali Egejskog mora.
Praktično u blizini grčkih ostrva. Radilo se o pomorskoj invaziji sa ciljem osvajanja fiktivnog ostrva.
U vežbi su učestvovale američke, francuske i italijanske trupe. Ali ne grčki. Atena je žestoko protestovala. Ali taj protest se izgubio negde u hodnicima sedišta NATO-a u Briselu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Direktor Potočara Emir Suljagić, koji podržava Dobricu Veselinovića, tokom gostovanja u jednoj od emisija ponašao se krajnje sramno, a njegove izjave su zastrašujuće, prenose Novosti.
U Nemačkoj će sutra započeti prvo od tri suđenja grupi desničarskih teorietičara zavere, koji su planirali da sprovedu državni udar i svrgnu vladu u Berlinu, a njihov vođa je bivši vojnik Hajnrih XIII, princ Rojs.
Direktor Potočara Emir Suljagić, koji podržava Dobricu Veselinovića, tokom gostovanja u jednoj od emisija ponašao se krajnje sramno, a njegove izjave su zastrašujuće, prenose Novosti.
U Nemačkoj će sutra započeti prvo od tri suđenja grupi desničarskih teorietičara zavere, koji su planirali da sprovedu državni udar i svrgnu vladu u Berlinu, a njihov vođa je bivši vojnik Hajnrih XIII, princ Rojs.
Ambasador Litvanije u Švedskoj, bivši šef litvanskog ministarstva spoljnih poslova Linas Linkevičijus, nagovestio je na društvenoj mreži Iks da Krimski most opet može biti meta napada.
Situacija na ratištu kod Donjecka se poslednjih dana zaoštrila, a ruske snage su uspele da potisnu Ukrajince i ugroze prvu liniju odbrane na istočnom delu fronta.
Rouan Atkinson je ranije ove godine spominjan u Domu lordova, gornjem domu britanskog dvodomnog parlamenta, zbog svog navodnog uticaja na prodaju električnih automobila u Velikoj Britaniji.
Proslavljeni srpski pevač Nikola Rokvić, krenuo je pre par dana peške na put do Grčke, gde će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru, a razlog njegove odluke je human.
Vest da kralj Čarls ima rak u februaru je potresla ceo svet, a ubrzo nakon toga govorilo se o tome šta će biti kad on premine. Sada je otkriveno i šta će se dogoditi sa kraljicom Kamilom.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
U poslednje vreme dogodilo se nekoliko sličnih incidenata, ali se ovaj razlikuje po tome što je u pitanju traktor, vozilo koje uopšte ne sme da se kreće auto-putem.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 30
Pogledaj komentare