Zato Francuzi mogu da se zapitaju ko će im finansirati sadašnji penzioni sistem?
U penziju ne sa 62 nego tek sa 64 godine – i zato izlaze na ulice? U više država Evrope je, kao i u Nemačkoj, već odavno sprovedena penziona reforma, pa se u penziju ide tek s navršenih 67 godina starosti. Zašto se Francuzi bune?
To nije tako jednostavno, objašnjava Ulrih Beker iz Instituta "Maks Plank" gde se bavi socijalnim pravom i politikom. "Uvek je teško upoređivati penzione sisteme jer su svi veoma složeni i veoma različiti. Ali reći kako mi idemo u penziju sa 67, a Francuzi kukaju za 64 godine je jednostavno – pogrešno.“
Francuzi se prevashodno bune zbog najranije starosne granica kada se može u penziju s punim iznosom, ali i tu je uslov radni staž – a to je čitavih 45 godina.
Zapravo, ako je neko zaista počeo raditi s 18 godina, onda i u Nemačkoj on može u punu penziju već sa 63 godine starosti. U Francuskoj u punu penziju već i sada mogu osobe tek s navršenih 67 godina starosti, a tu se ništa neće promeniti.
Koliko od plate, kada i koliko dugo
Ipak, penzionisanim Francuzima nije loše u poređenju s drugim državama Evrope i tu su tri parametra: visina penzije u odnosu na platu, starost stupanja u penziju, ali i prosečno vreme koliko će neko dobijati penziju, dakle očekivani životni vek.
Prema takozvanoj neto-kvoti penzije, dakle koliko će ona biti u odnosu na platu, Francuzi stoje odlično i mogu računati da će moći manje-više da zadrže životni standard.
Tako su 2020. penzije bile tri četvrtine prosečne plate, što je dobrih 14 odsto iznad proseka u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). U Nemačkoj je to jedva 52,9 odsto.
Ipak je opet ključno pitanje radnog staža: u ovoj reformi u Francuskoj on mora biti duži ako se želi u penziju pre 67 godine. To bi moglo značiti da bi, s obzirom na prihode, penzije Francuzima mogle biti manje, pogotovo za one koji su i zarađivali manje i koji su u pravilu pre i počeli raditi.
Neko ko je završio fakultet i recimo počeo raditi s 25 godina, sa 67 godina će imati 42 godine radnog staža i primaće punu penziju.
Nemačka uopšte nema minimalnu penziju
Francuska vlada je uzalud pokušala da smiri duhove povećanjem iznosa najmanje moguće penzije: sad je ona u Francuskoj 961 evro, ubuduće bi trebalo da bude oko 1.200 evra. To je otprilike prosek među zemljama OECD-a.
S druge strane, Nemci bi se tek zbog toga mogli uhvatiti za glavu: garantovane minimalne penzije tu – nema. Oni kojima penzija više neće biti dovoljna za život mogu doduše tražiti dodatnu socijalnu pomoć, ali hoće li je dobiti, zavisi od prihoda čitavog domaćinstva.
Dok je na papiru sve jasno kad se može u penziju, u stvarnosti ljudi prestaju da rade daleko pre nego što to zakonom mogu: u Francuskoj prosečno muškarci odlaze u penziju sa 60,4 godine starosti, žene s 60,9 godina. Opet u poređenju sa ostalim zemljama OECD, to je kod Francuza tri i po godine ranije, kod Francuskinja godinu i po ranije od proseka.
S druge strane, očekivani životni vek Francuza je izrazito visok, što znači i da će primati penziju veoma dugo. Jedino u Luksemburgu penzioneri mogu očekivati da će im duže isplaćivati penziju – u proseku 24 godine, u Francuskoj je to 23 i po godine.
Francuskinje će verovatno primati mirovinu 27,1 godinu i jedino će penzionerke u Grčkoj (28,4) i Španiji (27,7) će uživati duže u penziji.
Jednostavna računica
Upravo je to razlog što Francuska uporno želi da sprovede penzionu reformu i predsednik Makron nije prvi koji to pokušava. "Francuska se, baš kao i sve druge države OECD i sveta, mora zapitati, kako da opstane penzioni sistem, s obzirom na demografske promene", sažima Beker.
A demografska promena je jasna: sve je više starih koji očekuju penziju i sve je manje mladih koji će uplaćivati u penzioni fond. Doduše nigde među državama OECD te uplate nisu dovoljne za sve penzije, nego država mora da posegne za budžetskim sredstvima.
Tu ima različitih modela: u Nemačkoj se nadoknađuje doba školovanja, a tu su i posebni dodaci za podizanje dece. Penzioni fondovi skoro svugde grcaju u dugovima koji se opet moraju pokrivati iz budžeta.
Računica je bolno jednostavna: što su penzije veće i što je manje mladih koji uplaćuju u fond, to država mora doplatiti više. U Francuskoj je to doplaćivanje države u penzione fondove među najvećima u odnosu na njen BDP, jedino je u Italiji još veće.
A to je muka koja redom pogađa sve francuske vlade pa tako i sadašnja predsednica vlade Elizabet Born kaže da bi reforma "bila garancija za uravnotežiti penzioni fond do 2030. godine".
Prvi izbor svake vlade
Nije velika mudrost to što može da se uradi: smanju se penzije ili se poveća starosna granica odlaska u penziju. Treća mogućnost postoji u zemljama u kojima su penzioni fondovi aktivni na berzi. Ali ako tržištu novca krene loše, tek onda je to katastrofa za penzionere.
Ako se penzije smanje onda svaka vlada može računati s tim da će izgubiti sledeće izbore. Onda ostaje samo povećanje starosne granice za odlazak u penziju.
U Holandiji su je već pomerili na 69 godina starosti, Danska ozbiljno razmišlja o drastičnom porastu gde bi se u penziju išlo tek sa 77 godina starosti. U Nemačkoj je 2006. granica podignuta na 67 godina – odlukom Ustavnog suda o ravnopravnosti polova onda i za muškarce i za žene, a od onda se ni jedna nemačka vlada ne usuđuje da to dira.
I u Francuskoj je svakoj vladi jasno da se jedan evro može potrošiti samo jednom: ako ga dodeli penzionerima, neće biti para za nešto drugo.
"Zapravo je i u Francuskoj penziona reforma morala ići mnogo dublje i ukinuti neke prilično čudne privilegije određenih grupa zaposlenih“, objašnjava Beker.
"Ali u Francuskoj je uobičajeno da ljudi odlučno izlaze na ulice kad neko želi da smanji socijalna davanja. A onda su na protestima mnogi, čak i oni koji neće imati nikakve štete od reforme“, kaže nemački stručnjak za penzione sisteme.
Francuska je na nogama zbog penzione reforme, a u poređenju s drugim zemljama Evrope i nije im baš loše. Zato Francuzi mogu da se zapitaju ko će im finansirati sadašnji penzioni sistem?
U penziju ne sa 62 nego tek sa 64 godine – i zato izlaze na ulice? U više država Evrope je, kao i u Nemačkoj, već odavno sprovedena penziona reforma, pa se u penziju ide tek s navršenih 67 godina starosti. Zašto se Francuzi bune?
To nije tako jednostavno, objašnjava Ulrih Beker iz Instituta "Maks Plank" gde se bavi socijalnim pravom i politikom. "Uvek je teško upoređivati penzione sisteme jer su svi veoma složeni i veoma različiti. Ali reći kako mi idemo u penziju sa 67, a Francuzi kukaju za 64 godine je jednostavno – pogrešno.“
Francuzi se prevashodno bune zbog najranije starosne granica kada se može u penziju s punim iznosom, ali i tu je uslov radni staž – a to je čitavih 45 godina.
Zapravo, ako je neko zaista počeo raditi s 18 godina, onda i u Nemačkoj on može u punu penziju već sa 63 godine starosti. U Francuskoj u punu penziju već i sada mogu osobe tek s navršenih 67 godina starosti, a tu se ništa neće promeniti.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu.
Kina će dozvoliti uvoz proteinske hrane svinjskog porekla iz Francuske, kao i uvoz svinjskih iznutrica iz te evropske zemlje, navodi se u današnjim odvojenim saopštenjima kineske carine i francuskog ministarstva poljoprivrede.
Poslovno carstvo Bernara Arnoa, francuskog biznismena i najbogatijeg čoveka na svetu, pokrenulo je niz tužbi protiv kompanija Visa i Mastercard usred tekućeg spora oko naknada za kreditne kartice.
U Bačkom Petrovcu se tokom leta ubiraju plodovi hmelja i to je jedina lokacija na kojoj ova poljoprivredna kultura može da se gaji. Prošle godine, međutim, njom je posejano svega deset hektara.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o utvrđivanju ciljeva nacionalnog razvoja u narednom periodu, u okviru kojih bi stopa siromaštva u Rusiji trebalo da bude smanjena na ispod sedam odsto do 2030. godine i ispod pet odsto do 2036. godine.
Ministar finansija Siniša Mali rekao je danas da će tokom posete kineskog predsednika Si Đinpinga biti potpisano više od 29 sporazuma o saradnji i najavio veliku investiciju jednoj veoma perpsekivnoj oblasti o kojoj će biti više reči tokom sutrašnjeg dana.
Tokom svog govora o antisemitizmu i holokaustu u dvorani za emancipaciju na Kapitolu, američki predsednik Džozef Bajden rekao je da su ljudi širom sveta već zaboravili Hamasov masakr 7. oktobra i uzimanje izraelskih talaca.
Italijanski predsednik Serđo Matarela rekao je danas na sednici Generalne skupštine UN da Izrael treba da izbegne vojnu operaciju u gradu Rafa u južnom delu Pojasa Gaze-
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je večeras da je tokom posete SAD razgovarao sa višim direktorom za Evropu u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD Majklom Karpenterom o razvoju događaja na Zapadom Balkanu.
Srpska prestavnica na Evroviziji Teya Dora istakla je da se oseća fenomenalno nakon prolaska u finale i da joj je posebno olakšalo što je prozvana prva.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Komentari 8
Pogledaj komentare