"Velike posledice trpimo u svakodnevnom životu, zbog niskih primanja i zbog discipline, za koju smo se kao država odlučili u prethodne dve godine ekonomske krize", rekao je on, dodajući da veruje "da će to odricanje konačno doneti u drugoj polovini godine izvestan boljitak u smislu kupovne moći i životnog standarda građana u Srbiji".
On je naveo da u narednom periodu očekuje ``mirnije dane u pogledu cena``, ali da će to ipak u velikoj meri zavisiti od kretanja i na regionalnom i na evropskom tržištu.
Milosavljević je izrazio uverenje da neće biti potrebe za reagovanjem Republičke direkcije za robne rezerbe i države, ističući da je ona spremna za to.
``Posle dve godine zamrznutih penzija i plata u javnom sektoru, koje čine značajan deo ukupnog ekonomskog života u Srbiji, došlo je do nekih zaista simboličnih povećanja da bi se osetio boljitak, a s druge strane ako bilo koji proizvod poskupi više od onog što je prihvatljivo, imamo mehanizam da regujemo``, ukazao je ministar.
Do rasta cena hrane, koji je opet manji nego u zemljama u regionu, delom su dovela i neka slobodna tržišna kretanja, nastala zbog želje da se što pre integrišemo u EU``, objasnio je ministar.
On je podsetio da su januarska poskupljenja hrane, jednim delom posledica usklađivanja akciza, a dugim delom i činjenice da se u regionu i globalno desio ``bum`` cena hrane, pre svega zbog rasta cena primarnih proizvoda u poljorpivredi - pšenice, kukuruza i indistrijskog bilja.
"Nije bilo realno očekivati da povećanje cena pšenice od 2,5 puta, kao osnovne obračunske kategorije u Srbiji, ne rezultira i rastom cena, praktično svih proizvoda na prehrambenom tržištu", kazao je Milosavljević.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 153
Pogledaj komentare