Povećanjem PDV-a prikupili bi se dodatni prihodi od 2,5 odsto BDP i stimulisalo bi se otvaranja novih radnih mesta i smanjenje nezaposlenosti, kažu stručnjaci.
Da bi izbegla prezaduženost i privredni i društveni napredak učinila izvesnijim, Srbija mora da menja fiskalnu politiku, odnosno način prikupljanja novca u državnu blagajnu, ali i da manje troši.
Javni dug je na kraju januara 2010. premašio 10 milijardi evra, ali je u međuvremenu povećan, pa se približio trećini bruto domaćeg proizvoda.
Dok neki zvaničnici tvrde da država može i treba još da se zadužuje, kako bi investirala u infrastrukturu, guverner u ostavci se slaže da nivo duga za koji garantuje nije visok, (90 odsto je u devizama), ali da je zabrinjavajuće što Srbija malo izvozi.
Ekonomista i autor studije „Poreska politika u Srbiji – pogled unapred”, Milojko Arsić smatra da se održiv nivo javnog duga narednih godina, pod određenim uslovima, kreće između 40 i 45 odsto bruto domaćeg proizvoda. On ocenjuje da bi bilo najpovoljnije da se, uz značajno smanjenje tekuće javne potrošnje za tri do četiri procentna poena BDP-a, povećaju poreski prihodi za oko jedan odsto svega što u jednoj godini stvorimo.
Promeniti poreze na dohodak, na dobit i na imovinu
Da bi država smanjila opterećenje zarada i povećala poreze na potrošnju, preporučuju se promene poreza na dohodak građana, poreza na dobit i poreza na imovinu.
Smanjenje opterećenja zarada za trećinu moglo bi da se ostvari smanjenjem doprinosa za socijalno osiguranje, što bi uticalo na rast tražnje za radnom snagom i privlačenje investicija u radno intenzivne delatnosti. Tako bi se na ime poreza i doprinosa umesto sadašnjih 65 dinara na svakih 100 dinara neto zarade, smanjenjem doprinosa za socijalno osiguranje plaćalo 47 dinara.
Progresivnijim oporezivanjem zarada opterećenje najugroženijih radnika koji primaju minimalnu zaradu smanjilo bi se na 35 dinara na 100 dinara neto zarade.
Dodatni prihodi u državnu kasu, kako tvrdi Arsić, prikupili bi se povećanjem poreske stope na zarade sa 12 na 20 odsto, ali ne bi bile oporezovane one niže od 16.500 dinara.
Najniže zarade ne bi bile oporezovane
Progresivnijim oporezivanjem zarada opterećenje najugroženijih radnika koji primaju minimalnu zaradu smanjilo bi se na 35 dinara na 100 dinara neto zarade.
Dodatni prihodi u državnu kasu, kako tvrdi Arsić, prikupili bi se povećanjem poreske stope na zarade sa 12 na 20 odsto, ali ne bi bile oporezovane one niže od 16.500 dinara.
Kao jednu od mogućih alternativa eksperti predlažu povećanje stope PDV-a za četiri procenta, one više sa 18 na 22 odsto, a niže sa osam na 12 odsto.
Nova stopa PDV-a svrstala bi Srbiju u „zlatnu sredinu” među zemljama regiona, sa stopom ovog poreza nižom od Mađarske (25 odsto) i Hrvatske (23 procenta), a višom od Bugarske (20 odsto) i Rumunije (19 procenata).
Na ovaj način bi se prikupili dodatni prihodi od 2,5 odsto BDP koji bi se iskoristili za stimulisanje otvaranja novih radnih mesta i smanjenja nezaposlenosti. Tako bi dodatni prihodi od povećanja PDV stope bi omogućili značajno rasterećenje zarada zaposlenih.
Smanjenjem doprinosa i povećanjem PDV uvoz bi postao skuplji, a izvoz jeftiniji.
Stopa poreza na dobit preduzeća ostala bi 10 odsto, ali bi se ukinule mnogobrojne olakšice zbog kojih se sada taj porez u proseku naplaćuje po stopi od pet do šest odsto, prihodi su među najnižim u Evropi, a sistem je skup za primenu.
Poreske reforme sprovoditi u krizi
I porez na imovinu nije savršen
I važeći porez na imovinu ima više nedostatka, jer je veza između vrednosti imovine i visine poreske obaveze slaba, pa je poreska osnovica po pravilu potcenjena, veliki deo imovine nije oporezovan, a uporedo sa porezom naplaćuje se i naknada za gradsko građevinsko zemljište, koja bi bila ukinuta.
Zbog toga se predlaže da se proširi obuhvat imovine koja je predmet oporezivanja, s tim da osnova za oporezivanje bude tržišna vrednost imovine. Istovremeno bi se smanjila stopa amortizacije, a progresivne poreske stope zamenile bi se proporcionalnom stopom od 0,4 odsto.
Da li je vreme za poreske reforme?
Arsić kaže da će mnogi pitati – da li je vreme za poreske reforme? Odgovor glasi: najznačajnije reforme u oblasti javnih finansija sprovođene su u kriznim periodima ili neposredno nakon njihovog završetka.
Zato ne postoje razlozi za odlaganje predloženih reformi, a poželjno bi bilo da one stupe na snagu istovremeno sa fiskalnim pravilima definisanim zakonom čija izrada, kako se čulo, uskoro treba da počne.
Naime, zakon bi propisao mogući iznos fiskalnog deficita i javnog duga u odnosu na BDP, smanjenje učešća javne potrošnje u BDP sa 42,5 u 2010. na 40 do 41 odsto u 2015. godini, kao i smanjivanje ovogodišnjeg budžetskog deficita sa četiri na jedan do dva odsto 2015. godine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Prema projekcijama MMF-a Slovenija će do 2029. po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.
Od maja, status energetski ugroženog kupca ostvaruju četvoročlana domaćinstva čiji ukupan mesečni prihod ne prelazi 65.261,92 dinara, objavljeno je u Službenom glasniku.
Od 1,65 miliona penzionera koliko ih je u martu bilo na platnom spisku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, najveći je broj onih iz kategorije zaposlenih.
Oružano krilo Palestinskog islamskog džihada, Brigade Al Kuds, saopštilo je da je lansiralo rakete iz Gaze prema južnom Izraelu kao odgovor na nastavak izraelskih vazdušnih napada na enklavu, prenela je Al Džazira.
Rat u Ukrajini – 802. dan. U ruskom napadu na centar Harkova oštećeno je više od 15 stambenih zgrada, privatne kuće, automobili, sportski kompleks, kao i poslovne zgrade.
Ministarstvo spoljnih poslova Južne Afrike saopštilo je danas da je "užasnuto" najavom Izraela da grad Rafa na jugu Pojasa Gaze mora odmah biti evakuisan jer će izraelska vojske na tom području dejstvovati sa "ekstremnom silom".
Pre tačno godinu dana krunisan je kralj Čarlss, međutim, 12 meseci od tog radosnog dana, ispostavilo se da godina koja je usledila nije bila laka za mnoge članove britanske kraljevske porodice.
Žakueline Gmak iz Papanduve u Brazilu, tvrdi da je zbog ibuprofena koji je uzimala za ublažavanje menstrualnih bolova bila 17 dana u komi sa plikovima i kožom koja se ljuštila po celom telu.
Uprkos apelima lekara da tokom praznika ne preterujemo u hrani i piću, naročito posle posta, sudeći prema izveštaju iz beogradske službe hitne pomoći, mnogi nisu mogli da odole uskršnjoj trpezi.
Orthodox believers today celebrate Easter according to the Julian calendar - the resurrection of Jesus Christ, the most important Christian holiday. B92.net - Christ is risen!
A little less than 40 hours after the unprecedented tragedy at the "Vladislav Ribnikar" Elementary School, in the villages near Mladenovac and Smederevo, on May 4 a year ago, another massacre took place in which 9 people died and 12 were wounded.
Aleksandar Vučić laid flowers in the memorial park in Malo Orašje, as well as in Dubona, where nine people were killed and 12 wounded, mostly young people, a year ago.
Sledeća generacija Alfa Romeo automobila započeće novim Giulia modelom, i bez obzira na to što stiže za dve godine, Stellantis je već otkrio dosta o njemu.
Nemački brend BMW rekao je da bi mogao da bude otvoren za malo robusniji SUV zbog tražnje na tržištu, ali da ne planira u skorije vreme da napravi pikap.
Komentari 53
Pogledaj komentare