Horti je dobar deo svog profesionalnog veka proveo u somborskom "Inpru" sada sa sinom proizvodi i ugrađuje aluminijimsku i PVC stolariju, a rakiju proizvodi u skladu sa naukom, piše novosadski "Dnevnik".
"Kvalitet se postiže pre svega primenom, na nauci zasnovanih, najsavremenijih tehnologija, enzima i selekcionisanog kvasca", naizgled je jednostavan Hortijev recept za osvajanje medalja na takmičenjima najboljih proizvođača rakije.
Tu je naravno i ’ulazna sirovina’, odnosno kvalitet voća koje se koristi u proizvodnji destilata, jer ne preporučuju stručnjaci s naših fakulteta tek tako da u kominu treba da ide samo ono voće koje biste i u usta stavili, odnosno pojeli.
Tako kaže Horti koji ima svoj voćnjak od 50 stabala dunje i 80 stabala viljamovke, voćki kod kojih je pretvaranje roda u u destilat možda i najzahtevniji koji može da savlada proizvođač rakije.
"Kada se koriste tradicionalni metodi dunja ne važi kao preterano izdašno voće, pa naši ljudi dodaju šećer, vodu... pa na kraju i uz najzdravije plodove rezultat bude sumnjivog kvaliteta. Ali primenom nauke i novih tehnologija dobija lako od devet do 11 litara destilata od 100 kilograma ploda", naglašava Horti prednosti sticanja novih znanja u odnosu na vekovnu tradiciju.
Ovaj Apatinac iskoristio je svoje iskustvo i u izgradnji stalnog kotla, obzidanog ciglom, za čije funkcionisanje koristi isključivo gas ne bi li kontrolu temperature doveo do perfekcije, što je jedan od preduslova za dobijanje dobrog destilata.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 59
Pogledaj komentare