Teoretski, sve je u granicama zakona - ali zapravo, on plaća 3 milijarde evra manje nego pre 10 godina, piše Dojče vele.
Kad čujemo "poreska oaza", pomislimo na neka egzotična mesta, a ne na opštinu Monhajm na Rajni ili Šenefeld kod Berlina. Ipak, baš ta mesta usrdno pomažu jednom Bajeru da plaća kudikamo manje poreza nego što bi možda trebalo da plati.
"Štetna konkurencija - kako Bajer manipuliše poreskna davanja u Evropi" je naslov istraživanja sprovedenog po nalogu kluba zastupnika Zelenih/Evropskog slobodnog saveza (EFA) u Evropskom parlamentu. Već pre su pogledali i kako - i koliko plaćaju drugi međunarodni koncerni kao što je Ikea, BASF ili Zara, a sad je došao na red i Bajer.
"Ono što smo našli kod Bajera, to je prilično agresivno", kaže Sven Giegold, stručnjak za finansije Zelenih u EP. U studiji je vidljivo kako je Bajer "seljakao" svoje firme po Nemačkoj kako bi uštedeo na porezu. Veoma uspešno - iz ugla koncerna: jer u proteklih desetak godina je uspeo da smanji svoj izdatak poreznicima za deset posto, drugim rečima za oko 3 milijarde evra.
Treba odmah reći kako ni ovo istraživanje nije pronašlo ništa protivzakonito. Ali veoma vešto koristi slabosti poreznog sistema u Nemačkoj, pa makar i po cenu komuna i opština, tvrdi Geigold.
Druga opština, drugi porez
Sedište Bajera je u gradu koji je i nastao s ovim gigantom i koji praktično živi samo od njega: u Leverkuzenu na Rajni. No, u ovoj zemlji samo određena stavka poreza neke firme - 15% dobiti odlazi državi, sve ostalo određuje opština u kojoj je smeštena. To onda komune tera da do bezumlja spuštaju lokalni porez kako bi privukli neku kompaniju: u proseku je to oko 14%, ali ih ima i koje traže tek oko 7%.
Nadmetanje se tako odvija i u tom delu Nemačke: od Leverkuzena do susednog Monhajma je jedva dvadesetak kilometara, a 2012. je ta opština odlučila drastično smanjiti svoj porez, na samo 8,75% - to je rekord u čitavoj pokrajini Severna Rajna i Vestfalija. Nije prošlo mnogo, a Bajer je tamo preselio čak pet firmi u njegovom vlasništvu.
Šenefeld kod Berlina kompanije privlači stopom od samo 8,4% i to je Bajer navelo da pak tamo postavi sedište čak deset firmi u njegovom vlasništvu. To se promenilo 2019. kad je sam Leverkuzen shvatio kako mu ne preostaje ništa drugo nego da i sam smanji namete na nivo Monhajma. Opet Bajeru nije trebalo dugo da onda svoje firme iz Šenefelda preseli u Leverkuzen.
Građani tu samo gube
Kad kažemo "firme", to nisu proizvodni pogoni i velike fabričke hale, ali nisu niti tek poštanski sandučići. U njima jeste zaposlen određen broj saradnika koji čas imaju, čas nemaju posla ako se ne žele preseliti, ali za takve koncerne je to od minornog značaja. Jer one su po pravilu finansijski prilično "teške" - na primer, jedna od tih firmi kod Berlina se bavila upravljanjem nekretnina čitavog Bajera.
Je li takva konkurencija među opštinama dobra? Monhajmu ide srazmerno dobro: opština nema dugova, a javni prevoz i dečji vrtići su besplatni. "Ali to ide na cenu suseda", ljuti se Giegold. "Jer ono što čini Monhajm ili sad i Leverkuzen, prisiljava i susedne opštine da spuste svoje poreze." A takvom pritisku nisu samo izložene malene susedne opštine poput Dormagena ili Krefelda, nego i obližnje velegradove Keln i Dizeldorf. "Na kraju se to pretvara u nadmetanje koje nikome ne čini dobro, a komune čini još siromašnijima."
To se dešava i na nivou čitave Evropske unije: "Luksemburgu ili Irskoj dobro ide zbog njihovih niskih poreza", kaže evropski političar. U to takmičenje se gura i Holandija - što je odmah prihvatio i Bajer i samo tamo otvorio 27 svojih firmi.
Sve, doduše, jeste - po zakonu
Sam Bajer nije hteo da komentariše ovo istraživanje nego je novinare Dojče velea uputio na glavnog poreznog savetnika koncerna, Bernda Petera Biera. Naravno, on ne nalazi lepih reči za ovo istraživanje Zelenih Evropskog parlamenta: to je sve "puka polemika" sa "neozbiljnom" metodologijom, a "navodne uštede poreza" su "potpuna konstrukcija" - makar nije osporio nijedan podatak.
No, ono što je najvažnije jeste kako se Bajer tim postupcima "kreće unutar okvira koji određuje politika" i kako se i Ustavom i odlukama Ustavnog suda "ne samo štiti, nego i podstiče" ovakvo nadmetanje u sve manjim porezima među opštinama. Studija takođe ne piše kako se porezne stope ponekad čak i drastično menjaju političkim odlukama kao što su to učinile SAD 2017, podseća Bier.
Političar Zelenih upozorava na temeljni problem: porezne stope koncernima ne "osciliraju", nego "tonu". Od početka osamdesetih su se porezna opterećenja za firme prepolovila: "Tu razliku plaćamo svi mi, lošijim javnim uslugama. Opštinama nedostaje novca za infrastrukturu, za obrazovanje, za stambenu i saobraćajnu politiku", kaže Giegold.
Bajer je zapravo loš primer
U tom nadmetanju porezima dobro prolaze samo najbogatiji: veliki i međunarodni koncerni. Male kompanije jedva da imaju načina tako uštedeti koji evro. Je li to pošteno? Zapravo je tu Bajer zaista loš primer - za razliku od Gugla ili Epla. Jer Bajer zapravo u svojoj domovini Nemačkoj ostvaruje tek sićušan deo svoje dobiti - oko 6% - on upravo u ovoj zemlji ipak plaća lavovski deo svog poreza: tu i studija EP priznaje Bajeru kako je to gotovo 60%.
Naravno, u svom dopisu Bayer AG ističe tu činjenicu kao dokaz koliko mu je Nemačka važna kao sedište koncerna. No političar Zelenih upozorava kako je ova praksa, bilo među opštinama, bilo među članicama EU zapravo neizdrživa. Treba konačno da se uvedu zajedničke porezne stope i zajednička pravila, zalaže se Giegold.
Istina: tako se može dogoditi da neke nemačke kompanije onda plaćaju više poreza u nekim drugim članicama EU gde posluju. Ali ako se sve zbroji i sabere, pogotovo kad se pred očima imaju manje firme koje ovako nemaju šansi, to bi i za Nemačku bilo dobro.
Ne samo na nivou EU: o više reda i većoj jednakosti kod plaćanja poreza se već decenijama raspravlja i na nivou OEBS-a i zemalja G-20. No, upravo je Nemačka tu na prvom mestu koja se protivi nekakvom konkretnom sporazumu, tvrdi Giegold.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Zamenik predsednika SSP Borko Stefanović gostovao je u večerašnjem "Utisku nedelje", gde je došlo do žestoke rasprave sa Savom Manojlovićem iz pokreta "Kreni-promeni"
Zamenik predsednika SSP Borko Stefanović gostovao je u večerašnjem "Utisku nedelje", gde je došlo do žestoke rasprave sa Savom Manojlovićem iz pokreta "Kreni-promeni"
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas da je ponosan na borbu Srbije u Ujedinjenim nacijama, rekavši da istina ne može da se pobedi silom.
Najmanje 10 osoba ranjeno je danas kada je tinejdžer naoružan puškom, otvorio vatru nakon što je izbila tuča tokom privatne zabave u saveznoj državi Floridi, saopštile su američke vlasti.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 1
Pogledaj komentare