"Državna preduzeća bi na berzu, ali da im ne padne cena"
Protekle sedmice zbio se onaj jedan dan u godini kada visoki državni činovnici obrate pažnju na Beogradsku berzu, paradirajući na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji. Kao i skoro svake godine ponovo su se čule reči o važnosti tržišta, neophodnosti razvoja berze, spremnosti države da...
Međutim, čak i u ovakvim kurtoaznim obraćanjima teško je prikriti antagonizam predstavnika ovdašnje izvršne vlasti koji imaju prema berzi. Političari bi da donesu još bolje zakone iako se ni trenutni ne primenjuju, državna preduzeća bi listirali samo kada im ne bi pala cena, berzu bi momentalno prihvatili kada bi bila na svetskom nivou... Zaista, šta je to što berzu čini tako odbojnom kod domaćih političara, osim što bi narušila „mir“ u partijskim preduzećima i skinula paučinu s njihovih poslovnih knjiga?
Odgovor verovatno leži u osnovnoj karakteristici ovog tržišnog mehanizma – berza predstavlja „ogledalo“ uspešnosti svake pojedinačne kompanije, a pride i odraz čitavog političko-ekonomskog sistema iz kojih ova preduzeća dolaze. Berzanski mehanizam, kao nijedan drugi, na proste brojeve raščlanjuje osnovne komponente investicionog ambijenta: ravnopravnost tržišnih učesnika, poštovanje vlasničkih prava i funkcionisanje institucija.
Treba li spomenuti da ove brojke u našem slučaju izgledaju prilično poražavajuće. Promet akcija na Beogradskoj berzi pao je ispod nivoa s ranih početaka tranzicije, emitenti masovno napuštaju tržište begom u niže organizacione forme, dok su listirane kompanije vrednovane znatno ispod proseka uporedivih tržišta.
Ova otužna statistika direktna je posledica (ne)atraktivnosti ovdašnjeg investicionog ambijenta. Na papiru zagarantovana ravnopravnost tržišnih učesnika svodi se dobru volju većinskih vlasnika ili dominantnih akcionara, na isti onaj entuzijazam koji imaju (ili nemaju) pružaoci usluga u školskom, zdravstvenom ili bilo kom drugom državnom sistemu. I nije bitno da li se u glavnoj roli nalazi domaći kapitalista, država ili međunarodna korporacija, odsustvo sistema ih prosto mami na zloupotrebu „jednakijeg“ položaja. Prava manjinskih akcionara, dakle, nalaze se na izuzetno niskom nivou, a upravo ova karakteristika tržišta predstavlja glavnu odrednicu stepena njegovog razvoja.
Na ništa višem nivou ne nalaze se ni institucije, bilo one koje su direktno odgovorne za razvoj berze, poput Komisije za hartije od vrednosti, ili one sekundarne, kao što su sudovi koji bi trebalo da se u krajnjoj instanci staruju o primeni zakona. Koliko su ovdašnje institucije erodirale najbolje govore poslednji slučajevi u kojima se traga za načinom zaštite većinskih vlasnika, skoro pa u montipajtonovskom serijalu režiranom od strane domaćih kapitalista.
U ovakvim okolnostima, ključno ostaje pitanje mogu li, u iznenadnom naletu političke volje, kreatori ovdašnje ekonomske politike popraviti rđavo stanje? Momentalno svakako nije moguće, kao što se poverenje investitora preko noći ne može povratiti. Izgradnja atraktivnog investicionog ambijenta je mukotrpan put čiji se rezultati mogu ubirati tek godinama nakon postavljanja njegovih osnova.
Sa stanovišta političara, primamljivije izgledaju partijska preduzeća i ekonomska politika zasnovana na subvencijama koja namah daje vidljive rezultate, nebitno što su parcijalni (sa masom nus-efekata) i kratkog daha. Kada se istroši aktuelna politika pronalaženja ekonomskih prečica, gotovo izvesno, bićemo ponovo prinuđeni na iznalaženje novog, zdravijeg puta.
Trenutna slika Beogradske berze, ogoljena nepostojanjem subvencija i drugih administrativnih direktiva, najbolje opominje. Okretanje glave političara od marginalnog berzanskog tržišta neće biti od prevelike pomoći, kao ni čuvanje pod „staklenim zvonom“ državnih preduzeća. Pre ili kasnije, i jedni i drugi moraće ugledati svoj odraz u ogledalu, jedino će poreskim obveznicima duži protok vremena doneti i veće izdatke.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina će dozvoliti uvoz proteinske hrane svinjskog porekla iz Francuske, kao i uvoz svinjskih iznutrica iz te evropske zemlje, navodi se u današnjim odvojenim saopštenjima kineske carine i francuskog ministarstva poljoprivrede.
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu.
Kompanija Tesla objavila je danas da će u petak na jedan dan zatvoriti svoju fabriku kod Berlina kada se očekuju demonstracije zbog planiranog proširenja proizvodnje.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je danas Protokol o razumevanju i saradnji sa kompanijom CRRC "Changchun Railway Vehicles Co, Ltd" o nabavci novih devet elektromotornih vozova, koji će biti isporučeni do kraja 2026.
1502 - Španski moreplovac Kristofer Kolumbo (Cristoforo Colombo) isplovio je iz španske luke Kadiz na četvrto i poslednje putovanje u Novi svet. Kolumbo je umro 1506. u Španiji uveren da je na svojim putovanjima stigao u Aziju.
Proterivanje ruskog vojnog atašea iz Ujedinjenog Kraljevstva i potezi Velike Britanije usmereni na rusku diplomatsku misiju i nekretnine dobiće proporcionalan odgovor Moskve, najavila je danas portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju i izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je danas da mu je istakao mandat.
Kejt Bekinsejl uzvratila je onima koji su je kritikovali zato što ne izgleda "prikladno za godine" tako što je podelila svoje fotografije na kojima je neprepoznatljiva.
Proslavljeni američki muzički producent Stiv Albini, koji je radio sa velikanima rok scene, između ostalih sa grupama Nirvana i Pixies, preminuo je u 61. godini, preneli su danas svetski mediji.
Princ Hari je danas u katedrali Svetog Pavla prisustvovao proslavi 10. godišnjice Igara Invictus. Njegov otac bio je udaljen samo tri kilometra od njega, ali nije imao vremena da ga vidi.
Salo na stomaku, vrsta visceralnog sala koje se razvija u središnjem delu tela, može se akumulirati iz različitih razloga. Neki su van naše kontrole, ali neki se mogu sprečiti.
Briga o sebi je jedan od zadataka u kome uživamo i koji čini našu svakodnevnu rutinu. Tada biramo da radimo nešto specijalno za sebe, što će nam doneti osećaj zadovoljstva.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO), izrazila je zabrinutost jer je nedavno širenje virusa među nekoliko vrsta sisara, uključujući domaća goveda u SAD, povećalo rizik od prenošenja na ljude.
Muzej Prado u Madridu saopštio je da je pronašao rad baroknog slikara Karavađa, za koji se mislilo da je izgubljen, a koji je prodat na aukciji 2021. godine.
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Serbian President Aleksandar Vučić and Chinese President Xi Jinping addressed the public after signing a joint statement and exchanging bilateral agreements, thus ending the official part of the visit.
Prime Minister of the temporary institutions of Pristina, Albin Kurti, said today that the government in Pristina will not accept the establishment of Community of Serbian Municipalities (CSM) as a condition for Pristina's admission to the Council of Europe.
Chinese President Xi Jinping is on a two-day visit to Serbia, and a large number of citizens gathered to greet President Xi in front of the Palace of Serbia.
TikTok se suočava sa potencijalnom zabranom u SAD, a to pokušavaju da iskoriste druge platforme kako bi privukle influensere i, naravno, njihove fanove.
Muzičar i producent radio je sa Nirvanom, Piksiz i Pi Džej Harvi, a njegovi bendovi Šelak i Big Blek bili su među najuticajnijim alternativnim grupama 20. veka.
Zagovornici tvrde da filtriranje vode može da donese brojne koristi, od uklanjanja toksina i patogena do smanjenja tvrdoće i poboljšanja njenog mirisa i ukusa.
Komentari 3
Pogledaj komentare